Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
150<br />
znim suvenirima, plaćanju misa ili uopće o ekonomskom<br />
i trgovačkom prometu u hodočasničkim<br />
mjestima. Osvrnut ćemo se još na sljedeće:<br />
Kod nas ima preko dvije stotine marijanskih<br />
svetišta, a neka od njih vežu se za povijesne bitke,<br />
pogotovo protiv Turaka. Naprijed smo spomenuli<br />
kako se broj hodočasnika u njima mijenjao<br />
ovisno o okolnostima, promjeni režima, i<br />
ovisno o tome koliko je službena Crkva ili oni<br />
koji su u moći na njima inzistirali. Nema sumnje<br />
da su marijanska svetišta bila jaki čuvari i nositelji<br />
nacionalne svijesti, nacionalne i religijske<br />
homogenizacije. No, ostaje pitanje koliko na tim<br />
skupovima biva zasjenjena euharistija, a koliko<br />
caruje religiozni pa i nacionalni trijumfalizam,<br />
kao i „dopušta“ li se da Bog dođe do riječi ili se<br />
čuju samo ljudske riječi? Gdje god smo mi ljudi,<br />
pa tako i na oltaru i na svetim mjestima, ostat<br />
će pitanje hoće li to biti samo ljudski susret ili<br />
susret s Bogom i Isusom Kristom, hoće li dakle<br />
sveta mjesta doista zadržati auru svetosti i nezaposjednute<br />
Tajne.<br />
Uz to ide i pitanje prenaglašavanja uloge svetaca.<br />
Ne čini li se da su sveci, osobito Marija, više<br />
nego uzori u vjeri, zagovornici u nevoljama kod<br />
tobože „strogoga“ Boga Oca i „zahtjevnoga“ Isusa<br />
Krista tako da dobijaju oznake „božanstva“?<br />
Zar kršćanstvo, kroz bezbrojna hodočašća, ne<br />
biva manje svakodnevno strpljivo nasljedovanje<br />
Isusa Krista, a više manifestativna molitvena<br />
praksa u izuzetim mjestima i posebnim vremenima?<br />
Ne pomiče li se, u konačnici, kršćanska<br />
soteriologija na svece, a vjernikova praksa na<br />
molitve svecima?<br />
Hodočašća pokazuju i kakvo je stanje naših<br />
vjernika s obzirom na razumijevanje duhovnosti.<br />
Za velika svetišta i hodočasnička mjesta pitanje<br />
je koju vrstu duhovnosti nudi: privatističku<br />
ili komunitarnu. Posljednjih godina se uočava<br />
kako vjernici ne samo da sami organiziraju svoje<br />
hodočašće, nego na hodočasničkim mjestima<br />
naglasak stavljaju na svoje molitve i zavjete, čak<br />
i za vrijeme glavnog euharistijskoga slavlja. Svako<br />
hodočašće ima i određenu duhovnost zajedništva.<br />
Je li hodočasnička communitas17 spontano<br />
17 Usp. David CARRASCO, „Die auf eine heilige Reise<br />
gehen. Formen und Vielfalt der Pilgerschaft“, 307-314.<br />
zajedništvo ili privatni poduhvat18 , normativno<br />
ili ideološko zajedništvo? Ili su hodočasničke<br />
zajednice zatvorene grupe „elitističkih“ pobožnika?<br />
Osim toga za sva hodočasnička mjesta važan<br />
je cjelokupni prostor svetišta i popratni objekti.<br />
Nije nevažno pitanje umjetničko uređenje i uopće<br />
ambijentiranje vanjskoga oltara, pojedinih<br />
mjesta molitve ili ispovjedaonice. Od komunitarnoga,<br />
euharistijskoga i onoga pojedinačnog<br />
(pokorničko-pokajničkog-pomiriteljskog) susreta<br />
s Bogom, kao najvažnijima u crkvenoj, a<br />
tako i hodočasničkoj praksi, u najvećem ovisi<br />
ne samo organiziranje vremena nego i prostora<br />
(arhitekture i okoliša) u pojedinim hodočasničkim<br />
mjestima. No, koliko su doista hodočasnički<br />
prostori uređeni u dijalogu između suvremene<br />
umjetnosti, liturgijskih (molitvenih) normi i<br />
potreba hodočasnika za molitvenim susretom s<br />
Bogom ili se podliježe kiču, trijumfalizmu ili čak<br />
komercijalizaciji?<br />
* * *<br />
Uza sve gore navedene kritičke primjedbe, od<br />
kojih ne treba uzmicati i koje bi trebalo sustavnije<br />
istražiti, ne može se zaključiti da su hodočašća<br />
po sebi nešto neprimjereno vjeri kao ni da će hodočašća<br />
prestati. Naprotiv! Čovjek je hodočasnik<br />
na zemlji i uvijek će tražiti posebna, sveta mjesta<br />
da se susretne sa sobom, sa svetim, s Bogom.<br />
Također, uza svu našu renacionaliziciju i folklorizaciju,<br />
sav manifestacijski (sakralno-estradni<br />
i trgovački) pogon, uza svu racionalizaciju, teološku<br />
ili humanističku, na naša hodočašća i u<br />
hodočasnička mjesta dolaze i dolazit će mnogi<br />
istinski tražitelji Boga. Hodočašća su „više nego<br />
konfesionalna tradicija“, ona su „arhetip“, „praljudska<br />
potreba“. 19<br />
18 U zadnje se vrijeme na našim prošteništima registrira<br />
pomicanje naglaska sa zajedničkih slavlja na pojedinačne,<br />
gotovo privatne, religijske prakse, izvršavanje<br />
zavjeta i molitava, što sve ulazi u suvremeno shvaćanje<br />
da je čovjek onaj koji samoga sebe određuje i u području<br />
vjere.<br />
19 Erich GRAHAMMER, „Pilgern ist ein Archetyp“ – Interview,<br />
u: Herder Korrespondenz 4 (2012) 180.<br />
GOSPA SINJSKA, kolovoz 2012.
Change language