Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
86<br />
dinačnih interesa nego viša i zasebna kategorija<br />
čiji je smisao takvo usklađivanje osobnoga i zajedničkog<br />
djelovanja da od toga nastane dobro za<br />
sve i dobro u svakome pogledu. Sve ostalo puki<br />
je pragmatizam i utilitarizam. Logika „svak’ za<br />
se travu pase“ nije se potvrdila kao mudra u dosadašnjem<br />
tijeku povijesnoga razvoja ljudskog<br />
društva. I nije točno da je zajedničko ili opće dobro<br />
ono što će se na kraju sigurno pojaviti kao<br />
rezultat našeg pojedinačnog egoističkog djelovanja.<br />
Naprotiv, ako zajedničko dobro ne postoji u<br />
startu kao motiv djelovanja, ono se neće pojaviti<br />
niti kao rezultanta na kraju procesa.<br />
Najaktualniji problemi hrvatskoga društva<br />
koji ukazuju na kroničan i strukturni nedostatak<br />
logike djelovanja u skladu s tim načelom jest<br />
korupcija, na svim područjima života, poglavito<br />
ona u sudstvu i društvenoj upravi. Logika<br />
„ko jamio, jamio“ ne ukazuje samo na postojeći<br />
lopovluk, nego na teoriju koja ga omogućava i<br />
opravdava, a ona je dijametralno suprotna načelu<br />
zajedničkoga dobra. Valja se, naime, prisjetiti<br />
da su, istina, svi pojedinci i sve udruge dužne<br />
djelovati u skladu s tim načelom, no, po definiciji,<br />
država je ona čija je prva i osnovna zadaća<br />
skrb oko toga zajedničkog dobra.<br />
5. Društveni nauk Crkve i suvremena<br />
hrvatska zbilja<br />
Povijest Crkve nije samo kronološki slijed<br />
vremenskih datuma nego i povijesni razvoj crkvene<br />
svijesti i samosvijesti, što će reći da i u<br />
pogledu svoga socijalnog nauka Crkva bilježi razvoj<br />
i produbljivanje svoje spoznaje. To konkretno<br />
znači da, kad su u pitanju ta tri konstitutivna<br />
načela njezina nauka, nisu sva tri jednako bila<br />
zastupljena u crkvenoj teoriji i praksi tijekom<br />
vremena, s jednostavnog razloga što ni opća<br />
društvena svijest nije bila doprla do poželjne razine.<br />
Stoga moramo priznati da je svijest solidarnosti<br />
integralni dio crkvenoga morala od samih<br />
njezinih početaka, o čemu bjelodano svjedoče i<br />
Djela apostolska. Zapravo je zbog solidarnosti sa<br />
siromašnima i udovicama ustanovljen i red đakona.<br />
I mnoge su redovničke zajednice nastale<br />
upravo zato da solidarnom ljubavlju služe siromasima,<br />
bolesnima, progonjenima, zatočenima,<br />
poganima i sl. Jednako tako možemo spomenuti<br />
i da je ideja zajedničkoga dobra uvijek bila u kr-<br />
šćanstvu prisutna kao norma još od apostolskih<br />
vremena, jer je ona integralan dio nauka Isusa<br />
Krista i praksa prve Crkve. Međutim, supsidijarnost<br />
je ipak došla do svijesti tek s nastankom<br />
suvremene demokratske svijesti. Za to možda<br />
dijelom snosi odgovornost cjelokupna struktura<br />
Crkve koja je organizirana hijerarhijski, tj.<br />
odozgor prema dolje, a ne demokratski, odozdol<br />
prema gore, tako da je naglasak i u društvenom<br />
životu bio analogan onome u samostanima, a to<br />
je – naglasak na poslušnosti.<br />
Najaktualniji problemi hrvatskoga<br />
društva koji ukazuju na kroničan i<br />
strukturni nedostatak logike djelovanja<br />
u skladu s tim načelom jest korupcija,<br />
na svim područjima života,<br />
poglavito ona u sudstvu i društvenoj<br />
upravi. Logika „ko jamio, jamio“ ne<br />
ukazuje samo na postojeći lopovluk,<br />
nego na teoriju koja ga omogućava i<br />
opravdava, a ona je dijametralno suprotna<br />
načelu zajedničkoga dobra<br />
Takav crkveni ustroj – ugrađen u donedavni<br />
patrijarhalni civilni ustroj koji je na ovim područjima<br />
bio pravilo, a ne iznimka – mogao se<br />
zalagati samo za onaj vid supsidijarnosti u kojem<br />
se radilo o oslobađanju hrvatskoga naroda<br />
ili hrvatskih pokrajina od nekih središta ondašnje<br />
vlasti, zvali se oni Venecija, Beč, Pešta ili Beograd,<br />
ali se nije prodiralo do same srži slobode i<br />
kreativnosti pojedine ljudske osobe i nižih društvenih<br />
grupa. Na tim se razinama, naime, i dalje<br />
ustrajavalo samo na direktivama, zapovijedima<br />
i posluhu. Možda je i to jedan od razloga zašto<br />
u suvremenome hrvatskom mentalitetu još nije<br />
razvijena prava demokratska i građanska nacionalna<br />
svijest već više dominira patrijarhalno-etnička<br />
svijest. Zbog toga i naše političke stranke<br />
zapravo i nisu stranke nego pokreti, a njihovi<br />
predsjednici nisu predsjednici nego vođe. To je<br />
jamačno i razlog zbog čega je u Hrvatskoj – čiji<br />
se građanin gotovo 90% deklariraju kao katolici<br />
– jedan od najviših stupnjeva korupcije u Europi<br />
i jedan od najnižih stupnjeva međusobnog povjerenja.<br />
Očito, dakle, da je socijalni nauk Crkve<br />
i kritika postojećega stanja u hrvatskom društvu<br />
i nemirna savjest za Crkvu u Hrvatskoj.<br />
GOSPA SINJSKA, kolovoz 2012.
Change language