АNOVA DRUSТVENOEKONOMSКA STRUКТURAо karakteru nase privredeDa bismo иtvrdili karakter nase privrede, potreЬno је analiziratiosnovne drиStveno-politiёke i ekonomsko-druStvenepromjene и novoj Jиgoslaviji.1. Odnos izmedu karaktera vlastii karaktera privredeNe samo za nas politiёki zivot i za drиstveno-politiCkи strиktиrиnove Jиgoslavije, nego i za karakter na5e privrede, odЬitnog је i prvostepenog znaёenja karakter vlasti и novo;Jиgoslavi;i.Karakter privrede је и procesи njezina razvitka nетоgисеodvojiti od karaktera vlasti. Pitanje о karakterи primrednogi ekonomsko-dru.Stvenog sistema na;tjeSпje је svиda, и svako;zemlji i и svako doba povezano в pitanjem о karakteru vlasti.Za ·burzoasko-demokratskи revolucijи, izvoёlenи dok burzoazijajos nije Ьila postala reakcionarna i kontrarevolиcionarna klasa,Ьilo је, na primjer, karakteristiёno da је ona zapoёinjala s dubokimpromjenama и ekonomsko-druStvenom sistemи, а zavr5avalas promjenama и kara•kteru vlasti, tj. s preuzimanjemvlasti, ра, иglavnom, i njezina aparata. Za •1elikи oktobarskиsocijalistiёkи revolиcijи kara:kteristiёno је, naprotiv, da је onazapoёela s razbljanjem staroga drzavnog aparata, s uspostavljanjemdтZave radnika i selja:ka, s diktaturom proletarijata,na:kon ёеgа sи uslijedile promjene na ekonomskom podruёju.I и jednom i и drugom primjerи kara:kter vlasti је najtje5njepovezan s karakterom privrede.1•3
Karakter privrede treba, dakle, u svim velikim i znacajnimdrustvenim promjenama promatrati u vezi s karakterom vlasti.Promjene u drustveno-politickoj strukturi nove Jugoslavijenesumnjivo su dubokog, revolucionarnog znacenja. One su drustveno-politickizapocele time sto se u domovinskom тatu zaoslobodenje od jarma okupatoтa drustveno-uvjetovano pokazalaizdajnicka nloga Ъivsih vladajucih kтugova kao eksponentaeksploatatoтskih klasa, sto је sudbina nasih narodadrиStvenom zakonitoscu postala stvar njihovih osnovnih narodnihmasa, sto је u . toku narodnooslobodilacke borbe, роlogici dosljedne ·borbe protiv izdajnika, sve cvrsce i cvr8cerastao lik nove, istinski nacionalne i duboko demokтatskevlasti, naтodne vlastV.Za karakter ekonomsko-drиStvenih. promjena u nasoj privredi,ра time i za karakter Citave na8e privrede kao dijalektickecjeline suprotnosti, od kojih је sastavljena (ddavni izadru.Zni sektor s jedne strane, privatni s druge) - izvanrednoје vaZпo pitanje socijalnog sadrzaja nase narodne vlasti. Utom је pogledu - opcenito uzevsi - nasa narodna vlast nesumnjivodemokratska vlast тadnog naтoda, koja u posebnimuvjetima naseg razvitka daje radnim masama dovoljno pravai mogucnosti da osiguravaju sebl sretnu buducnost, а takoderda postignu ostvarenje blstorijske zadace radnicke klase: ukidanjeeksplqatacije eovjeka covjekom.U specificnim uvjetima domovinskog rata, koji su za nacionalnooslobodenje pod vocistvom marsala Tita, na inicijativui uz organizatorsku ulogu Komunisticke partije, povele na8eosnovne narodne mase, nova vlast morala је razblti staridrzavni aparat. Drzavni aparat Federativne Narodne RepublikeJugoslavije nov је drzavni aparat, а nije preuzet staтidizavni ·aparat. Cinjenica da је drZavni aparat FederativneNarodne Republike Jugoslavije nov, а ne preuzet, stari drzavniaparat, od prvostepenog је i Ьitnog znacenja za nas privrednirazvitak. Da је Ьilo koja partija ili politicka grupacija radnihmasa ili odreёlene eksploatirane klase, recimo radnicke klase,dosla »na vlast« i ostala »na vlasti« uz staтi drzavni aparatkoji odgovara vlasti eksploatatorskih klasa - u karakterunase privrede ne Ьi se moglo promijeniti niSta Ьitno.4Jasno da је, s drиStveno-politickim promjenama u na8ojzemlji, nиZno morao zapoceti i ртосеs mijenjanja kaтakteтana8e privrede. Bilo Ьi potpuno nemoguce da dиZe vrijeme postojisupтotnost izmea1L kaтakteтa vlasti i kaтakteтa па§е pтivтede,odnosno da opci тazvoj nase pтivтede zaostaje za тazvojemnaтodne vlasti. U tom slucaju postavila Ьi se altemativa:ili se тота mijenjati kaтakteт паsе pтivтede, ili Ъi, ako Ъi sedopustilo da takva supтotnost postoji duze vтijeme, ртораlаnova vlast. I obтatno - sada dalje mijenjanje kaтakteтa vlasti. zavisi od daljih ртотјепа и pтivтedi.Kada govorimo о promjenama u privrednom sektoru, naravnoda te promjene i.Шaju umnogome specifican put. Тај.specificni put uvjetovan је specificnim postankom FederativneNarodne Republike Jugoslavije i specificnim druStveno-politiёkimpromjenama koje su u vezi s tim postankom.2. Karakter· drzavnog sektora privredeNema i ne moze Ьiti nikakve sumnje da se na8 drZavni sektorprivrede uz takvu nasu vlast Ьitno razlikuje od bilo kojegdrzavnog sektora uz vlast eksploatatorskih klasa. Та Ьitna,kvalitativna, dтиStveno sadтzajna razlika postoji bez obzira naopseg, na kvantitetu ddavnog sektora u jednom i u drugomslucaju.Radi se takoder о putu kojim је, uglavnom, nastao drzavniprivredni sektor nove Jugoslavije, odnosno о duЬljim druStvenimuzrocima njegova nastanka. S gledista opceg prava on јеnastao konfiskacijom imovine narodnih izdajnika. Nasa drzavasvakako se toga prava do u tancine priddavala. (Imamo bezbrojprimjera gdje su procesi bili ponisteni jer se smatralo dazahtjevi nasih pozitivnih zakona nisu bili u cijelosti ispunjeni,da izdaja naroda nije do kraja dokazana.) No, ovaj opci okvirnasega pozitivnog prava ipak joS ne otkriva drиStvenu pozadinuizdaje naroda. On naime ne otkriva drustvene, klasnemotive nacionalne izdaje. Iako su konfiskacije zahvatile imovinunarodnih izdajnika bez obzira na njihovu klasnu pripadnost- ipak se postavlja pitanje koji su druStveni i klasnimotivi doveli Ьivse vlasnike na put izdaje naroda. Odgovor na5
- Page 1 and 2: BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4: © GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6: '-
- Page 7 and 8: Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10: pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12: 1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14: Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16: i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18: 1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19: .~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 23 and 24: ! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26: ,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28: drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30: '··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32: cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38: ;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71:
U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73:
se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75:
za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77:
zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79:
vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81:
г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83:
zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85:
fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87:
Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89:
druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91:
Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93:
izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95:
dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97:
г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99:
Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101:
koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103:
1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105:
stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107:
Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109:
- kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111:
------------------------- --------t
- Page 112 and 113:
predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115:
Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117:
~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119:
Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121:
zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123:
dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125:
.~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127:
privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129:
no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131:
nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133:
socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC