BEHAR

RIJE^ UREDNIKAto i do sada bilo razvidno. Naprotiv, mi polazimo odsaz na nja da bo{nja~ke mogu}nosti, na bilo kojimpros to rima jo{ nisu do kraja poznate, iskori{tene ipot ro {e ne te ih treba iznovice, ili po prvi put, predstavitiu njihovoj lijepotnosti, mudroslovlju i bogatstvuizvornosti. Naravno, zamjetna je i “Beharova”integracij ska uloga u Hrvatskoj, u smislu susjedstvai zajed ni~kog `ivota.Interesantno se osvrnuti na uredni~ke koncepcijedo sada{njih urednika ~ija je profesionalna orijentacijaznatno pridonosila razvoju i usmjerenju~asopisa. Knji`evnik i sveu~ili{ni profesor Kajanznatno je pri donio literarizaciji i ba{tinskomnaslje|u Bo{ nja ka, a nadasve ugledni orijentolog@dralovi} povijesno po liti~kom rasvjetljenju nekihnedoumica spram Ori jenta, Zapada, Hrvatske i Sr bi -je. Zapa`eni su njihovi tematski brojevi, primjerice, oSmailu Bali}u, Nerkezu Smailagi}u, Nas ku Frndi}u,Ibrahimu Ka ja nu, o bo sanskom jeziku i bo{nja~kimpis cima u Hrvatskoj. Pred stav lje ni su i mnogi simpozijio jeziku i bo{ nja~koj kulturi. Sada{nji urednik,autor ovog tek sta (pjesnik, pro zaik i knji`evnikriti~ar), zajed no s izvr{nim urednikom Filipom Mu -rselom Begovi}em (pu b licis tom i antologi~arem,potpreds je d nikom Dru { tva) ustrajno pro mi ~e nizknji`evnih, filozofskih, so ci o lo{kih, povijesno umjetni~kih(sli karstvo, kiparstvo, muzeologija…) teglazbenih, filmskih, novo me dijskih (intermedijalnih)i reli gij skih (uglavnom mis ti~ nih) tema ne libe}i setematskih brojeva zbog preg lednosti i ve}e do ra |e -no sti pojedine kul tu ro lo{ ke prob le matike. Od 2006.znatno je po ve }an i obim ~asopisa {to mo `e mo zahvalitidobrim financijskim izvorima, ali i snala`ljivostiured ni{ tva. Budu}i da prvi brojevi “Be ha ra” u Sa -rajevu nisu bili ispunjeni politi~kim temama, izlazakzag reba~kog “Behara” u jeku zlo gu kog rata uHrvatskoj i Bosni emi tirao je jake politi~ke porukeko je su tada bile od velikog zna ~aj a za Bo{njake.Uvrije`eno je mi{ljenje da se “Be harov” sjaj nije daointegracijom pretopiti u bliske susjedne kulture, aniti preimenovati. On je naj bo lji izraz povezanostinacionalne ma njine sa `ivotnom sredinom, di -jasporom u svijetu i mati~nim na rodom u Bosni iHercegovini. Iz mijenio se i sastav uredni{tva. Sasuradnjom su prekinuli Dino Mu ja d`evi} i Zlatko Ha -san be go vi}, a u jednom razdoblju pristupio je Ibra -him Kajan, uz ve} stalne re dakcijske ~lanove:Naravno, zamjetna je i “Be ha rova” integracijskauloga u Hrvatskoj, u smislu susjedstva izajedni~kog `ivota.arhitekta i ma gistra islamskih znanosti Se na daNani}a (predsjednika “Pre po roda”), knji`evnika iurednika zagreba~ke naklad ni~ke ku}e V.B.Z. ErvinaJahi}a, povjesni~arke um jet nosti Sene Kulenovi} isveu~ili{ne profesorice Az re Abad`i} Navaey. U tomsastavu, do sada je u peto go di{njem razdoblju izi{lo22 broja “Behara”, a u tu su brojku uklju~ena i petdvobroja.Ve} s prvim brojem “Behara”, usvojila se koncepcijate matskog broja ne bi li se na taj na~in zadobio cj e -lo vit pristup u neke goru}e i aktualne teme i sa d r `a -je. Pristupilo se oprezno – prvotno s takozvanim po -lu tematskim brojevima, na primjer, o kulturno politi~ko povijesnom prostoru Sand`aka i Bo{njaka saSan d`aka, zatim o nobelovcu Orhanu Pamuku, kojije obra|en biografski i knji`evno kriti~ki, a objavljenaje i njegova pristupna besjeda pri primitku No be -lo ve nagrade pod naslovom “Kov~eg mog oca”. Uzos talo u istom broju objavljen je i zadnji razgovor (in -ter vju) s pjesnikom, esejistom, romanopiscem i ra -dij skim urednikom Nusretom Idrizovi}em, nekolikotjedana prije nego {to je preselio na ahiret. U prvimbrojevima, a to }e biti pravilo i nadalje, objavljuju sepjes ni~ki i prozni ciklusi te prikazi knji{kih novitetaug lednih knji`evnika Bo{njaka iz Hrvatske i BiH. Touk lju~uje mlade, najmla|e i ve} trajno afirmiranestva raoce. Posebno je odjeknuo polutemat koji jeobuh va}ao sva relevantna znanja o Sefardima u BiHs naglaskom na djelo knji`evnika i sefardskog rabinaEliezera Papu. Pohvale su do{le od autoriteta kojise u na{oj zemlji bave manjinama. Re~eno je daljep {i primjer multikulturalnosti i multikonfesional -no sti jo{ nisu vidjeli u nas. “Zvukomjer” je rubrika oglaz bi, koju se tako|er poku{ava pratiti u kontinuitetu,kao i rubrika “Likovno okno” u kojoj se predstavljajulikovni stvaraoci Bo{njaci. Do sada to su bili onis hrvatskom, bo{nja~kom i europskom verifikacijom.Nabrojimo samo slikarske velikane kao {to suMu nir Vejzovi}, Safet Zec, Dino Trtovac i Izet \uzel,a u ovom broju i Mersad Berber. Predo~ene su ikolor fotografije nekih njihovih slika preko cijelogformata ~asopisa.Polutematske cjeline u pojedinim brojevima “Be ha -ra”, zapremaju obljetnice od povijesne i knji`evno fi -lo zofske vrijednosti, primjerice, takav je prostor za -do bio i legendarni Mevlana D`elaluddin Rumi sasvo jim Mesnevijama i Diwanom. Predstavljen je s ni -zom pri~a, stihova, pouka i alegorija, budu}i da je2007. godina bila godina Rumija, jednog od naj ve }ihsvjetskih mistika. Zatim, polutematom je obuh va -}ena i knjiga (monografija) Zlatka Hasanbegovi}apod naslovom “Muslimani u Zagrebu 1878.-1945.”(Do ba utemeljenja). Ubrojimo tu jo{ i stalne, intrig-BEHAR 1005