koji је potreban za koristenje obaveznog minimalnog kapaciteta.Isticem da takvo odredivanje platnog fonda ne treba :,zamjenjivati s dosadasnjim »distribuiranjem« platnog fonda роprivrednim poduzecima. Stvarnim stupanjem na snagu pred- ·lozenog zakona otpast се dosada8nje administrativno odredivanjeplatnog fonda. Osnovna proporcija platnog fonda, predvidenau 12. clanu, ne predstavlja, naime, administrativnu»distribuciju« platnog fonda, n~go sadrZi iskljucivo drиStvenonormiranje platnog fonda za odredeni kapacitet. Та се proporcijasluZiti, prije svega, Narodnoj banci da na temelju cistogprihoda poduzeca izracunava i poduzeeu isplacuje faktickiostvareni platni fond. 1 !Cetvrta proporcija koju predvida predlozeni zakonski projektjest prosjeena stopa aku:mulacije i druStvenih fondova uodnosu na potrosni fond u proizvodnji, transportu i trgovini.Savezni druStveni plan odreduje tu proporciju za cijelu FNRJi razraduje је ро privrednim granama, odnosno privredniпipodrucjima i narodnim republikama. Та proporcija predstavljau stvari ekonomsku i drиStvenu jezgru citavog druStvenog plana.Ona odlucuje kakav viSak proizvoda treba da ostvarujeradni narod nase zemlje ро pojedinim granama proizvodnje,transporta i trgovine. Prema tome, kod te se proporcije radi оosnovnoj raspodjeli nacionalnog dohotka na potroSni fond trudbenikai na viSak proizvoda koji se ima upotrijeblti bilo zakapitalnu izgradnju bilo za druStvene fondove, kao sto surazni socijalni fondovi, izdnavanje drZavnog aparata, izdrzavanjeorиZanih snaga zemlje itd. Tom se, dakle, proporcijomodreduje osnovna ekonomska politika u nasoj zemlji. Ociglednoје da је pitanje osnovne ekonomske politike stvar citavedrиStvene zajednice i da to pitanje treba da rjesavajudruStveni planovi.Peta proporcija iz 12. clana, veoma povezana s cetvrtom,jest proporcija prosjeCnih stopa na visak proizvoda, koje sekao doprinos, odnosno porez, uplacuju u budZet ро pojedinimprivrednim podrucjima. Та proporcija odreduje zapravo kojimdijelom viSka rada upravlja drиStvo u cjelini preko svojesocijalisticke drZave, а: koji dio viSka rada ostaje na neposrednoupravljanje samih radnih kolektiva, odnosno u rukamapojedinaca, ukoliko se radi о privatnom radnom seljaku i zanatliji.I za tu proporciju nacelno је jasno da је ona druStvenopitanje.Sesta i sedma proporcija ticu se vise odnosa izmedu FNRJkao cjeline i narodnih republika nego odnosa izmedu socijalistickogdrustva i neposrednih proizvodaca, ра cu ih, prematome, razmotriti kasnije.Ocigledno је, drugovi narodni poslanici, da proporcijekojima, prema predlozeno:rn zakonu, drustveni planovi osiguravajuplanirani razvitak materijalnih proizvodnih snaga iraspodjelu nacionalnog dohotka, ne ogranicavaju samostalnuinicijativu radnih kolektiva. Naprotiv, moze se cak reci daogranicavaju upravo same drustvene planove na onaj neizbjezniminimum bez koga Ьi se socijalisticko drustvo vracalo ukapitalisticku anarhiju proizvodnje. Mozemo konstatirati dapredlozeni zakon о planskom upravljanju narodnom privredompredstavlja jedno originalno rjesenje povezivanja maksimalneinicijative neposrednih proizvodaca s planskim reguliranjemproizvodnje i raspodjele kao i razvitka materijalnih proizvodnihsnaga. Predlozeni zakon о planskom upravljanju narodnomprivredom zasticuje i interes socijalisticke zajednice isamostalnu inicijativu neposrednih proizvodaca. On ih' nesuprotstavlja, nego ih uskladuje usprkos izvjesnim, jos uvijekpostojeeim, negativnim tendencijama u samoj materijalnojpodlozi naseg druStva, а takvo uskladivanje interesa socijalistickezajednice sa sirokom inicijativom njezinih sastavnihdijelova i jest sиStina socijalizma.162Proeule su se tvrdnje da predlozeni zakonski projekt neposrednimproizvodacima sve daje, ali i sve uzima jer, meduostalim, dozvoljava i dalekoseme mjere koje mogu da provodenadleZni drzavni upravni organi. Tocno је da su mjere u 31.i 32. clanu predlozenog zakona stvarno dalekoseme. Na prvise pogled moze nekome i uciniti da one omogucuju, tako recipreko noci, uvodenje starog, administrativnog sistema. Medutim,iz zakonskog teksta jasno se vidi da se te mjere moguprimjenjivati samo radi osiguranja obaveza druStvenih planovaako ih jedna ili viSe privrednih organizacija ne izvr8uju ilinece moci izvrsiti, а ni u koju drugu svrhu. Prema tome, upravн•163
ne mjere, koje predvidaju 31. i 32. Clan, Ьitno su ogranicenena proporcije drustvenih planova i, kao takve, one u slucajupotrebe predstavljaju samo njihovu dalju konkietizaciju. AkoЬi se one primjenjivale u nekom drugom smislu, protivnoproporcijama drustvenih planova, Ьile Ьi nezakonite. Osimtoga, 34. clan predvida dalekoseZile mogucnosti zalbl i prigovoraprivrednih organizacija.Donosenjem drustvenih planova jest, prema predlozenomzakonu, do kraja demokratski akt. Clan 4. utvrduje da drustvene'planove donose predstavnicka tijela. Clanovi 21, 22, 23.i 24. odreduju da prijedlozi dru8tvenih planova moraju Ьiti,prije podnosenja predstavnickom tijelu, dostavljeni na miSljenjei primjedbe privrednim udruZenjima, privrednim komorama,sindikalnim i zadrиZnim organizacijama, kao i narodnimskupstinama narodnih republika ako se radi о saveznom drustvenomplanu, odnosno narodnim odborima ako se radi о republickimplanovima.Clan 25. odreduje da vlada FNRJ, vlade narodnih republika,odnosno narodni odbori, moraju u toku izrade plana trazitida im odgovarajuce privredne organizacije dostave nacrte svojihplanova i moraju pozivati te privredne organizacije i privrednaudrиZenja na raspravljanje о svojim nacrtima.DгZavni organi koji podnose prijedlog drustvenih planovadиZni su dostaviti narodnoj skupstini, odnosno narodnim odborima,na razmatranje i odluku primjedbe koje su primili ododgovarajucih predstavnickih tijela, odnosno privrednih udruzenja,komora i organizacija.U zakonskom projektu dolaze u punoj mjeri do izrazajai federativna prava narodnih republika, odgovarajuci takoopcem socijalistickom demokratizmu, koji proZima predlozenizakon. Clanovi 14. i 15. daju narodnim skup8tinama narodnihrepublika dalekosezne mogucnosti da za svoje podrucje mijenjajustanovite odredbe saveznog druStvenog plana, ako se timene narusavaju osnovne proporcije. Ujedno valja spomenuti daodgovarajuce konzekvencije u pogledu odnosa izmedu cjelineFNRJ i narodnih republika povlaci i predlozeni zakon о ЬudZetima.On ukida takozvani opcedrZavni budZet jer је privrednacjelina FNRJ vec dovoljno osigurana osnovnim proporcijama164ј.),f11saveznog dru8tvenog plana. Prema predlozenom zakonu о budzetimasvako predstavnicko tijelo, od Narodne skupstine FNRJра do lokalnih narodiiih odbora, donosi svoj budZet samostalnona temelju vlastitog proracuna prihoda i rashoda.Drugovi narodni poslanici, prijedlozi novih ekonomskih zakonarezultat su rada koji traje vec dиZe vrijeme. Bitna је zanjihovu primjenu Ьila konfrontacija izmedu teorijskih postavkii prakticnih moguenosti. Та је konfrontacija pokazala dasmo, na osnovi dosada8nje socijalisticke izgradnje, sposobni vecprovoditi u zivot zakone kakvi su vam predlozeni. Uvjeren samda praksa njihova provodenja nece razocarati nas radni narodu njegovu ocekivanju ра vas, prema tome, molim da predlozenezakone primite.165
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6:
'-
- Page 7 and 8:
Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10:
pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12:
1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14:
Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16:
i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18:
1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20:
.~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22:
Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24:
! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26:
,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28:
drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30:
'··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32:
cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34:
;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36:
(1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38:
;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40:
vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41:
1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45:
dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47:
t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49:
vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95: dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97: г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99: Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107: Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109: - kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111: ------------------------- --------t
- Page 112 and 113: predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115: Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117: ~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119: Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121: zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123: dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125: .~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127: privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129: no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131: nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133: socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135: drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137: taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139: , 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140: BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC