. ;mi cemo sve to i ostvariti. Kad pogledamo na sve te .ogromnezadatke koji stoje pred nama, vidimo da је pruga koju vi sadagradite samp jedan dio svega onoga sto jos treba da uradimo.«I(Iz govora marsala Тitagraditeljim~ Omladinske pruge)Nesumnjivo је da u ekonomskom pogledu postoji u nasoj privrediova osnovna proturjecnost: s jedne strane izvanrednoprirodno bogatstvo nase zemlje i njena ekonomsko-geografskastruktura neoЬicno prikladna za kombinaciju razvijene industrijei razvijene poljoprivrede, а, s druge strane, zaostalostnasih proizvodnih snaga, zaostalost na8eg ekonomskog potencijala.Zaostalost ekonomskog potencijala nase zemlje odra.Zava seu ovim Cinjenicama:1. u niskom stupnju razvijenosti nase energetike i bazieneteske industrije koji nikako ne odgovara prirodnim energetskimizvorima i rudnom bogatstvu nase zemlje;2. u tome sto zЬog toga ni. kapacitet srednje i lake industrijenije u harmonicnoj skladnosti s prirodnim bogatstvomnase zemlje, nego је kudikamo manji, i to ne samo od zalihapostojeCih iskoriStavanih i neiskoriStavanih sirovina, nego i odmogucnosti koje prШaju klimatski i drugi uvjeti doЬivanjanovih sirovina;3. u strukturi naseg izvoza; prije rata, ра i danas karakteristienoје da mi izvozimo sirovine, а uvozimo poluproizvodei gotove proizvode; na taj nacin zarada od takve vrste izvozapripada inozemstvu i oduzima se nasoj zemlji;4. u neravnomjernosti organskog sastava kapitala; mi imamopoduzeca kojima su individualni troskovi proizvodnjeveoma ispod prosjecnih troskova proizvodnje, ali i poduzecakojima su individualni troskovi proizvodnje veoma iznad prosjecnihtroskova proizvodnje;185. i, naposljetku, u primitivnosti nase privrede.. Proturjecnost izmedu prirodnog bogatstva nase zemlje ic:IruStveno-politicke strukture kao i unutra8nje i vanjske ekonomskesituacije stare Jugoslavije.Za staru Jugoslaviju Ьila је tipicna neogranicena vlasteksploatatorskih klasa. Radni narod u staroj Jugoslaviji Ьiо јеpodvrgnut najgruЬljoj eksploataciji. Osim toga, odlucujuce pozicijeu industrijskom ра i u financijskom dijelu nase privredebile su u rukama stranog kapitala. Uz neogranicenu vlasteksploatatorskih klasa, koja је podrzavala najgruЬlje formeeksploatacije ni strani ni domaci kapitalisti nisu Ьili narocito .zainteresirani za uzdizanje organskog sastava kapitala. Za-.hvaljujuci primitivnoj eksploataciji i niskom organskom sastavukapitala, oni su mogli postizati dovoljno velike profitene samo na racun radnog naroda, nego i na racun ekonomskogpotencijala zemlje kao cjeline, iz koje su jeftino izvlacili uinozemstvo najdragocjenije sirovine. Unutra8nja drustvenq;..-politicka i ekonomsko-dru8tvena struktura, neogranicena eksploatacijaradnog naroda, gotovo polukolonijalni karakter stareJugoslavije spojili su se u jedan tipican sistem. U tom tipicnomsistemu i jest, kao sto smo rekli, osnovni izvor i osnovni uzrokspomenute proturjecnosti.U proturjecnosti izmedju prirodnog bogatstva na8e zemljei zaostalosti proizvodnih snaga odra.Zavaju se, dakle, sve osnovneproturjecnosti drustveno-politicke i ekonomsko-drиStvenestrukture stare Jugoslavije.Spomenutu proturjeenost moci се ukinuti samo industrijalizacijanase zemlje. Ukidanje spomenute proturjecnosti i industrijalizacijazemlje- dva su, dakle, termina za istu stvar.Za ukidanje proturjecnosti izmedu svoga prirodnog bogatstvai zaostalosti proizvodnih snaga, tj. za svoju industrijalizaciju,nasa је zemlja zainteresirana, i to Ьitno zainteresirana:1. zbog podizanja svog ekonomskog potencijala;2. zbog toga sto се time ucvrstiti bazu svoje nezavisnosti,koju su nasi narodi izvojevali u oslobodilackom ratu;3. sto се tek time dati pun zamah onom ekonomsko-drustvenomrazvitku koji се u Jugoslaviji iskljuciti eksploatacijucovjeka covjekom.19
'··'Jasno је da sи svi ti razlozi medиsobno najtjesnje povezanitako da ne mozemo uzeti и obzir jedan od njih, а da iskljиcimodruge, da predstavljajи, dakle, samo razlicite forme istecjeline.Konstatirajиci protиrjecnost izmedи prirodnog bogatstvanase zemlje i zaostalosti njezinih proizvodnih snaga i potrebиukidanja te proturjeёnosti, Ьilo Ьi potpuno pogre5no potcjenjivatinasи sadasnjи indиstrijи i vidjeti samo njezinи relativnиzaostalost. Тime Ьismo sami zatvorili oci pred mogиcnostimada zapocnemo indиstrijalizacijи i odredimo njezin tempo, prijesvega na bazi sadasnje indиstrijske razvijenosti, а ne jedino ,na bazi pocetnog иvoza iz inozemstva. Nasa sadasnja indиstrija 1svakako је zaostala и poredenjи s mogucnostima zemlje, aliuz plan, uz pravilnи privrednи organizacijи, uz elan nasih radnihmasa ona nesumnjivo ·predstavlja jaku osnovu za industrijalizacijиnase zemlje. Znacenje te baze tako је dalekoseznoda cemo uz drиge povoljne иvjete moci istovremeno provoditii te5kи indиstrijalizacijи nase zemlje i indиstrijalizacijи zapovecanje siroke potrosnje, а time brzim tempom osigиratii financijskи akumulacijи potrebnи za daljи kapitalnи izgradnjи:Iz ta'kve principijelno veoma vazne konstatacije izlazi dane Ьi Ьiio ispravno govoriti jedino о »stezanjи kaisa« radiindиstrijalizacije, jer Ьi to moglo dovesti do pogresnog misljenjada na5a indиstrijalizacija treba da ide samo na podizanjeЬazicne indиstrije i elektrifikacije, iskljиcиjиci brigи о potrebamasadasnje i Ьиdисе siroke potrosnje. Kod nas се se, prijesvega, raditi о stednji radi indиstrijalizacije, о pravilnoj planskojraspodjeli investicija za teskи industrijи i sirokи potrosnjиi о najsavjesnijem ispunjavanjи bиdиcih, ne samojednogodisnjih, nego i perspektivnih planova, ·koji се za citavиzemljи morati da predstavljajи zakon и najpotpunijem smislиrijeCi.IIIndиstrijalizacija је zadatak drZave kao cjeline i pojedinihrepиblika. Dakako, s obzirom na jedinstvenost nase privrede,i industrijalizacija opcedrzavnog Zn.acenja i industrijalizacija20repиblika treba da predstavljajи planskи cjelinи. Nezavisnostizmedи indиstrijalizacije opcedrZavnog znacaja i industrijalizacijerepublickog znacaja Ьit се и principи ista kao sto је bilapostavljena prilikom podjele poduzeca na poduzeC!J. opcedrZavnogi repиblickog karaktera. Prilikom industrijalizacije taj сеse princip ocitovati samo jos mnogo јасе i и jasnijem obliku.Dok је taj prncip prilikom podjele postojecih poduzeca dosaoteze do izraZaja иpravo zbog relativne zaostalosti nase indиstrije,zbog neravnomjernosti njezina razvitka i zbog njezinaиорсе anarblёnog karaktera, prilikom indиstrijalizacije. taj сеprincip doci do punog izraZaja иpravo zbog njezine izricitoplanske prirode. Prema tome и saveznи industrijalizacijи pripadatсе krиpna elektrifikacija, podizanje baziёne teske indиstrijei onih poduzeca srednje i lake industrije koja treba daomoguce drzavi da osigura podmirenje osnovnih potreba sirokihradnih masa, odnosno da istovremeno osigura osnovnиakumulacijи za daljи kapitalnи izgradnjи. Ostala indиstrijalizacijaЬit се иglavnom repиblickog i lokalnog znacaja.Podjela indиstrijalizacije na saveznи i repиblickи nikakone znaci odstupanje od jedinstva opcedrzavnog plana, nego,naprotiv, ona иpravo zahtijeva jedinstveni opcedrzavni plankao cvrst okvir ne samo za plan proizvodnih grana saveznogznacaja, nego i za sve repиblicke planove. Jedino na taj naCinmoci cemo osigиrati da repиblicka indиstrijalizacija ne Ьиdеanarblcna, da ne Ьиdе neracionalna, da se repиblike ne razvijajиneravnomjerno. U takvи okviru i na takvoj bazi repиblickaindиstrijalizacija pridonijet се tome da se nase repиblikeformirajи и privredno zaokrШene jedinice, prirodno i nuZпooslonjene na indиstrijи i proizvodnjи opcedriavnog znacaja.То је istovremeno i najbolji риt i nacin za иkidanje neravriomjernostiи ekonomskom razvitkи nasih repиblika. Та neravnomjernostjedna је od velikih teskoca и sadasnjoj privrednojizgradnji nase zemlje. Ali ne samo to! Nacelo bratstva i jedinstvanasih naroda, na kome se temelji nasa drzava, kategorickizahtijeva ukidanje te neravnomjernosti. Tome ukidanjи mozemopristиpiti na dva nacina: ili opcim niveliranjem na bazi postojecegprivrednog stanja ili industrijalizacijom. Koliko godda је pomoc nerazvijenijim i и ratu postradalim repиblikama21
- Page 1 and 2: BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4: © GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6: '-
- Page 7 and 8: Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10: pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12: 1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14: Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16: i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18: 1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20: .~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22: Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24: ! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26: ,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27: drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 31 and 32: cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38: ;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79:
vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81:
г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83:
zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85:
fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87:
Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89:
druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91:
Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93:
izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95:
dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97:
г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99:
Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101:
koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103:
1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105:
stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107:
Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109:
- kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111:
------------------------- --------t
- Page 112 and 113:
predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115:
Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117:
~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119:
Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121:
zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123:
dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125:
.~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127:
privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129:
no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131:
nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133:
socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC