Socijalizam i ekonomija - Učitelj neznalica i njegovi komiteti

se drzava uplesti na taj nacin sto се odrediti koliki postotaktreba ici na kapitalnu izgradnju, koliko na racionalizaciju,stambenu izgradnju, komunalnu izgradnju itd. То се Ьiti vise­-manje jznjmnj slucajevi.Ono sto се ogranicavati poduzeca Ьit се minimalan kapacitetkoji се Ьiti planom predviёlen za pojedine grane, i njegovoсе iskoriStavanje Ьiti obavezno. Ukoliko Ьi postojala opasnostda se opcediuStveni plan tako zamiSljen i raspodijeljenu pogledu narodnog dohotka i njegove raspodjele nece mociostvariti, Ьilo zbog novonastalih uvjeta, Ьilo zЬog slabe svijestiradnih kolektiva, bilo zbog jos labavih socijalistickih odnosa,upravni organi moci се odreёlivati i viSe detalja, ali za razlikuod dosada8njeg stanja, oni се svaki detalj morati podrobnoobrazloziti. Neposredni proizvoёlaci imat се mogucnost da sezale, zalbe се se pretresati i na njih се se morati odgovaratiargumentima.Upravne mjere koje се se eventualno poduzimati jesu slijedece:prva i osnovna mjera kojom се se sluZiti upravni organijest predugGvaranje, ali bez adresata, potpuno slobodno.Tek ako analiza predugovaranja pokaZe da ono ne daje zeljenerezultate da Ьi se plan u osnovnim proporcijama mogao postici,mogu se odreёlivati izvjesni detalji, na primjer da se proizvodnjistrojeva Gdredi da proizvodi izvjesne strojeve za kapitalnuizgradnju. Sve takve mjere moraju Ьiti argumentiranei podvrgnute svim pravilima zalЬe. u pojedinim slucajevimatakve се mjere Ьiti i odreёlivanje cijena- ako jedno poduzeceslabo radi Ш radi nepravilno, na osnovi toga Ьit се poduzeeuoduzeto pravo samostalnog gazdovanja i proglasensocijalisticki stecaj. То се Ьiti viSe-manje izuzetni slucajevi i usvakom slucaju oni moraju Ьiti argumentirani opcedrustvenimplanom i dopu8teni su samo kad nije.moguce postici opcedrustveniplan na temelju opcih proporcija. Koliko се Ьiti potrebnopoduzimanje tih mjera, zavisi од. stupnja razvitka proizvodnihsnaga, а sto su proizvodne snage razvijenije i njihova unutra8-nja struktura harmonicnija, to се manje Ьiti potrebno poduzimanjetakvih mjera. Poduzimanje tih mjera umnogome zavisii od svijesti nasih radnih ljudi. Sto је svijest nasih ljudi razvijenija,to се manje Ьiti spekulativnih elemenata i njihove106djelatnosti. Drugim rijeeima, sto се sindikati, pod rukovodstvomPartije, bolje odgajati nase radne kolektive, to се manjeЬiti potrebno poduzimati takve mjere. Razumljivo је da сеse partikularisticke tendencije u poduzecima javljati, ali stose one viSe javljaju, treba ih to viSe suzbljati i onemogucitispekulaciju. Sto se cesce bude na osnovi niske svijesti radnihljudi pojavljivala spekulacija, to viSe treba poduzimati upravnemjere. Za razliku od dosadasnjeg sistema, gdje је poduzimanjeupravnih mjera Ьiо sistem, u novom sistemu се upravnemjere znaciti cescu ш rjeёlu iznimku, ali u svakom suslucaju one iznimka, а ne sistem.Cio taj sistem nece zahvatiti 'Samo industriju, vec i ·soci-.jalisticku trgovinu, socijalisticko ugostiteljstvo i socijalistickozanatstvo. Na taj nacin се se stvari jos viSe pojednostavniti. Мismo vec u trgovini, novim nacinom nagraёlivanja prema prometu,postigli znatne rezultate. Robe ima viSe, namjestenici sumnogo uctiviji i cak~ zaraёluju mnogo viSe nego prije. Meёlutim,to sto је poduzeto u trgovini jos se uvijek temelji nastarim principima jer varijabilni dio place zavisi od prometa,а to omogucuje spekUlaciju; mogu se, na primjer, tri raznapoduzeea dogovoriti lia naprave cirkulaciju s robom koja se neprodaje i da na taj nacin doёlu do novca iako stvarno nikakvogprometa nije. bilo. U novom sistemu stvar se се izmijeniti.Na osnovi ·izra'cunatih opcih proporcija trgovina се morati,kao i industrija, svakog mjeseca uplacivati doprinos, i to bezobzira na promet. Osim toga ona се Ьiti dиZna na vlastiti bankovniracun uplacivati doprinos za vlastite investicije, bezobzira na promet. Ako trgovina dobro radi, ona се to i mociostvariti. Ostatak је platni fond koji se rasporeёluje premaodreёlenom kljucu - toliko poslovoёli, toliko direktoru, nabavljacu,prodavacu itd. Jasno da sada viSe nece Ьiti mogucnostiza to da se ona tri trgovca dogovaraju о izmjeni roba izmeёlupojedinih poduzeca. Slican princip Ьit се i u ugostiteljstvui u socijalistickom zanatstvu. Prema tome, interesi soci-. jalisticke zajednice odraZavaju se u tim opcim proporcijamaodreёlenim opcedrиStvenim planom i na temelju tih opcihproporcija uz izvjesno mijesanje organa drzavne uprave radnikolektivi i njihova visa privredna udruZenja rade samostalno,ро vlastitoj inicijativi i imaju to veee place, odnosno potrosne107~ •':' .