Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
66<br />
Sveto pismo bilježi niz događaja u kojima je<br />
odnos snaga bio neuravnotežen, a Božji zagovor<br />
na strani „izabranog naroda“. Moguće je kako<br />
se upravo u sinjskoj bitci dogodila pravedna pobjeda<br />
nedužnih, čija je borba unatoč nemogućim<br />
uvjetima, snagom vlastite sloge, zagovora Majci<br />
Božjoj, zahvaljujući neprijateljskoj podijeljenosti,<br />
pomoći i potpori okolnih vojski i zagovoru<br />
samoga biskupa Cupillija papi Klementu XI. da<br />
moli za mir, urodila pravednim mirom. Naime,<br />
upravo u zoru 15. kolovoza, na samu svetkovinu<br />
Uznesenja blažene Djevice Marije, turska je<br />
vojska u potpunosti napustila Sinj, a Sinjani su<br />
mogli proslaviti pobjedu, tj. oslobođenje grada,<br />
ali i Veliku Gospu. Upravo ovaj događaj obilježit<br />
će povijest kraja koja će uvijek biti vezivana uz<br />
Gospu Sinjsku i njen zagovor.<br />
Da ni sami sudionici sinjske bitke nisu vjerovali<br />
da su bitku izvojevali sami svjedoči i to da<br />
su sakupili 80 cekina i dali izraditi krunu od zlata<br />
Čudotvornoj Gospi Sinjskoj. Pobožnost koja je<br />
bila izražena u to vrijeme na osobit način će se<br />
štovati i kasnije, a povijesno se obilježava već gotovo<br />
300 godina kroz različite manifestacije, osobito<br />
prisutne u kolovozu kad se održava viteška<br />
igra – Alka u spomen na sinjsku bitku i pobjedu<br />
nad Turcima te 15. kolovoza kad se slavi Velika<br />
<strong>Gospa</strong>.<br />
Teološko promišljanje sinjske bitke s jedne<br />
strane uključuje promišljanje o opravdanosti rata<br />
i dužnosti zaštite nedužnih, a s druge strane ukazuje<br />
na sakralni element pobjede koji je u pamćenju<br />
cetinskog puka povezan s Čudotvornom<br />
Gospom Sinjskom koja je u odlučujućem trenutku<br />
pomogla hrabre cetinske junake u obrani.<br />
Povjesničari ove nerazjašnjene okolnosti prekida<br />
napada različito tumače, uglavnom prešućujući<br />
sakralni element zbog nemogućnosti dokazivanja<br />
izvanrednih zahvata u takvom događaju, ali<br />
bitci ne oduzimaju pobjednički karakter izvojevan<br />
u gotovo nemogućim uvjetima.<br />
<strong>Sinjska</strong> bitka kao pravedan rat<br />
Govoreći o sinjskoj bitci kao o pravednom<br />
ratu, ne možemo se ne osvrnuti na crkveni nauk<br />
o ratu. Ono o čemu se razmišljalo u prvim stoljećima<br />
bio je moralni problem rata. Upravo je sv.<br />
Augustin stavio poimanje rata pod sud savjesti<br />
i dao je definiciju pravednog rata, koja je postala<br />
klasična, a koja je uključivala određene uvjete:<br />
ako služi miru, ako postoji teška i trajna povreda<br />
prava, ako ga proglasi zakoniti vladar te ako se<br />
u njemu primijenjena sredstva ne protive božanskom<br />
zakonu.<br />
Razvoj teorije o pravednom ratu u nastajanju<br />
Crkve odnosio se na otklanjanje rata, svođenje<br />
nasilja na minimum te očuvanje mira, a to će biti<br />
i sadržaj dokumenata Drugog vatikanskog koncila<br />
tj. koncilskog nauka de bello vitando koji je<br />
Nisu sva ratovanja tada završila,<br />
ali je ova pobjeda na osobit način<br />
označila povijest ovoga kraja i<br />
postala ono što se u teoriji zove<br />
utemeljiteljski mit. Bitka i nestvarna<br />
pobjeda koju je izvojevala šačica<br />
vojnika s obzirom na velebnu tursku<br />
vojsku obilježila je povijest i postala<br />
temelj nacionalnog, kulturnog i<br />
religioznog identiteta ovog kraja.<br />
sadržan u tekstu pod naslovom Promicanje mira<br />
i izgradnja zajednice naroda čime će i nadalje ostati<br />
zajamčeno pravo na zakonitu obranu narodima.<br />
Međutim, ona nije apsolutna, nego je dopuštena<br />
na određeno vrijeme, a nije ni samo pravo nego i<br />
dužnost koja pripada vlastima.<br />
Govoreći o uvjetima opravdanoga rata, pa<br />
čak i o onome što je značio kroz povijest i kako<br />
se razvijao, može se reći kako je crkveni nauk<br />
uvijek bio na tragu prava na obranu i zaštite<br />
nedužnih. Očuvanje mira svakako je bilo jedan<br />
od temeljnih uvjeta, međutim ukoliko su bile<br />
iscrpljene sve mogućnosti za očuvanje mira, zakonita<br />
obrana je bila ne samo dopuštena, nego i<br />
nužna.<br />
Iako nema dovoljno detaljnih zapisa o onom<br />
što se događalo u sinjskom kraju u kolovozu<br />
1715. godine, a na osobit način nema teoloških<br />
spisa, iz povijesnih spisa, pa i dnevničkih zapisa<br />
o bitci, može se reći kako je sinjska bitka bila pravedan<br />
rat. Nedvojbeno je kako su dugogodišnja<br />
turska osvajanja ugrožavala sigurnost i suverenost<br />
ovih krajeva, a njihov je cilj bio osvajački, o<br />
čemu svjedoči i širenje Osmanlijskog carstva u<br />
ove krajeve, kao i stalno povlačenje stanovništva<br />
pred napadačem te raseljavanje u bijegu pred<br />
GOSPA SINJSKA, kolovoz 2012.
Change language