1·с) Izvjesne ekonomske mjere drzavno-kapitalistickog karakterakoje u prvim. periodima socijalisticke izgradnje namecesocijalistickom sektoru borba protiv neposrednih kapitalistickihostataka, Вpekulacije itd.d) Nastupanje socijalisticke drzave ili njezinih poduzecakao vlasnika robe na svjetskom trZiStu.3.Definicija socijalistickog poduzeca uzima, dakle, kao svojumaterijalno-drustvenu bazu socijalisticku robnu razmjenu. Zadefiniciju socijalistickog poduzeca prema tome је od osnovnevaZD.osti rascistiti pojam socijalisticke robne razmjene (teze 1i 2).Socijalisticka тоЪnа тazmjena jest, ртета svemu, dijalektickapтotuтjeenost za izvjesno vтijeme pтijelaznog peтi{)da odkapitalizma ртета komunizmu.Zapravo se »Cisti« socijalizam, nиZan za neposredni prijelazu komunizam, kakav su и svojim osnovnim radovima predvidjelii analizirali Marx i Engels, i robna razmjena medusobnoapsolиtno i ne samo dijalekticki iskljиcuju, jer su robnaproizvodnja i robna razmjena same ро seЬi, ро svom povijesnomnastanku, ulozi i razvitku, klica i temelj, а nakon pocetka. socijalisticke revolиcije - ostatak kapitalizma. Medutim, kako. је za pocetak prijelaznog perioda apsolиtno zakonito da је socijalistickarevolucija vec otpocela, а da materijalne proizvodnesnage, opcenito uzevsi, jos nisи prosle stupanj, karakteristicanvec za kapitalizam (а u zaostalim zemljama nisu nidostigle stupanj karakteristican za prosjecno razvijeni kapitalizam),to и procesи socijalisticke izgradnje dijalekticki protu. rjeena socijalisticka robna razmjena nastupa kao osnovna unutrasnjaproturjecnost socijalistickog sektora privrede, odnosnocijele drustvene ekonomike (poslije likvidacije neposrednihkapitalistickih ostataka). Bilo Ьi naivno misliti da ona ne radai supтotnosti. (Каd ih ne Ьi radala, ne Ьismo imali najraznovrsnijepartikularisticke i antiplanske tendencije poduzeca,direkcija itd., ne Ьi bilo ostrih diskusija oko planova itd.) Socijalistickarobna razmjena svakako rada interese sиprotno-82sti, ali ne vodi neizbjeZD.o do klasnog antagonizma. Planom idrugim drzavnim mjerama pravilno kanalizirane pojave nиZnihsuprotnosti, koje proizlaze iz socijalisticke robne proizvodnjei razmjene, иvjetuju cak i dalji napredak (uloga stimulacijepoduzeca na temelju socijalisticke robne proizvodnje i razmje-. ne) i usavrsavanje osnovnog planiranja.Robna proizvodnja i robna razmjena neizbjemi su rezultatdanog stupnja odnosno- sto је tocnije- danih stupnjeva иrazvitkи materijalnih proizvodnih snaga i one se kao takvehistorijski nиZno javljajи na svim tim stupnjevima. Орса јеkarakteristika svih tih stupnjeva u razvitku materijalnih proizvodnihsnaga da one, s jedne strane, иvjetujи sve veci viSakrada, а da, s druge strane, tapkajuci jos иvijek na kapitalistickomnivou, u prijelaznom periodи ni izdaleka ne omogucujиneposredno prisvajanje. .Мijenja se ipak dru8tveno-ekonomski karakter robne proizvodnjena raznim stupnjevima materijalnih proizvodnih snagai drustvenog razvitka.U prostoj robnoj proizvodnji robna razmjena је u ekonomsko-drustvenompogledи identiena s posrednom drustvenompovezanosti individиalnih proizvodaca koji istovremeno nastupajиkao privatni vlasnici svojih sredstava za proizvodnjи.Robna proizvodnja javlja se ovdje vec kao stihijski motorCitavog dru8tveno-ekonoinskog zЬivanja. Njoj је funkcionalnopodredena raspodjela .U kapitalizmи se odnosi mijenjaju иtoliko da sи neposredniproizvodaci IiSeni sredstava za proizvodnjи. U okviru jednetvornice ili monopola nastupa vec umjesto stihijske povezanostipиtem trZista- organizacija, ali zato doЬiva to јасе razmjeredrustvena anarhija proizvodnje jer sи kapitalisti, kao vlasnicisredstava za proizvodnjи i proizvedenih roba, drustveno-ekonomskistihijski povezani. Kapitalisticka robna proizvodnjaelementarno pokrece drustveno-ekonomsko zЬivanje i nameceeksploatacijи eovjeka covjekom, tj. pretvara viSak rada и viSakvrijednosti.U prijelaznom periodи od kapitaHzma u komunizam nastupa,kao rezultat zapocete socijalisticke revolucije, najprijedгZava и svojstvu kolektivnog иpravljaca, а time i fakticki i83
pravno u svojstvu vlasnika sredstava za proizvodnju. Buducida ona, kao diktatura proletarijata, nastupa zaista u ime radnihljudi, vec је ucinjen dijalekticki skok iz stihijske povezanostiprivatnih vlasnika na sredstva za proizvodnju u planskupovezanost socijalistiёkih poduzeca. Otpalo је privatno vlasnistvona sredstva za proizvodnju. Kapitalisticka organizacija upojedinoj tvornici, odnosno monopolu, uklopila se, а time iprerasla u plansku organizaciju drzavnog vlasniStva kao niZegoblika socijalistickog vlasniStva. U stvari se robna proizvodnjai robna razmjena iz elementarnog pokretaca stihijskog dru5tveno-ekonomskogzblvanja pretvorila u metodu, sredstvo socijalistickeraspodjele. Medutim, pod objektivnim diktatom relativnozaostalih proizvodnih snaga ona ipak ostaje robna proizvodnjai robna razmjena sa svojim najopcenitijim zakonitostima.Koliko god, prema tome, drzavni socijalizam na svompocetku i ·nalikovao na neke vrste »drzavnog komunizma« i izsocijalnopolitickih razloga pokuSavao gusiti te zakonitosti,ono se osvetnicki pojavljuje u narusavanju kvalitete, asortimanaitd.Drzavni socijalizam predstavlja, medutim, samo prvi i najkracikorak socijalisticke revolucije. Као sto је pokazao pri~jer SSSR-a, on krije u sebl niz velikih opasnosti za daljusudbinu revolucije i socijalizma. Ustrajanje na pozicijamadr.Zavnog (Ьirokratskog) socijalizma, dalje no sto to tra.zi »prvikorak« revolucije, neizbjemo se povezuje s porastom, jacanjemi privilegiranjem birokracije kao drиStvenog parazita, gusenjemumjesto razvijanjem socijalisticke demokracije i opcomdegeneracijom sistema koji najprije stagnira, а onda pada urestauraciju narocite vrste: dr.Zavni socijalizam sve viSe doЬiva karakter drzavnog kapitalizma »cistog« tipa (Ьеz vlastitihsrednjih klasa, ali sa svemocnom parazitskom birokracijomkapitalistickog znacaja). »Nove« ekonomske zakonitosti sada sezapravo razotkrivaju kao oblcni monopolizam dclavno-kapitalistickogkaraktera.Stvarna socijalisticka izgradnja kategoricki trazi razvijanjesocijalisticke demokracije i smjelo pretvaranje drzavnog socijalizmau slobodnu asocijaciju neposrednih proizvodaca. Uprocesu pretvaranja drZavnog vlasniStva u opcenarodnu imo-84;(јvinu pod upravom neposrednih proizvodaca ponovo izlaze navidjelo орсе zakonitosti socijalisticke robne razmjene. То nijekorak »natrag«, nego је kvalitativno nov korak naprijed jer-znaci zapravo likvidaciju elemenata kapitalistickog monopolizma,sakrivenih u sistemu birokratskog socijalizma.4.-Za ekonomsko-pravni individuum u socijalistickoj robnoj proizvodnjii razmjeni karakteristicne su slijedece osobine odnosnoprava:prvo, privredivanje na osnovi opcih principa privrednogracuna,drugo, upravljanje opcenarodnoon imovinom kao osnovnimsredstvima potrebnim za obavljanje privredne djelatnosti kojomse bavi ekonomsko-pravni individuum,treee, neposredno rukovodenje opcenarodnom imovinomkao obrtnim sredstvima potrebnim za obavljanje privrednedjelatnosti kojom se bavi ekonomsko-pravni individuum,cetvrto, upravljanje onim dijeloon drustvene akumulacijekoji је osnovnim planom odreden radi prosirene reprodukcijepoduzeca,peto, ucesce u opcedrиStvenom osnovnom planiranju i razradiosnovnih planova za poduzeca, primanje i razrada konkretnihoperativnih planova na temelju osnovnih planova, zakonskihpropisa i planskih direktiva viSih organa,sesto, vlastita komercijalna slU.Zba u sklopu socijalistickerobne razmjene,sedmo, raspolaganje onim dijelom drustvene akumulacijei fondova, proizaslih iz vlastitog privredivanja, koje predvidaopcedrustveni plan, а propisuje zakon:а) radi podizanja drиStvenog standarda radnog kolektivapoduzeca;Ь) radi nagradivanja trudbenika osnovnim placama, а premastvarnoj ulozi i udjelu u procesu proizvodnje;с) radi tehnoloskog istra.zivanja i prosirene reprodukcije umanjem opsegu.85
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6:
'-
- Page 7 and 8:
Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10: pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12: 1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14: Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16: i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18: 1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20: .~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22: Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24: ! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26: ,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28: drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30: '··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32: cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38: ;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95: dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97: г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99: Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101: koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107: Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109: - kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111:
------------------------- --------t
- Page 112 and 113:
predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115:
Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117:
~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119:
Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121:
zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123:
dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125:
.~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127:
privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129:
no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131:
nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133:
socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC