1 ~i:1111planiranja u mnogo cemu izmijenile svoj karakter. Zadatak јеpoliticke ekonomije da analizom robno-novcanih odnosa u izmijenjenimprilikama utvrdi i teorijski obrazloZi izmijenjenuulogu i prirodu tih kategorija u socijalizmu.Tadэ.Snja Кidriceva teorijska analiza robno-novCanih kategorijajos је doduВe pod utjecajem tadasnje vladajuce doktrineо ovladavanju zakonom vrijednosti u socijalizmu te о njegovunadomjestanju zakonom plana. No, usprkos tome Кidricevaanaliza robno-novcanih odnosa upozorava vee na dosljednuprim.jenu Marxove metode analize u objэ.Snjavanju tih odnosau nasem druВtvu. Posto је Кidric objasnio postojanje robno-novcanih odnosa u postojanju dvaju sektora privrede- drzavnogi privatnog vlasniStva proizvodnih sredstava - ujednoје utvtdio · i postojanje »robnog oblika u razni:m druStveno-ekonomskim formacijamac. 16Та -konstatacija zahtijeva, medutim, duЬlje proucavanjeuzroka postojanja robno-novcanih odnosa u socijalistickomdruВtvu. А postojanje robno-novcanih odnosa dano је »cjelokupnimprivrednim. sistemom FNRJc. 17Кidric је tiine jasno pokazao da је postojanje robno-novcanihodnosa povezano i sa samim. socijalistickim sektorom privrede.Tom konstatacijom Кidric prekida s prije spomenutomdoktrinom, -koja је, -kako smo vec naglasili, jednostrano povezivalapostojanje robno-novcanih odnosa samo s postojanjemdvaju sektora privrede.Stoga treba, prema Кidricu, objasnjavati postojanje robno-novcanih odnosa sa socijalistickim sektorom privrede. U njemutreba spoznati objektivne uvjete koji jos uvijek iziskujuda proizvodi ljudskog rada poprimaju орсе osobine robe. Istotako treba u socijalistickom sektoru privrede prouciti razlike,izmedu kapitalisticke i socijalisticke robne proizvodnje. Те surazlike utvrdene prvenstveno ukidanjem protuslovlja izmedudruВtvenog karaktera proizvodnje i privatno kapitalistiёkogprisvajanja u socijalizmu.Zbog toga se mogu posredne (trzisne) veze medu robnim ··proizvodacim.a u socijalizmu nadomjestiti neposrednim (plan-skim) vezama. Тim.e se barem donekle svladavaju i robna protuslovlja.Upravo kvalitativno nove neposredne planske vezemedu robnim proizvodacim.a omogucuju, naim.e, da se rad iz»posredno druВtvenog pretvara u neposredno druВtveni«. Аtim.e se pomocu upotrebne vrijednosti, kao druВtveno-ekonomskimplanskim ciljem, prevladavaju i robna protuslovlja, kojaprestaju Ьiti antagonistiёka. Zbog toga u socijalizmu »roba udrzavnom sektoru nэ.Se privrede guЬi upravo onaj svoj drustvenisadrzaj zbog kojeg postaje embrio i uvjet kapitalistickograzvoja robne proizvodnje«. Tako se roba iz prijэ.Snjeg»apstraktnog sadrzaja u razmjeni izmedu privatnih vlasnika,iz mateтijalne stihijnosti u druВtvenoj proizvodnji i raspodjeliu socijalistickom sektoru nase privrede promijenila u oЬlikplanske тaspodjele unaprijed planiranih upotrebnih vrijednosti.Istovremeno se i razmjena iz cilja privrednog dogadanjau socijalistickom sektoru nase privrede promijenila u sтedstvoplanske тaspodjele« (potcrtao В. Кidric). 18Robna proizvodnja u socijalizmu zahtijeva takoder prisutnosti aktivnu ulogu zakona vrijednosti, iako se zbog izmijenjenogkaraktera robno-novcanih odnosa revolucionarnopreobrazio i sfun zakon vrijednosti. U socijalizmu је »temeljnadruВtveno-ekonomska zakonitost naseg razvoja postalo socijalistiёkoplaniranje, koje izmedu ostalog znaci i svjesno ismotreno koriStenje objektivnog zakona vrijednosti koji poznajemoi kojim ovladavamo. Dok је zakon vrijednosti znacioprije snagu koja djeltije krajnje elementarno, sada је postaojako orude planiranja, sredstvo za ispunjavanje unaprijed zamiSljenih,planski postavljenih zadataka nэ.Se socijalisticke izgradnje«.19Konstatacijom da se u nasim. prilikama jos odrzavaju robno-novcaniodnosi i njihova temeljna ekonomska zakonitost -zakon vrijednosti, koji su zbog revolucionarnih promjena doZivjeli svoj preobrazaj, Кidric је otvorio mogucnost teorijskograzmiSljanja izvan tradicionalnog centralnoplanskog, etatistickogoblika razrje8avanja druВtveno-ekonomskih proЬlema. Mogucnostkoja moze uz relativno zaostale pioizvodne snage,1а Isto, str. 37.11 Isto, str. 41.xvm1в Isto, str. 44, 45.1& Isto, str. 51.XIX
1111aktivizacijom objektivnih ekonomskih zakonitosti u plansko-trZiSnom razrjesavanju druStveno-ekonomskih proЬlema, eliminiratinedostatke u Ьiti naturalnog koncepta centralistickogplaniranja, а time i upravljanja i rukovodenja privredom, kojacuva drzavni oblik socijalistickog vlaS!Шtva i s njime povezanaprotuslovlja u druStveno-ekonomskim odnosima socijalistickogdru5tva. То jest protuslovlja koja s Ьirokratskim deformacijamamogu ugroziti tekovine socijalisticke revolucije.2. Preobra.Zaj drZavnog vlasniStva u druStvenoа) Pтotuslovlja dтzavnog vlasniStvaS drzavnovlasnickim upravljanjem i rukovodenjem privrede,koja primjenjuje administrativnu centralnoplansku metodurazrjesavanja druStveno-ekonomskih proЬlema, povezana suprotuslovlja ciji је vanjski izraz Ьirokratizam koji se rada iproduЬljuje. Pojava, dakle, na koju su upozoravali vec klasicimarksizma, neprestanim naglasavanjem da su »Ьirokratizacijai Ьirokratizam« o:zJЪiljna unutra5nja opasnost socijalizmu. Кidricocjenjuje birokratizam prvenstveno kao »druStvenu pojavuu izgradnji socijalizma, odnosno u socijalizmu. То jestkao cinjenicu da narodnu demokraciju, koja se oslanja nasiroku narodnu inicijativu i svjesnu suradnju sto sirih narodnihmasa, pocinje u praksi zamjenjivati sveobuhvatnija i svekompletnija birokracija, koja se ujedno sve viSe izdvaja izprocesa proizvodnje i uzdiZe iznad njega kao njegov za5titniki parazit«. 20S birokratizacijom dru5tvenog Zivota, centralnoplanskim,administrativnim metodama upravljanja i rukovodenja privredom,koje smanjuju najsiru inicijativu narodnih masa, povezanoје i zaostajanje razvoja proizvodnje za druStvenim potrebamai produktivnoseu rada.Birokratsko tutorstvo i kontrola birokracije pad sirokimnarodnim masama, putem otudivanja viska proizvoda od tihmasa, zadl'Zava radne mase u dl'Zavno-najamnom odnosu, koji20 Ekspoze о reorganizaciji nаЗе privrede (1950), str. 59.jos јасе destimulira stvarala5tvo i inicijativu radnih m;:.sa teproduЬljava protuslovlja drZavnovlasnickog upravljanja i rukovodenjaprivredom. То protuslovlje pojavljuje se, prema Kidricevimnavodima, izmedu stupnja razvoja nase privredei organizacijskih oblika, koji zaostaju za tim razvojem.u tom 'Smislu treba, dakako, smatrati drZavnovlasnickoupravljanje i rukovodenje privredom kao nU.Znu, prvu fazuu upravljanju socijalistickom privredom. А drzavno vlasniStvokao prvi oblik socijalistickog vlasniStva u druStvima sto stupajuna put socijalisticke izgradnje u prilikama relativno zaostalihproizvodnih snaga.S opcim razvojem i napretkom privrede sve se oCitije,prema Кidricevim konstatacijama, za na5e ondasnje prilike,pokazuje da pojedini drzavni resori koji upravljaju i rukovodeprivredom »ne ·mogu viSe dovoljno brzo i dovoljno preciznoovladavati pojedinostima koje zahtijeva savjesno. operativnorukovodstvo«. 21Zbog toga dolazi do zahtjeva za novim organizacijskimzahvatima koji се produЬljivanjem socijalistickih produkcionihodnosa potaknuti stvaralacke sposobnosti na5ih radnihljudi, kao sto SU se one ocitovale VeC U vrijeme i neposrednonakon narodnooslobodilackog rata.Reorganizaciji upravljanja i rukovodenja na5om privredomtreba zato pristupiti i sa stajaliSta jacanja materijalne osnovesamoupravljanja, na temelju sve vece decentralizacije drzavneoperative. U tom procesu operativne decentralizacije treba,prema Кidricu, ujedno »jacati svijest о privrednoj cjelini ikompleksnosti, uz poboljsanje na5ega kompleksnog planiranja,njegove proporcionalnosti i odgovarajuce planske discipline«~ 2 2Кidric је time jasno upozorio da treba mijenjati i planskumetodologiju i uskladiti је s decentraliziranim oblicima upravljanjai r11fovodenja privredom.Operativnu decentralizaciju privrede Кidric је neprestanopovezivao s produЬljivanjem istinske socijalisticke demokracije,koja је moguca iskljucivo produЬljivanjem njezinih materijalnihtemelja. Stoga је i borbu za socijalisticku demokra-21 Isto, str. 57.2r Isto, str. 58.ххXXI
- Page 1 and 2: BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4: © GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6: '-
- Page 7 and 8: Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9: pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 13 and 14: Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16: i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18: 1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20: .~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22: Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24: ! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26: ,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28: drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30: '··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32: cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38: ;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61:
1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63:
5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65:
u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67:
jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69:
;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71:
U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73:
se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75:
za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77:
zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79:
vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81:
г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83:
zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85:
fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87:
Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89:
druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91:
Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93:
izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95:
dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97:
г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99:
Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101:
koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103:
1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105:
stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107:
Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109:
- kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111:
------------------------- --------t
- Page 112 and 113:
predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115:
Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117:
~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119:
Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121:
zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123:
dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125:
.~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127:
privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129:
no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131:
nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133:
socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC