Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
62<br />
jednoga silovita napada, turska je vojska u noći<br />
s 14. na 15. kolovoza 1715. iznenadno napustila<br />
bojišnicu i povukla se u smjeru Livna.<br />
Naravno, takav je ishod još od samoga početka<br />
potaknuo nastanak različitih kako naravnih tako<br />
i onih legendarnih teorija o razlozima koji su doveli<br />
do toga turskog povlačenja i, u konačnici, do<br />
pobjede sinjskih branitelja. Međutim, nas ovdje<br />
ne zanima dokazivanje ili osporavanje bilo koje<br />
od tih teorija, već samo činjenica da se sjećanje<br />
na taj događaj do dana današnjega prenosilo na<br />
različite načine i s različitim ciljevima. Jedan od<br />
tih načina prenošenja svakako su mnogobrojni<br />
pisani dokumenti od kojih na poseban način<br />
treba istaknuti Dnevnik opsade Sinja koji je na<br />
talijanskom jeziku pisao jedan od neposrednih<br />
očevidaca obrane Sinja. Osim toga dokumenta,<br />
postoje i druga svjedočanstva koja su na papir<br />
stavili ondašnji povjesničari i kroničari, kao što<br />
su fra Petar Filipović (ljetopisac franjevačkog<br />
samostana u Sinju), Michelangelo Tamburini<br />
(general Isusovačkog reda), fra Nikola Lašvanin<br />
(ljetopisac franjevačkog samostana u Kraljevoj<br />
Sutjesci), fra Gašpar Vinjalić (autor Kratkog<br />
povijesnog i kronološkog pregleda važnijih zbivanja<br />
koja su se dogodila Slavenima u Dalmaciji, Hrvatskoj<br />
i Bosni 1514.-1769.) i mnogi drugi. Naravno,<br />
zbog neposredna uvida u ondašnje prilike, jasno<br />
je da su u znanstvenom smislu ta svjedočanstva<br />
veoma vrijedna budući da predstavljaju neiscrpno<br />
vrelo informacija za povijesna istraživanja<br />
događaja iz 1715. na području Cetinske krajine.<br />
Međutim, kao što smo već u nekoliko navrata<br />
naglasili, povijesno se pamćenje ne može svesti<br />
isključivo na čiste činjenice sadržane u pisanim<br />
dokumentima, posebice ako imamo na umu<br />
njegovu specifičnu narav i ciljeve. Naprotiv,<br />
budući da je ono sadržajno puno šire te u sebe<br />
uključuje ne samo informativnu, već i edukativnu<br />
dimenziju, jasno je da su morali postojati i<br />
drugi putevi i sredstva kojima se ono prenosilo<br />
budućim naraštajima. Kao svojevrsnu potvrdu<br />
te teze možemo uzeti za primjer upravo obranu<br />
Sinja koja je na neki način potaknula razvoj bogate<br />
usmene predaje, narodnih običaja pa i raznovrsnih<br />
pučkih pobožnosti. Ili, drugim riječima<br />
kazano, sjećanje na taj povijesni događaj ostalo<br />
je duboko ukorijenjeno u kolektivnoj svijesti naroda<br />
ovoga kraja zahvaljujući ne toliko pisanim<br />
povijesnim dokumentima, koliko onom never-<br />
balnu aspektu povijesnog pamćenja sadržanu u<br />
kulturnom i vjerskom tradicijskom naslijeđu. U<br />
tom su kontekstu posebno važna dva događaja<br />
nacionalno-kulturnog i vjerskog karaktera, koji<br />
se, kao svojevrsni podsjetnik na davnu 1715.,<br />
održavaju na ovom području već gotovo tri<br />
stoljeća: Sinjsku alku i proslavu blagdana Uznesenja<br />
BDM.<br />
Naši najveći neprijatelji ne dolaze<br />
više izvana, nego iznutra: oni<br />
žive u nama u liku ravnodušnosti,<br />
zaslijepljenosti vlastitom veličinom<br />
ili trajnim osjećajem ugroženosti,<br />
posebice kada je riječ o našem<br />
identitetu u svim njegovim<br />
aspektima.<br />
Naime, kao što je potvrđeno i u mnogim povijesnim<br />
izvorima, razlozi te nenadane pobjede<br />
nad brojčano nadmoćnijim turskim osvajačem<br />
otpočetka su smještani kako u sfere naravnog<br />
tako i u sfere nadnaravnog. Gledano u čisto<br />
naravnim okvirima, do vojnoga poraza Turaka<br />
pod Sinjem došlo je zbog izbijanja epidemije dizenterije<br />
u njihovim redovima, ali i zbog nepokolebljive<br />
odlučnosti branitelja, njihove izuzetne<br />
hrabrosti i ratne vještine. Upravo u cilju jačanja<br />
tih vrijednosti u narodu i njihova njegovanja kod<br />
budućih naraštaja stanovnika ovoga kraja, nastaje<br />
<strong>Sinjska</strong> alka. Kao neka vrsta organizirana oblika<br />
povijesnog pamćenja, svrha je te manifestacije<br />
do dana današnjeg bila i ostala omogućavanje<br />
trajna pogleda u prošlost, na dan kada su narodno<br />
jedinstvo, odlučnost i hrabrost odnijeli pobjedu<br />
nad beskrupuloznom osvajačkom silom.<br />
Što se tiče sfera nadnaravnog koje smo spomenuli,<br />
treba reći da se pobjeda kod Sinja nije<br />
pripisivala samo ljudskoj snazi, nego i Božjem<br />
čudesnu zahvatu po Marijinu zagovoru. Nastanak<br />
toga vjerovanja u narodu prvenstveno je<br />
skopčan s okolnostima u kojima se odigrao iznenadni<br />
prestanak opsade i tursko povlačenje s<br />
područja Cetinske krajine. Prisutnost slike Majke<br />
od Milosti koju su franjevci sklonili unutar<br />
gradskih zidina, usrdne molitve koje su Mariji<br />
GOSPA SINJSKA, kolovoz 2012.
Change language