1 i! 111111i1 1111!!l\tl 'i i• 11to pitanje dovoljno је jasan. On је potpuno identican s odgovoromna pitanje zasto su Ьivsi vladajuci krugovi uopce posli naput izdaje naroda. Oni su posli putem izdaje naroda iz dubokemrmje prema progresivnim snagama koje su sudbinu na.Sihnaroda u njihovim najteZim danima uzele u svoje ruke. Vezalisu se s okupatorom - ne zbog <strong>njegovi</strong>h lijepih ociju - negoradi podrZavanja sistema sl11Zbe tudim imperijalistickim · interesima,radi podrzavanja opceg sistema eksploatacije, zbogsvoje povezanosti s fasizmom - iz vlastitih klasnih razloga,da Ьi zadrzali vlast. Postanak drzavnog sektora nove Jugoslavijeima, dakle usprkos svim nastojanjima nove narodnepravde da se pridrzava samo formalnog prava, klasnu pozadinu,koja se izrazava u cinjenici da su Ьivsi vlasnici izgubllisvoju imovinu jer su postali izdajnici naroda, а postali suizdajnici naroda iz svojih reakcionarnih klasnih razloga. Konfiskacijaimovine izdajnika naroda znaci, dakle, specifican oblik»eksproprijacije eksproprijatora«, eksproprijaciju na najsirojpatriotskoj osnovi, u domovinskom ratu, u kojem su Ьivsieksploatatori iz klasnih razloga sudjelovali na strani okupatora,izdali domovinu.Nema sumnje da i taj moment utjece na karakter drzavnogaprivrednog sektora nove Jugoslavije.Uzimajuci u obzir i jedan i drugi moment, karakter vlastii klasnu pozadinu izdaje naroda, nakon koje su uslijedilekonfiskacije, mozemo i moramo tocno utvrditi da drZavni sektornove Jugoslavije nema Ьа5 nista zajednicko s drzavnimsektorom stare Jugoslavije. U staroj Jugoslaviji, uz vlast eksploatatorskihklasa, drZavni sektor nastupao је kao ucesniku opcem kapitalistickom sistemu i kvalitativno se nije razlikovaonicim od ostalih poduzeca, naprotiv, neposrednom pomocidrzavne vlasti mogao је jos samo pojacavati eksploataciju.U novoj Jugoslaviji, uz karakter nove vlasti, drzavni sektornastupa kao kvalitativno nova pojava u ekonomsko-drustvenojstrukturi nase zemlje. Bez obzira na dovrsenost i nedovr5enostsvojih formi, on numo nastupa kao opcenarodni sektor privrede,kao sektor koji ne predstavlja viSe sastavni dio starogaprivrednog sistema, kao sektor koji, i zbog karaktera vlastii zbog puta i naCina svoga postanka, numo dolazi u stalansukob sa starim privrednim sistemom, sa starom ekonomsko-d.I"Шtvenom strukturom.Cinjenica da је drZavni sektor nove Jugoslavije ро svomekarakteru op(:enarodni sektor nase privrede ne znaci i ne mozeznaciti niSta drugo nego da је on ро svojoj sиStini druStvenisektor nase privrede. Cinjenica da se izmeёlu drzavnog sektorana.Se privrede i staroga privrednog sistema nШno pojavljujestalan konflikt, ne znaCi i ne moZe da znaci niSta drugo negoda se tu pojavljuje neizbje-Zan konflikt izmeёlu druStvenogsektora na.Se privrede i stare ekonomsko-drustvene strukture.Sve nam to postaje jos mnogo jasnije kada analiziramokarakter na.Se drZavne aikumulacije i kada uocimo Cinjenicuda nasa nova drzava ima u svojim rukama sve komandnepozicije financijskog sistema.3. AkwnulacijaAkumulacija је Ьitno pitanje svake privrede. Naravno dapromijenjeni karakter vlasti uz postojanje drZavnog privrednogsektora nШno prouzrukuje i promjene u karakteru akumulacije.Dok је uz vlast eksploatatorskih klasa akumulacija роsvojoj sustini kapitalisticka akumulacija, bez obzira akumulirali privatno ili dгZavno poduzece, dok је njezina upotreba slijepopodvrgnuta zakonima viSka vrijednosti i akumulacije,zakonima kojima isto tako slijepo podlijeze drZava kao i svakoprivatno poduzeee, dotle akumulacija nase drzave ро svojojprirodi ne moze da bude.nista drugo nego dтustvena akuтulacija,planski odтeaena i upotтeЫjavana и dтustveno-korisneinvesticije za dтиStveno-korisnu novu izgтadnju.Postoji, dakle, Ьitna razlika izmeёlu kapitalisticke akumulacijei akumulacije drZavnog sektora nove Jugoslavije. Dokprva akumulacija znaci istovremeno osiromasavanje sirokihradnih masa, dok ona znaci potpunu odsutnost planskog podizanjaekonomske snage zemlje, dok znaci rastucu svemoc pojedinihstranih i domacih financijsko-kapitallstickih magnata,dotle akumulacija drzavnog sektora nove Jugoslavije znacisredstvo za privrednu izgradnju zemlje, znaci opcenarodno,67
! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje novih investicija za nove kapitalne gradnjekoje istovremeno donose poboljsanje Zivotnog standarda sirokihmasa, znaci jacanje bogatstva drиStva, jacanje privrednihsnaga citavog radnog naroda nаВе zemlje. Cinjenica da novaJиgoslavija drZi u rukama financijski sistem, prosiruje, sasvoje strane, clrZavnи akumulacijи djelomiёno i na pтivatnisektoт. Nasim Ustavom i ostalim privrednim zakonima dopиstenaје privatna privredna inicijativa, ali је stavljena poddrZavnи kontrolи, ogranicen је njen eksploatatorski karakter.Dohodarinom na doblt privatnih poduzeca omoguceno је drzavida dio viSka vrijednosti, koji је и staroj ekonomskojstrukturi Ьiо иpotreЬljavan na iskljиCivo kapitalisticki nacin,oduzme od privatnog sektora za opcedrZavnи, tj. drиStvenиakumulacijи.U druStvenoj strukturi nase zemlje djelovanje opcih ekonomskihi drиStvenih zakona kapitalistickog sistema Ьitno је,dakle, ograniceno. Na dгZavnom sektoru rodila se nova zakonitost,koja postaje mjerodavna za razvitak nаВе privrede. Zakonvrijednosti и na8oj privredi, prirodno, postoji, ali on nijeviSe neobиzdan diktator nаВе privrede, nego ga kanalizirajиdгZavne komandne pozicije и naВem ekonomskom Zivotu.4. Na.S financijski sistem2elimo li odrediti иtјесај nasega financijskog sistema na opcikarakter nase privrede, potrebno је da izdvojimo one financijskeforme i metode koje sи, и prvom periodи poslije oslobodenja,nиZno preuzete iz nase proslosti i koje sи vec, odnosnokoje се Ьiti uskoro podvrgnиte temeljitoj reorganizaciji. Zanas је и toj analizi vamo pitanje kojim ekonomskim pozicijamaovladavamo danasnjim financijskim sistemom i kakve sиЬitne razlike izmedи sadтzajne strane danasnjega financijskogsistema i sadтzajne strane financijskog sistema и staroj Jиgoslaviji.Prije svega treba konstatirati da danas drzava ovladavafinancijskim sistemom kao cjelinom bankaтskog, kтeditnog ipoтeznog sistema, а stara је Jиgoslavija ovladavala jedino poreznimsistemom. Bankarski sistem stare Jиgoslavije »odliko-8vao se« time da sи osnovne banke Ьile privatne, da sи Ьile urukama privatnog - veeinom stranog, djelomieno domacegkapitala. Кreditni sistem Ьiо је и staroj Jиgoslaviji и rukamaprivatnih kreditnih poduzeca i znacio је ekonomskи svemocprivatnih banaka, njihov kapitalisticki monopolni polozaj иnasoj privredi.Cinjenica da nasa drzava ovladava danas financijskim sistemomkao cjelinom znaci da је drZava sposobna da planskidirigira opticajem novca, da је drzava sposobna da planski vr8idгZavnи, tj. opcenarodnи, tj. druStvenи akumulacijи, kao osnovnиakumulacijи nаВе privrede, da sи banke zajedno s kreditnimsistemom promijenile и sиStini svoj karakter i postalefinancijski instrument nase drzavne, tj. opcenarodne, tj. dтustveneprivredne politike.Cinjenica da nasa dгZava ovladava financijskim sistemomkao cjelinom i da је financijski sistem и cjelini ukljиcen иopcenarodni privredni sektor predstavlja bez sumnje jednи odosnovnih karakteristika nase privrede i jamstvo za оdlисијисиpozicijи drZavnog sektora. Promijenjen karakter, promijenjensadrzaj nasega financijskog sistema znaci, dakle, dиboku, оdIисијиси promjenи u citavoj nasoj privredi. Da Ьi se pravilnoprocijenile te sadrZajne promjene, treba se samo sjetiti da иsиvremenoj kapitalistickoj privredi bas monopolni polozaj banakapredstavlja osnovu svemoci financijskog kapitala.5. Кarakter zadruZnog sektoraZa karakter zadrиgarstva od bltnog је znacenja, prvo, kakavје karakter vlasti и zemlji i, drugo, kakav је karakter privredeиорсе, odnosno kakav је karakter odlиcиjиcih privrednihgrana.Prema tome, zadrugarstvo и staroj Jиgoslaviji moglo јеna krajи krajeva poslиZiti samo kapitalistickoj akumulaciji ikoncentraciji, јасаnји pozicija spekulantskih i kapitalistickihelemenata nad radnim seljastvom i zanatlijama, socijalno-politickojdemagogiji. Zamisao idealnih zadrugara da се zadrиgarstvopomoci иkidanjи eksploatacije covjeka covjekom i9
- Page 1 and 2: BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4: © GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6: '-
- Page 7 and 8: Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10: pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12: 1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14: Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16: i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18: 1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20: .~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21: Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 25 and 26: ,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28: drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30: '··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32: cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38: ;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73:
se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75:
za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77:
zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79:
vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81:
г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83:
zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85:
fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87:
Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89:
druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91:
Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93:
izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95:
dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97:
г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99:
Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101:
koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103:
1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105:
stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107:
Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109:
- kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111:
------------------------- --------t
- Page 112 and 113:
predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115:
Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117:
~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119:
Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121:
zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123:
dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125:
.~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127:
privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129:
no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131:
nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133:
socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC