BEHAR

ZNANOST I DUHOVNOSTi tak ve li~nosti poput Plotina, Proklusa, Porfirija i Aupeliusa. To -kom slijede}ih hiljadu godina bizantinski Grci razvili su CorpusHermeticum: Mogu}e je da je tu zbirku tekstova sa~inio bizantinskiplatonisti~ki u~enjak iz jedanaestog stolje}a Michael Pse -llus… 4 , ali Europa Corpus ne}e vidjeti sve do 15. stolje}a, mno -go vremena nakon prve pojave, pa ~ak i nakon poku{ajaeuropske primjene alkemije.Muslimani, Arapi su, rukovode}i se Poslanikovim (s.a.v.a.)sunne tom i hadisom kojim se nalagalo i podsticalo na tra`enjezna nja ~ak i u Kini, ve} u 7. stolje}u preveli veliki broj djela Pla -tona, Aristotela, Pitagore (Pythagoras), kao i gr~kih, aleksand -rij skih, alkemi~arskih tekstova. ^ini se da su se najprije koristiliuslugama nestorianskih kr{}anskih prevodilaca koji su prevo di litekstove sa gr~kog na arapski, ali ve} u 8. stolje}u veliki brojmuslimanskih u~enjaka vrlo dobro je vladao gr~kim jezikom.Gotovo od samog dolaska islama, alkemija je postala muslimanskaznanost, tvrdi Ernest Scott, 5 kako zbog ~injenice da jeislam pomogao o~uvanju i preno{enju izvornih gr~kih u~enja usrednjevjekovnu Europu, tako i zbog izvornog arapskog doprinosaznanosti op}enito, pa i alkemiji. Vjerovatno naj~uvenijialke mi ~ar poslije samog Hermesa, D`abir ibn Hajjan, na Zapadupoz natili po latiniziranom imenu Geber, `ivio je i djelovao upravou to vrijeme, na dvoru mo`da malo ~uvenijeg abasidskog halifeHaruna al-Ra{ida. Burckhardt komentira: Islamski svijet bioje taj u kojemu je alkemija do`ivjela svoj puni procvat. D`abir ibnHa jjan, u~enik {estog {i’itskog Imama D`’fera as-Sadika, ute -me ljio je u 8. stolje}u cijelu {kolu, iz koje su izlazile stotine alkemi~arskih tekstova. 6 Upravo ta {kola jedan je od najznakovitijihka mena temeljaca ali i miljokaza alkemije u njenom pravom i iz -vo rnom zna~enju. E. J. Holmyard, histori~ar alkemije tvrdi da jeD`a bir bio poznatiji po nadimku as-Sufi, 7 nego po svome vlastitomimenu, {to jednom naznakom ukazuje na dvije tvrdnje koje idanas izazivaju sporenja teoreti~ara. Prvo da je bio pripadnik za -jednice koja je gajila specifi~nu islamsku doktrinu poznatu podimenom sufizam/tesavvuf ({to sam tesavvuf povezuje sa vre -menom neposredno nakon Plemenitog Poslanika, (s.a.v.a.), adrugo, da alkemija posjeduje sasvim druk~ije zna~enje nego {tojoj je davano na Zapadu. Ukoliko se nastavi slijediti ista nit ona}e neminovno odvesti do Idris Shaha, ~ije referentno djelo TheSufis D`abira priznaje kao velikog sufija, a o njegovom u~i te ljuka`e: D`’afer as-Sadik je veliki sufijski u~itelj ~ije se ime na laziu gotovo svim lancima prenosilaca sufijske doktrine i zna nja,koju alkemijom nazivaju i takvi vjerski i znanstveni auto ri tetipoput Rumija i Gazzalija. 8 U stvari, mo`da prvi zabilje`eni spo -men pojma sufi je upravo ovaj koji se odnosi na D`abira ibn Ha -jjana, Gebera, alkemi~ara.Dva znakovita filozofska elementa poveziva sa … ranim sto lje }i -ma islamske historije jesu Hermetizam i Pitagoreanizam, ~ije jepri sustvo, itekako primjetno ~ak i u tako ogromnom korpusu pi -sa nih djela koja se pripisuju Jabiru ibn Hayyanu, koji je u isto vri -je me bio filozof i alkemi~ar. Filozofska dimenzija Jabirianskogkor pusa o~evidno je misti~ke prirode, sa znakovitim prisustvomHer meticizma, kakva su i kasnija djela islamske alkemije koja,u stvari, slu`e kao kanal za prijenos hermeti~ke filozofije nasred njevjekovni Zapad. Kada se razmi{lja o sredi{njoj ulozi her -met icizma u Zapadnoj misti~koj filozofiji, nipo{to se ne smije za -bo raviti neposredno islamsko porijeklo temeljnih tekstova poputSma ragdne plo~e (Tabula Smaragdina) i Turba Philosophorum,te stoga ni njihov zna~aj kao djela islamske misti~ke filozofije.O~evidno je, stoga, da se o islamskoj misti~koj filozofijine mo`e niti smije govoriti bez spominjanja u najmanjemhermeti~kih tekstova koje su is lam skialkemi~ari kao i filozofi i sufiji inte g rirali uislamsku misao, kao i herme ti~ kih teks -to va ~iji su autori muslima ni. Treba se,u ovom kontekstu, sje ti ti da je, ustvari, filozof Ibn Sina znao i poznavaood re|ene her me ti~ke tekstovepo put Poi man dresa, te dasufi Ibn al-’Ara bi pokazuje og ro -mno zna nje Hermeticizma usvome djelu al-Futuhat al-ma -kkijja (Me kan ska otkrovenja iliMe kan ska pro svjetljenja) i mno -gim drugim djelima. 9Bez makar minimuma predznanja,cijela stvar mo`e izgledatipri li~no konfuzna ili u najmanjemzbunjuju}a, je li, onda, sufizam al -ke mija, odnosno alkemija sufi -zam? 10 Potencijalni is tra `i telji ovogfe nomena morat }e, vjerovatno, izvr{itisvo jevrsno pred-istra`ivanje u cilju pot -vrde, samoosvjedo~enja da su oba poj ma ustvari, vje{ta~ki nazivi za daleko dublju tradicijukoja je za cilj imala sazrijevanje ~ovje~anstva,tradiciju koja koristi brojne na~ine, ako nije prejednostavno,odnosno unekoliko obezv rje |uju}e, sredstva i metode,ovisno o kvalitetu vremena, potrebi sredine, i mentalitetu ljudikoji su za nju i koja je za njih, neposredno vezana 11 a koja (tradicija)postoji u svim, ma koliko raz li~itim kulturolo{kim i religijskimokvirima, islamu, judaizmu, kr{}anstvu, taoizmu, budizmu...U Kini, na primjer, tradicija se okoristila prirodnom, uro -|enom sklono{}u Kineza prema medicini, te i odatle, vjerovatnoo~evidan naglasak kineske - alkemi ~ar ske tradicije na traganjeza lijekom za dugovje~nost odnosno bes mrtnost. U Kini je bliskai neposredna veza izme|u alkemije i medicine o~evidna odsamog po~etka, dakle od 4. stolje}a p.n.e.., vremena Tsou Yena.4 The Way of Hermes: new translations of the Corpus Hermeticum, C. Salaman,D. van Oyen, W. Wharton, Inner Traditions, 2000, str. 85.5 The People of the Secret, Ernest Scott, Octagon Press, 1983, str. 107.6 Burckhardt, op.cit.7 Alchemy, Eric J. Holmyard, Dover, 1990, reprint izdanja iz 1957., str. 69.8 The Sufis, Idries Shah, 1990, Anchor books, reprint Doubleday izdanja iz 1964.,str. 218.9 Mystical philosophy in Islam, Seyyed Hossein Nasr, Routledge, 1998.10 ‘Veza izme|u sufizma i alkemije uistinu je veoma duboka. Prije svega,sufizam, kao put samo-ostvarenja sadr`i, kao i svaki autenti~an duhovni put,tri osnovna elementa, doktrinu, metod, i ‘alkemiju’ koja preobra`ava du{u~ovjeka. Na ovoj razini zna~enja sufizam u alkemiji otkriva gotov jezik kojimje mogu}e opisati ovaj aspekt svojih u~enja. [tavi{e, sufizam, u svojoj nutrini,sadr`i duhovnu psiho-terapiju neposredno i blisko povezanu sa aspektomalkemije kao znanosti du{e.’ Islamic Science, Seyyed Hossein Nasr, World ofIslam Festival Publishing, 1976, p. 203.11 Ili, da se poslu`imo sufijskim izrazom, spolja{nju formu u~enja odre|uju ‘vrijeme,mjesto i ljudi’.98BEHAR 100