Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Gospa Sinjska - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ovijest stanovnika Sinja i Cetinskog kraja,<br />
izrazito raznolika i bogata, započela je već<br />
u prethistorijskim razdobljima, ali u pojedinim<br />
povijesnim intervalima iznimno teško ju je pratiti,<br />
najčešće zbog nedostatka izvora ili nedovoljne<br />
njihove istraženosti. Ipak, spomenuti povijest Sinja,<br />
a pritom se odmah ne sjetiti slavne pobjede<br />
nad Osmanlijama 1715. godine čini se gotovo<br />
nemoguće. O slavnoj bitci napisano je poprilično<br />
toga, dok o samim početcima i dotadašnjem<br />
toku borbi Cetinjana s Osmanlijama nemamo<br />
mnogo historiografskih svjedočanstava, a i ona<br />
postojeća treba uzimati s rezervom jer se podatci<br />
razlikuju od izvora do izvora.<br />
GOSPA SINJSKA, kolovoz 2012. P<br />
Sinj na razmeđi kršćanstva i islama<br />
između 1513. i 1715. godine<br />
Piše: Ivana ŠABIĆ<br />
Dalmatinski su Hrvati rat s Turcima počeli shvaćati kao svoj vlastiti: oni se<br />
nisu borili za Veneciju, nego za slobodu svoga rodnog kraja, a kako su<br />
pojam oslobođenja od Turaka spajali s pojmom dolaska pod najbližeg<br />
kršćanskog vladara, oni su se borili i kao kršćani protiv „nevjernika“.<br />
Važno je očuvati uspomenu ne samo<br />
na ovu slavnu bitku i njene heroje,<br />
nego i na sve ostale naše junačke<br />
pretke koji su, unatoč malobrojnosti i<br />
slaboj naoružanosti, odlučno ustajali<br />
u obranu svoje slobode i vjere protiv<br />
onih koji su ih stoljećima ugrožavali.<br />
Zaista, povijest borbi naših predaka s osmanlijskim<br />
„nevjernicima“ započela je mnogo ranije.<br />
Velika pobjeda 1715. godine nije bila tek izoliran<br />
povijesni događaj, već joj je prethodilo dugotrajno<br />
razdoblje turskog tlačenja, zločina, nepravda i<br />
opsada koje su u konačnici rezultirale pobunom<br />
sinjskog puka protiv tiranije turskih „nevjernika“<br />
i hrabrim nastojanjem da se protjerivanjem<br />
neprijatelja iz naših krajeva zauvijek učvrsti granica<br />
s Osmanskim Carstvom i obrani hrvatski<br />
teritorij, diljem kršćanske Europe prozvan antemurale<br />
christianitatis. Upravo zbog toga važno je<br />
očuvati uspomenu ne samo na ovu slavnu bitku<br />
i njene heroje, nego i na sve ostale naše junačke<br />
pretke koji su, unatoč malobrojnosti i slaboj<br />
naoružanosti, odlučno ustajali u obranu svoje<br />
slobode i vjere protiv onih koji su ih stoljećima<br />
ugrožavali.<br />
„Antemurale christianitatis“<br />
U mukotrpnoj borbi za opstanak pred osmanlijskim<br />
nasrtajima Hrvatska je postala predziđe<br />
kršćanstva već krajem XV. stoljeća. U drugoj<br />
polovici tog stoljeća, na putu iz osvojene Bosne<br />
(1463.) i Hercegovine (1482.) prema priobalnim<br />
gradovima pod upravom Republike Svetog<br />
Marka, Turcima se ispriječila i sinjska tvrđava.<br />
Grad smješten uz zapadni rub prostranog Sinjskog<br />
polja, na raskrižju važnih prometnica koje<br />
iz priobalja vode u unutrašnjost, i Mlečanima i<br />
Osmanlijama bio je važna strateška točka nad<br />
kojom su i jedni i drugi stoljećima nastojali uspostaviti<br />
kontrolu.<br />
Osmanlije su se na ovom prostoru pojavljivale<br />
već kroz XV. stoljeće, a priliku da grad zauzmu<br />
uočili su nakon što je izumrla obitelj Nelipić,<br />
gospodari „kraljevskog grada Sinja“ s Cetinskom<br />
kneževinom, koju su dobili kao leno od<br />
kralja Ludovika I. (1342.-1382.). Prvi turski upad<br />
u Cetinski kraj dogodio se 1415. godine, za vrijeme<br />
drugog kneza iz ove porodice, Ivana III. (Ivaniša).<br />
Nakon njegove smrti 1434. godine, leno se<br />
pokušalo prebaciti na njegova zeta Frankapana<br />
jer Nelipići više nisu imali muških potomaka.<br />
Međutim, kralj Sigismund (1387.-1437.) zatražio<br />
je povratak lena, što je Frankapan uporno<br />
odbijao. U borbi s kraljevskom vojskom, Frankapan<br />
je iznenada umro, a njegova udovica grad<br />
je 1437. godine predala u ruke braći Talovac, da<br />
bi 1459. Cetinsku kneževinu preuzeo novi dal-<br />
97
Change language