BEHAR

PORTRETI: Esad ]imi}Otkad se intenzivno {koluju, ~ak i na najvi{oj razi ni sveu~ili{nenaobrazbe, is lam ski }e se sve}enici, vjerojatni povoljnije vrednovati,jer upravo oko lnosti da su - s malim iznimkama - upravo bilibez formalnih i st varnih kvalifikacija, priu~eni, najvi{e ih je de -gradiralo u o~ima vjernika.5. Dobrotvor. Vrijedi isto kao i za katolike.PRAVOSLAVNI1. Ratnik, epski junak. Kult heroja, junaka, sve do danas ostao je uprivilegiranom polo`aju na ljestvici vrijednosti. On je idealizi rani bra -ni~, on je jamstvo da }e pleme ostati za{ti}eno. Njemu je namije nje -na uloga i osvaja~a novih prostora u funkciji ja~anja plemena. Na to -me izrasta fanati~an vid rodoljublja koje iznova osloba|a nove ener -gi je u svakom ustani~kom pokretu. Idealizirani junak stalno se na -d nosi nad narod i upozorava ga da se nikad ne zna na kojem ras -kri` ju ~eka smrt i nikad nije posve sigurno je li no` pod vratom ili uru ci. (Na jednom mjestu u Deobama ]osi}ev junak ka`e: “Volimopr vo no`. Deca vole no`. Mu{ko gine za pu{ku. Njiva za pu{ku. Zak -li njemo se na no`u. Takvi smo... Kad ima{ pu{ ku, ima{ njivu. Ima{glavu. Sa no`em i du gove odu`i{ i parnice dobije{. Uz pu{ku svakamora da legne. [ta smo krivi. Nismo krivi...Od kad postoji, tako je na svetu.”)2. Intelektualac humanisti~kih znanosti.Ra zlog za visoko vred novanje ovog pozivasa dr`an je u izra`enoj razlici koja se svodina to da se u ovaj poziv unosi i ne{to ro ma -n ti~arsko na crti bor benosti. Od sut nostpo tpunog zahtjeva za trenuta~nom is kus -tve nom u~inkovito{}u jest ono ~emu trebazahvaliti ovoliko uz no {e nje ovog poziva~ijim se prakticiranjem junak u biti bodriza pothva te ili se naknadno “opijeva” njegova hrabrost i slava.3. Politi~ki aktivist. Po vi|enju gotovo svih ispitanika on nije is klju -~i vi izvor mo}i. Njegov je ugled dobrano ovisan o tome ko liko svojihmogu}nosti utjecaja u dru{tvu u~inkovito pretvara u njegovepromjene. Postoji razlog da se ovaj poziv gleda sa staja li{ta objelodanjivanjaepske tradicije (juna{tva) i humanisti~ke anga`iranostiintelektualca u njenoj funkciji.4. Tehni~ki intelektualac. On zauzima ovo mjesto po tradiciji kojaga gotovo bez ostatka svodi na spretnost, zanatsku vje{tinu, a ne ina sposobnost duha. Premda je to paradoksalno, upravo zbog toga{to se ovaj poziv u procesu vlastitog obavljanja demi stificira, on neko tira visoko. Ovdje se u~inkovitost “osve}uje”, jer ne daje prostorza razmah ma{te, umovanja. Sve je u tom pozivu toliko jasno da neostavlja mogu}nost nedoumicama i ne mo`e se dovesti u vezu sepskim uzno{enjem hrabrih ljudi.5. Sve}enik. U ovom pozivu za ispitanike nema ni~eg svetog. On jesveden na - zanimanje. ^ak postoji sklonost da bude vrednovanprema popadiji (sve}enikovoj supruzi): svaki proma{aj, u izboruvlastite supruge automatski diskvalificira popa kao ~ovjeka odkojega treba tra`iti savjete, upute za `ivot, a pogotovo oslonac urje{avanju misaonih dilema.* * *Kako interpretirati ove nalaze? Uo~ljivo je da vrijednosna svijest svojomnutarnjom strukturom do~arava dramati~an fokus soci jalne iduhovne fermentacije. Tu se ogleda vitalna snaga pro bu |e nihenergija i izdvajaju gorljivi nositelji odre|enih ideologija; koje su vi{eili manje religijski obojene. Gotovo po prirodi same stvari, tra dicija jeI tri vjere i na njima izrasla kultura jednakosu izazov i isku{enje ({to }emo argume n tiratipoku{amo li bar za trenutak zabo ra viti na zlokoje nam se dogodilo, ustraja va ju}i u vi{enego naivnoj vjeri kako nam se sve to nijemoralo, a nije niti smjelo do go diti, mo`daideologijski vjeruju}i u trajniju, ili ~ak trajnu ineprijepornu vrijednost inter kulturalizma).prepu{tena ne samo strukturi religijske svijesti nego i so cijalnomu~inku na~ela na kojima se uspostavlja sama konfesija. Zato je sudbinatradicije determinirana onim {to je religija eo ipso i onim {to odnje naprave socijalna sredini i njene osobite za ko nomjernosti.U odre|enom socijalnom kontekstu religijska energija mo`e uz -nije ti tradiciju, da bi je prihvatila s njene oplemenjene strane i ne -ut ralizirala njene negativne potencije te da bi s nje skinula aureoluuko~enog otpora i neizmijenjenog trajanja, kako bi je iskazala unje nom vi{ezna~ju. Jedva da je potrebno bilo koga uvjeravati daona mo`e, s jedne strane, podjednako aktivirati emocionalnu ene -r giju i li~nosti i socijalnih grupa, a tradiciju (zatvorenu u samodo -volj nost i ve} oko{talu) neracionalni okrenuti protiv drugih tradicijakako bi uobra`enu superiornost nesmetano sa~uvala.Interpretativni okvir ljestvice vrednota konfesionalnih zaje dnicazah tijeva dopunska istra`ivanja, ~ak interdisciplinarnog dosega.Ima, me|utim, dovoljno osnove da se rezultati do kojih sam do{aosociologijski interpretiraju u ozra~ju triju determi nisti~kih para -me tara: a) svijest o me|ukonfesional nim kon fliktima u daljnjoj i,posebno, u bli `oj pro{losti; b) percepcija o konfe sio nalnom podrijetlupreobra}enika (mu slimana) i c) stupanj sro d nosti u je zi ku,obi~ajima, folkloru, us me noj pre da ji iknji`evnosti.Utvrdili smo da na razini pu~ke kulturene postoji velika udalje nost izme|u mu -sl imana, na jednoj, i kr{}ana, na drugojstra ni. Svijest o vjerovanju u jednoga Bo -ga kojemu su dostupni razli ~iti putovismanjuje udaljenost, ali sva ko doziranjepovijesnog iskustva i pam}enja pove}avaje u raz li ~i tom intenzitetu. Kad je rije~ ou~enoj kulturi, ta se distancija, para do -ksalno, pove}ava - postaju}i rigidnom.Ljestvica vrednota katolika i muslimana svoju srodnost i iden ti~ -nost duguje ponajprije povijesnoj situaciji jednako kao i udaljenostiod pravoslavnih. Ve} je na prvi pogled uo~ljivo da muslimani ikatolici imaju tri vrednote identi~ne i po mjestu {to ga zauzimajuna ljestvici. Specifi~an polo`aj muslimana kroz povijest i u aktualnojsituaciji donio je bitnu razliku kad je rije~ o prvoj vrijednosti.Pra voslavni, pak, kao prvu vrijednost imaju kategoriju koja seuop}e ne pojavljuje kod katolika i mu slimana.Uo~ljivo je, me|utim, da je vrijednosni sustav pravoslavnih ku di ka -mo konzistentniji u odnosu na, oprezno re~eno, “smu {e nost” vrijednosnogsustava katolika i muslimana. Ovo je tim ute me lje nijeuzmemo li u obzir aktualni socijalno-politi~ki kontekst u ko je mu sevrijednosni sustav pravoslavnih gotovo doslovce afirmira: naime,pravoslavci su, kako se ustanovilo, po svom mentalnom us trojstvuratnici (junaci), narod kojemu inteligencija treba da bi ga uz nijela iopjevala njegovo juna{tvo, politi~ki aktivist da bi osvojeno po liti~kioperacionalizira tehni~ki intelektualac da bi na osvojenom or -ganizirao `ivot i, napokon, sve}enik da bi sve to skupa blagoslovio.Upravo ovi redoslijedom zapo~ela je “balvan revolucija” u “Krajini”.Jedna od mogu}ih interpretacija nazna~ene ljestvice vrednota jestnjihova analiza u ozra~ju osobitog poimanja nositelja suvereniteta.Upravo je zato u ovoj ljestvici metafora za suverenitet muslimanavezana za gra|anina, ~iji je nositelj politi~ki aktivist; kodpravoslavnih ona je vezana za poimanje suvereniteta naroda, ~iji jenositelj junak; kod katolika ona je vezana za suverenitet nacije, ~ijije nositelj, i povijesno provjeren za{titnik, upravo - sve}enik.BEHAR 10063