BEHAR

More documents

Recommendations

Info

ETNOLOGIJA: Religija i kulturami~ili jedni protiv drugih pripadnici razli~itih kon -fesija. Gerzovske igre za Ilindan bile su veoma ~u -vene, pa su na njih dolazili takmi~ari iz udaljenihkrajeva. 35 U Gornjevrbaskoj regiji za Ali|un odr à -vani su va{ari na Treskavici iznad Gornjeg Va kufai u Kop~i}u izme|u Bugojna i Donjeg Va ku fa.Me|u Ju`nim Slavenima postoji vjerovanje, dalje{njaci ne}e dozriti ako za Ilindan bude grmljavine.To bi moglo zna~iti da je lijeska bila pos -ve }ena bogu groma Perunu, kao {to mu je bilapos ve }ena i kopriva, {to se da zaklju~iti iz narodnepos lovice: “Ne}e grom u koprive”. Odgodi{njih, pred islamskih praznika muslimani uBosni i Her cegovini najmanje su sa~uvali obi~ajevezane za Bo ì}, {to je i razumljivo s obzirom daje obi lje à va nja blagdana s ovim imenom (malibog) u di rektnoj suprotnosti s islamskimu~enjem. Poz na to je da islam zastupa ~istimonoteizam koji isk lju ~uje davanje ljudimaboànskih epiteta. Nje go va nje Boì}nih obi~ajaod po~etka se na{lo na udaru kritike islamskihu~enjaka s obzirom da pre ma Kur’anu Bog: “Nijerodio, niti je ro|en.” 36 Od nos muslimana premaBoì}u formirao se pod direktnim uticajemuleme.U nekim krajevima Bosne i Hercegovine me|umuslimanima je bilo ra{ireno vjerovanje da se zaBadnjak zemljom {iri utjecaj zlih duhova i aveti.Od zla Badnjaka u Prozoru su se ~uvali bijelimlukom. Prije spavanja djeca i odrasli su se mazalibijelim lukom, a mije{ali su ga i u hranu, kakobi neutralisali zle duhove i aveti. Sljede}i dando~ekivali su radosni jer su se sa~uvali od zla. Tajdan su muslimanska djeca u Prozoru 37 i Jajcuobilazila ku}e traè}i darove i poklone. 38Muslimani u krajevima oko Jajca izbjegavali suovaj predislamki blagdan nazivati njegovim pravimimenom Boì}, jer su to smatrali grijehom iuvredom Bogu. Umjesto toga nazivali su ga Roì}.Ratarski obi~ajiDefini{u}i magiju kao: “Prakti~nu vje{tinu koja sesastoji u ~inovima koji sluè za postizanjeodre|enog cilja za koji se o~ekuje da }e se kasnijeostvariti’, Malinovski 39 je zapravo odgovorio napitanje za{to su ljudi posezali za magijskim ~i ni -ma pri svakom va`nijem doga|aju u ìvotu nasto -35Miroslav Ni{kanovi}, “Ilindanski dernek kod turbetaDjerzelez Alije u Gerzovu“, Novopazarski zbornik, br. 2.,1978., str. 165.36Kur’an, Ihlas, 3.37Alija âti}, “Boì} kod muslimana (Prozor u Bosni)“,Zbornik za narodni ìvot i obi~aje Ju`nih Slavena, Zag -reb, XXVI, 1928., str. 379-380.38Prema kazivanju Muje i Pa{e Duranovi} iz Divi~ana kodJajca.39Bronislaw Kasper Malinowski smatra se jednim odnajzna~ajnijih antropologa XX stolje}a. Ro|en je u Kra -kovu 1884. godine, a umro je u Sjevernoj Americi 1942.godine. Smatra se utemeljiteljem etnografije.40Muhamed Hadìjahi}, Porijeklo bosanskih muslimana,je }i da postignu {to povoljniji rezultat. Obez bje |i -va nje hrane svakako je najva`nija ljudska ak tiv -nost, pa nije nikakvo ~udo da kod primitivnih na -ro da postoje obredi i rituali za bolji lov, ~uvanjestoke ili dobru ljetinu. Na{i preci, stari Slaveni, bilisu zemljoradni~ki narodi 40 s veoma razvijenimma gijskim obredima koji su trebali osigurati rod -nu godinu i obilje plodova. 41 Dolazak modernihvre mena i razvoj savremenih sredstava za po ljo -priv redu i sto~arstvo neminovno je vodio do uki -da nja, iz perspektive dana{njeg ~ovjeka, smi je{ -nih i besmislenih obi~aja koji su pak za na{e pret -ke bili veoma bitni i va`ni.Jedan od tih arhai~nih obi~aja koji se do nedavnoo~u vao me|u muslimanima u okolini Novog Trav -ni ka, jeste simboli~no zakopavanje sjemena uzem lju. Naime, u Liscu pored Novog Travnika, bioje obi~aj da se prilikom zakopavanja prve kū}ekro mpira, dovede dijete s najve}om glavom u se -lu. Djetetu se stavi kapa na glavu, a zatim onogla vom zakopa prvu kū}u. Funkcija ovoga ar ha i~ -nog obi~aja je postizanje velikih i jedrih kū}a, sobi ljem krompira u njima. 42Majka ZemljaZemlja je ljudima od njihovih po~etaka nep res ta -no pruàla hranu, pa su je zbog te njene izrazitehra niteljske uloge nazvali “Majkom Zemljom”.Me |u slavenskim narodima, kult Majke Zemljenaj vi{e je sa~uvan me|u Rusima. Izme|u ostalog,u Rusiji je djeci zabranjivano da ~upaju travuiz zemlje, jer to zna~i ~upati kose svojoj majci. 43Sli~ na vjerovanja u svetost zemlje bila su ra{irenai me|u na{im narodima. I danas, kada osoba umi -re, u okolini Bugojna, stavi se na zemlju s ciljemda snagu koju joj je Zemlja podarila, vrati Maj ciZemlji. Nekada su Majci Zemlji pripisivane raz -li~ite mo}i, me|u kojima su mo} lije~enja bo les nihi zaljubljenih bile najzna~ajnije. Spomen o to meostao je sa~uvan jo{ samo u narodnim knji gama,pjesmama i poslovicama. U jednoj narodnoj pjesmise spominje kako je djevojka, nakon {to je uzaludzvijezdu zaklinjala da joj vrati dragog, metnularuku na Zemlju i u Zemlju gledaju}i, govorila:“Crna Zemljo, po Bogu majko,ova se basna ne primila ni mene, ni tebe,ni ba{te gradene, ni vo}ke sa|ene,Muslimanska biblioteka, Sarajevo 1990. godine.41Boàna ]iri}, “Narodna znanja i verovanja o vremenu iobi~aji vezani za plodnost useva i stoke u kraljeva~komkraju“, Na{a pro{lost, br.1, 1986. godine, str. 97-114.42Prema kazivanju Sulje ef. âki}a.43Petar Bulat, Mati Zemlja, Etnolo{ka biblioteka 9, Zag -reb, 1930., str. 4.44Petar Bulat, Mati Zemlja,...11.45Prema Nerkezu Smailagi}u bereket je blagoslovljenasna ga, boànskog porijekla, koja dovodi do obilja nama terijalnom planu, a napretka i sre}e na du{evnompla nu. Vidi: Smailagi} Nerkez, Leksikon islama, Sarajevo,1990. godine, str. 94-95.46[piro Kuli{i}, “Zna~aj slovensko-balkanske i kavkaskeni ovce jalovice, ve} Muje i Mujina srca,dìgerice, i njegovih sedamdeset sedam damara,osamdeset osam zglavaka, devedeset devetkostiju,njegova uma i pameti, i njegovog srca,i njegovog {ah-damara o ~emu mu srce visi.kud god hoda nek’ o meni misli.“ 44“Boìja brada“ i Boìji bereketObilje plodova oduvijek se vezivalo za naklonostBoga Koji je bio dare`ljiv prema ljudima. Sa svojestra ne, ljudi su posredstvom `rtava koje su prinosili,nastojali umilostiviti Boga da i sljede}e godinebude dare`ljiv i izda{an prema njima. Na danpri kupljanja plodova, primitivni narodi su pos ve -}ivali prvi ili zadnji klas ìta i prinosili ga Bogu.Tra gove tog op{tenarodnog obi~aja nalazimo ime |u muslimanima u Bosni i Hercegovini. Mus li -ma ni u Jajcu i Pruscu imaju obi~aj da, kada seujesen prikupljaju plodovi s njiva, za malu ko li ~i -nu plodova koji ostanu zakopani u zemlji kaù:”To je ostavljeno radi bereketa.” 45Sli~an obi~aj nalazimo kod drugih slavenskihnaroda: Bugara, Makedonaca i Srba. @ene u Ma -ke doniji uveù bijelim i crvenim koncem ne po ` -nje vene klasove i kaù: “Da e zdrav, silan beriketati ubav kako kitka.” 46 Vjerovatno se to ~inizbog toga {to su stari Slaveni prilikom ètve os -tav ljali na njivi po jedan struk nepo`njevenog ìtaiz po~asti prema svojim boànstvima. Uz to, vje -ro valo se da se ìtni demoni, bjeè}i ispred srpa,sklanjaju u te preostale, nepo`njevene klasove. 47Vrlo je interesantno da islam traì od svojih sljedbenikada i oni na dan ètve i berbe podijele od -re |eni dio plodova siromasima. U Kur’anu stoji:“On je taj koji stvara vinograde, poduprte inepoduprte, i palme, i usjeve razli~ita okusa, imasline, i {ipke, sli~ne i razli~ite, - jedite plodovenjihove kad plod dadnu, i podajte na dan ètve iberbe ono na {ta drugi pravo imaju, i ne rasipajte,jer On ne voli rasipnike.“ 48Biljni i animalni kultoviRanije smo napomenuli da je cijeli svijet za primitivnog~ovjeka ìv. Ljudi su vjerovali da ìvotinje,biljke i kamenje 49 imaju du{u, te da utje~u na njihovìvot. U vrijeme kad su ogromne {ume prekri-tradicije u prou~avanju stare slovenske religije (II)“,ANUBIH Knjiga XI, Centar za balkanolo{ka ispitivanja,Knjiga 9., Sarajevo, 1973. godine, str. 145.47Petar Bulat, Pogled u slovensku botani~ku mitologiju,Zagreb, 1932., str. 16.48Kur’an, Al-An’ām, 141.49Postoje dva, za ovu temu, vrlo interesantna predanjakoja su vjerodostojnom predajom prenesena od BoìjegPoslanika, a.s., o tome da kamen i drvo nisu tek mrtvapriroda. U prvom predanju stoji da je Allahov Poslanik,a.s., rekao: “Ja zbilja znam jedan kamen u Meki koji jemeni selam nazivao prije mog poslanstva; i sada gaznam!” El-Munziri, Muslimova zbirka hadisa – saètak,prijevod s arapskog Muhamed Mrahorovi} …, El-Kalem,86 <strong>BEHAR</strong> 100
ETNOLOGIJA: Religija i kulturavale Europu, gajevi hrastova, lipa, borova i jela,smatrani su stjeci{tima bogova i mo}nih demona.Cijelim svojim bi}em priklonjeni prirodnoj vjeri,na{i preci nisu pravili hramove za po{tivanje bogovai prino{enje `rtvi, ve} su za te svete funkcijekoristili gajeve.Helmold navodi da su sjeverozapadni Slaveni ima -li mno{tvo praznovjerica i predrasuda o gajevimai izvorima. On tvrdi da su se Slaveni zaklinjalidrve }em, izvorima i kamenjem, te da su kr{ }a -nima zabranjivali da ulaze u njihove svete gajeve.O tome kaè: “U njihove svete gajeve hri{}animaje bio zabranjen pristup jer smatraju da bi ih hri{ -}ani svojim prisustvom oskrnavili.” 50 Gajeve suposve}ivali svojim boànstvima, u njima obavljalibogo{tovanu slu`bu i prinosili `rtve.Slaveni su posebno po{tovali drve}e koje se odli -ko valo svojom dugovje}no{}u poput hrasta i lipe.Ma gi~na mo} pripisivana je tisovini, 51 imeli, vrbi ili jeski, dok je orah bio prekriven velom tabua i za -brana.Iz reda animalnih kultova, u tradiciji slavenskihna roda sa~uvana su raznovrsna sujevjerja o da` -dev njaku i ku}nim zmijama, {to je direktno po ve -za no s kultom predaka. 52Kult lipeSvi slavenski narodi po{tuju lipu. Po lipi su dobilaime brojna naselja. [esti mjesec narodnog kalendaranazvan je lipanj, po lipi koja u njemu cvjeta.U Rusiji, Poljskoj i ê{koj po lipi nije nazvan {esti,ve} sedmi mjesec jer tada kod njih na sjeverucvatu lipe. 53 Za razliku od drugog drve}a, Slavenisu lipu sadili usred naselja, obi~no ispred ili porodbogomolja, spajaju}i na taj na~in drevna vjerovanjasa novom religijom. Sa razgranatom, {irokomkro{ njom, prekrasnim, miri{ljavim cvijetom, i ~i -nje nicom da grom veoma rijetko udara u nju, lipaje pobu|ivala ma{tu starih Slavena uzrokuju}i po -ja vu sujevjreja o njenoj svetosti. Vjerovalo se da jelipa sveto drvo, pod za{titom bogova, te su je raditoga sadili u centralnom dijelu naselja, oko nje seokupljali i ispod nje vije}ali i donosili va`ne odluke.[ulek navodi da kod Slovaka nema ni jednogse la, a da usred njega nema posa|ena lipa, nitiima i jedne crkve, a da pored nje nema lipa, da segotovo pored svih crkvi u Istri nalaze lipe, da sestare lipe nalaze svuda pored starih crkvi, a da semlade lipe sade pored tek napravljenih crkvi. 54 I uBosni i Hercegovini kao i u drugim slavenskimdrà vama lipa je cijenjeno i po{tovano drvo. Pre m -da su sujevjerja vezana za kult lipe me|u bosansko-hercegova~kimmuslimanima izgubljena, vrloje interesantno, i u potpunom suglasju sa ranije na -vedenim primjerima po{tovanja lipe, da su se po -red dàmija i drugih vjerskih objekata u Bosni iHer cegovini uglavnom sadile lipe. Tako se stara li -pa nalazila u haremu Sultan Ahmedove dàmije uBu gojnu. Lipa je stradala tokom agresije na Bosnui Hercegovinu u periodu od 1992.-1995. godine, paje 2005. godine oborena, a na njenom mjestu suzasa|ene dvije nove. Lipa se nalazi i ispred dà mi -je u Dugama, op}ina Prozor. Nedavno je poredBa{ -dàmije u Donjem Vakufu zasa|ena lipa. Ha -dì jahi} navodi da je lipa sve do u najskorije dobabi la posebno {tovana kod bo sanskih muslimana. 55Kult ku}ne zmijeOd animalnih kultova me|u muslimanima u Bosnii Hercegovini rasprostranjen je kult da`devnjaka iku}ne zmije. 56 Da`devnjak je vrsta vodozemca.Po javljuje se nakon ki{e. Ne smije ga se uznemiravatijer se vjeruje da moè tako jako pisnuti daogluvi onoga ko ga ~uje.Prema narodnom vjerovanju ku}nu zmiju zabranjenoje ubijati jer ona ~uva uku}ane. Ukoliko bineko ubio ku}nu zmiju, smatralo se da }e tu ku}uzadesiti nesre}a. 57Kult ku}ne zmije ostatak je staroslavenskog vjerovanjau duha – za{titnika ku}e. To doma}e bo -àn stvo, prema ve}ini istraìva~a, predstavljaduh nekog od predaka koji ~uva uku}ane i bdijenad njima. 58U Te{nju vjeruju da je velika grehota ubiti ku}nuzmiju koja se na|e u sijenu ili be{ici. Vjeruju da,ako se ubije zmija u be{ici da }e umrijeti i dijete.59 Ku}na zmiju nazivaju ~uvarku}a jer se vjerovaloda ~uva ku}u i uku}ane. Smatralo se da jeku}na zmija poseban za{tinik male djece. 60Vrlo je interesantno da i prema islamskom u~enjunije dozvoljeno ubijati ku}ne zmije. U Mus li mo vomSahihu postoji poglavlje pod naslovom Zabrana ubijanjaku}nih zmija. Pod ovim naslovom na vedenoje sljede}e predanje: “Od Ebu Saiba (Abu Saība) seprenosi da je jednom prilikom u{ao u ku}u kod EbuSei’da (Abu Sa’īda) kojeg je za tekao u namazu.êkaju}i ga da zavr{i s namazom sjeo je i tada je,u jednom kraju ku}e, u palminoj grani punoj datula,~uo pokrete i okrenuo se. Kad - tamo bija{ezmija! - Ebu Saib je odmah sko ~io da je ubije, alimu je Ebu Sei’d i{aretom po kazao da sjedne, {toje on i u~inio. Kad je za vr{io namaz, pokazao mi jena jednu ku}u u blizi ni i rekao mi: ‘Vidi{ li ovuku}u?’ ‘Vidim’, kazao sam, a on mi je rekao: ‘Tu jebio jedan na{ mla di}, koji se tek bio oènio.Kad smo mi s Boìjim Poslanikom, a.s., krenulipre ma Hendeku, taj je mladi} u po bijela danazat raìo od Boìjega Poslanika, a.s., dopust i takose vra}ao ku}i. Jedanput je, tako|er, od njegazat raìo dopust, pa mu je Boìji Poslanik, a.s., re -kao: ‘Ponesi sa sobom i oru`je, jer - pla{im se zatebe od plemena Kurejza!’ôvjek je uzeo svoje oru`je i vratio se nazad. Ta moje svoju ènu zatekao kako stoji na vratima, pa jepo{ao prema njoj da je ubode kopljem - bu du}i gaje bila uhvatila ljubomora, ali mu je ona rek la: ‘Sebikoplje i ulazi u ku}u da vidi{ {ta me je istjeralo!’Kad je u{ao, ugledao je ogromnu zmi ju, sklup~anuna postelji, te se ustremio na nju kopljem i proboje njime. Zatim je iza{ao i kop lje zabio na ulazu uku}u, a zmija se potom izvila na njega i ne zna seko je prije umro: zmija ili mla di}! Potom smo oti{likod Boìjega Poslanika, a.s., i to mu ispri~av{irekli: ‘Zamoli Allaha da nam ga oìvi!’On je rekao: ‘Zamolite Boga da va{em prijateljuop rosti grijehe! U Medini ima dìna koji su primiliislam, pa kada neku od njih (zmija) ugledate, triputa traìte od nje da izi|e. Ako vam se i nakonSarajevo, 2004. godine, hadis br.1528., str. 678.; Premadrugom predanju dok bi Muhammed, a.s., drào hutbu,stoje}i duè oslonio bi svoju plemenitu ruku na panjposje~ene palme. Kada se broj klanja~a pove}ao,ashabi mu na~ini{e minber na kom }e stajati dok drìhutbu. Poslanik, a.s., sljede}e dùme pro|e pored pa -nja i uspne se na minber. Ashabi tada za~u{e jecaje,toliko glasne da se mesdìd tresao, a panj je pucao.Jecaji se nisu smirili sve dok Poslanik, a.s., nije si{ao sminbera, spustio svoju plemenitu ruku i pomilovaopanj. Obgrlio ga je rukama i privio na svoje ~asne grudi,te se panj potpuno smirio. Poslanik, a.s., mu tada dadeda izabere jednu od dvije radosti: da postane drvo oddènnetskog drve}a, da mu ìle piju iz dènnetskih rijeka,ili da opet postane plodno drvo na Dunjaluku. Panjje odabrao prvu radost, a Poslanik, a.s., mu tri putaobe}a da }e, ako Allah da, biti tako. Zatim je Poslanik,a.s., ashabima rekao:”Tako mi Onog u îjoj je ruci mojadu{a, da ga nisam smirio, plakao bi ovako do Sudnjegto ga pojavi, ubijte je, jer je to {ejtan!”‘ 61 87dana iz ~eznje za Allahovim Poslanikom!”50Navedeno prema: Petar Bulat, Pogled u slovenskubotani~ku mitologiju, Zagreb, 1932., str. 3.51Sujevjerni ljudi u Bosni i Hercegovini svih konfesija smat -raju tisovo drvo svetim. Mnogi ljudi nose tisovinu uz sebes ciljem da ih odbrani od uroka, nesre}e i nevolje.52Milenko S. Filipovi}, “ôvjekov dvojnik u narodnomvjerovanju Ju`nih Slovena“, ANU BIH Radovi, knjigaXXX, Odjeljenje dru{tvenih nauka, Sarajevo, 1966.godine, knjiga 10. str. 164-166.53Bogoslav [ulek, “Za{to Slaveni po{tuju lipu”, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knj. 43.Zagreb, 1878., str. 150.54Ibid., 159-169.55Muhamed Hadìjahi}, Sinkretisti~ki elementi u islamuu Bosni i Hercegovini, POF, 28-29/1978-9,VOL.28-29,Sarajevo, 1980. godine, str. 315.56Muslimani u Bosni i Hercegovini smatraju da je sevapubiti zelemba}a (vrsta gu{tera). To se temelji na izrekamaAllahovog Poslanika, a.s., koji je rekao: “Ko ubijegeka (gu{tera, zelemba}a) jednim udarcem bit }e muupisano stotinu sevapa; ko ga ubije s dva udarca imat }ene{to manje sevapa, a s tri udarca jo{ manje!“ Navedenoprema: El-Munziri, Muslimova zbirka hadisa – saètak,prijevod s arapskog Muhamed Mrahorovi} …, El-Kalem,Sarajevo, 2004. godine, hadis br.1501., str. 667.57Milenko S. Filipovi}, “ôvjekov dvojnik u narodnomvjerovanju Ju`nih Slovena“, ANU BIH Radovi, knjigaXXX, Odjeljenje dru{tvenih nauka, Sarajevo, 1966.godine, knjiga 10. str. 164-166.58Veselin âjkanovi}, “Studije iz religije i folklora”,Srpski etnografski zbornik, XXXI, str. 132.59Miroslav Hirtz, “Zmije ku}arice”, Zbornik za narodniìvot i obi~aje, knj. 27. Zagreb, 1929-1930., str. 245.60Ibid., 243.61El-Munziri, Muslimova zbirka hadisa – saètak, prijevods arapskog Muhamed Mrahorovi} …, El-Kalem,Sarajevo, 2004. godine, hadis br.1498., str. 665-666.<strong>BEHAR</strong> 100
Page 1 and 2:
BROJÂSOPIS ZA KULTURU I DRU[TVENA
Page 3 and 4:
BEHARKDBH “Preporod“, povodom i
Page 5 and 6:
RIJE^ UREDNIKAto i do sada bilo raz
Page 7 and 8:
TEMA BROJA: 100 broj Behara - 20 go
Page 9 and 10:
Page 11 and 12:
Page 13 and 14:
Page 15 and 16:
Page 17 and 18:
Page 19 and 20:
Page 21 and 22:
PORTRETI: Mersad BerberU povodu 100
Page 23 and 24:
PORTRETI: Mersad Berberpi se mog pr
Page 25 and 26:
PORTRETI: Mersad BerberPripadam kon
Page 27 and 28:
PORTRETI: Mersad BerberMersad Berbe
Page 29 and 30:
PORTRETI: Mersad BerberBEHAR 10029
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36: POVIJESNA ÎTANKAMudrost na razme|u
Page 37 and 38: POVIJESNA ÎTANKApri jetnjama i pri
Page 39 and 40: POVIJESNA ÎTANKAtim ve}a bila je o
Page 41 and 42: POVIJESNA ÎTANKAga prona|e i ubije
Page 43 and 44: POVIJESNA ÎTANKAPad Bosne (Dubrovn
Page 45 and 46: POVIJESNA ÎTANKAnego budnim okom p
Page 47 and 48: POVIJESNA ÎTANKAsu Turci [amac 12
Page 49 and 50: PORTRETI: Esad ]imi}1. DRAMA ATEIZA
Page 51 and 52: PORTRETI: Esad ]imi}è predo~iti ta
Page 53 and 54: PORTRETI: Esad ]imi}Na Ohridu, 1967
Page 55 and 56: PORTRETI: Esad ]imi}druge crkve. [a
Page 57 and 58: PORTRETI: Esad ]imi}Predloìo sam d
Page 59 and 60: PORTRETI: Esad ]imi}uzro~nosti: Srp
Page 61 and 62: PORTRETI: Esad ]imi}maciju teista.
Page 63 and 64: PORTRETI: Esad ]imi}Otkad se intenz
Page 65 and 66: PREPORODOVA IZDANJAkoji je na umira
Page 67 and 68: PREPORODOVA IZDANJAnom obrazu Nu{i}
Page 69 and 70: PREPORODOVA IZDANJABar da polovinu
Page 71 and 72: PREPORODOVA IZDANJAreflektira kao s
Page 73 and 74: PREPORODOVA IZDANJAAmir Bukvi}RASTA
Page 75 and 76: PREPORODOVA IZDANJAA on u tom i tak
Page 77 and 78: PORTRETI: Ismet Kurtovi}su Sanjani
Page 79 and 80: PORTRETI: Ismet Kurtovi}ekipa. Dakl
Page 81 and 82: PORTRETI: Ismet Kurtovi}osnove trad
Page 83 and 84: ETNOLOGIJA: Religija i kulturaSTARO
Page 85: ETNOLOGIJA: Religija i kulturagore
Page 89 and 90: CENTAR ZA URGENTNU MEDICINUnikada s
Page 91 and 92: ZNANOST I DUHOVNOSTni su imali uspj
Page 93 and 94: ZNANOST I DUHOVNOST(1643.-1727.), n
Page 95 and 96: ZNANOST I DUHOVNOSTra la u monoteis
Page 97 and 98: ZNANOST I DUHOVNOSTmoè dogoditi da
Page 99 and 100: ZNANOST I DUHOVNOSTNa drugim geogra
Page 101 and 102: @ENSKO PISMO: Jasminka Ibrahimovi}v
Page 103 and 104: IZ STARIH NOVINA, ÂSOPISA, KNJIGA.
show all

BEHAR

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?