anarhije kapitalistickog nacma proizvodnje u praksi је dokraja demantirana i isnrijana.U novoj Jugoslaviji, uz postojanje drZavnog sektora, uznjegov karakter, uz opci karakter na~e vlasti, uz karakter nasegafinancijskog sistema kao cjeline, zadrugarstvo doblvapotpuno novo zncenje. Zamisao idealnilh zadтugaтa da zadтugaтstvopomaze ekonomsko-dтu§tveni тazvitak koji се ukinuti·eksploataciju ёovjeka ёovjekom doЪila је тealnu bazu. Uvjetје za ispunjenje te zamisli da se nase zadrugarstvo vec na samomterenu oslanja na drZavni sektor, da se ono zbllja organiziraradi ekonomske pomoci radnim masama na osnovi njihoveinicijative, da је u opcem okviru ukljuceno u opci plani da vodi borbu protiv svih eksploatatorskih i spekulantskihelemenata. ·U Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji ima, dakle,dovoljno uvjeta da zadrugarstvo uz pravilan opci vlastiti ekonomsko-dru5tvenipravac ucvrsti i dalje razvije svoj druStvenikarakter, nemoguc u staroj ekonomsko-drШtvenoj strukturi,i da djeluje na najsire radne mase, ра i na one koje su neposrednomutjecaju drzavnog sektora teze pristupacne, kao velika,masovna skola socijalizma.6. Drzavni aparatu odnosu prema privrediZa drZavni aparat stare Jugoslavije bile su karakteristicnedvije stvari: ртvо, da on nije upтavljao pтivтedom, nego da је,napтotiv, tako тесi, pтivтeda upтavljala njime, tj. da su eksploatatoтskeklase иpтavljale dтzavom, i dтugo, da је dтzavniаратаt Ъiо izvan i iznad pтodukcionog ртосеsа, da, ртетаtome, nije suтadivao и pтodиkcionom ртосеsи, nego је paтazitskizivio na таёиn pтodukcionog ртосеsа.U novoj Jugoslavi]i vec se Ьitno izmijenio i dalje se mijenjataj odnos izmedu drzavnog aparata i privrede, produkcionogprocesa. Postojanjem drzavnog sektora i <strong>njegovi</strong>m polozajem,uspostavljanjem plana, reguliranjem distribucije itd. nas dтzavniаратаt postaje иёesnik pтivтede uopce i uёesnik pтodukcionogртосеsа napose. Prema tome nas drzavni aparat koji se10rodio na razvalinama starog, kao sredstva eksploatatorskihk!asa, u istoj mjeri u kojoj gubl naslijed:ene tradicije proSlosti,ukoliko se reorganizira odgovarajuci druStveno-politickim iekonomsko-druStvenim osnovama nove Jugoslavije, utolikoguЬi karakter drZaynog aparata koji stoji izvan i iznad privredei produkcionog procesa; on, dakle, gubl tradicionalniparazitski karakter.Tako se, dakle, и cjelini stvaтa polozaj da nas dтzavniаратаt kao oтude siтokih тadnih masa, kao oтude ЪivSih иgnjetavanilhi eksploatiтanih masa, postaje istovтemeno sтedstvokojim тadne mase иpтavljaju pтivтedom.Nesumnjivo је da i ta Cinjenica oblljezava dтustveni ka~таktет na§ega dтzavnog sektoтa i odlueujuCi polozaj dтustvenogsektoтa и nasoj pтivтedi.7. Кarakter naseg planaZakon о planiranju .i poeeci stvaranja i provod:enja plana biliЬi sami ро sebl nemoguci da ne postoji drzavni i na njegaoslonjen zadruZni sektor, sa svojim drШtvenim karakterom, ida drzava nema u Citavoj privredi dovoljno jakih komandnihpozicija za kontrolu nad privatnim sektorom. No time jos nisuiscrpeni svi momenti koji u pogledu plana i planskog gospodarenjaoblljezavaju opci karakter nаЗе privrede.Prije svega је Ьitno za nas plan da su mu stavljeni zadacidiтektivnog djelovanja. Koliko uopce moze Ьiti govora о planiranjuu bilo kojoj kapitalistickoj zemlji, ono nema i ne mozeimati nikada diтektivni karakter, nego uvijek samo karakterviSe Ш manje tocne, oblcno netocne, pтognoze. Skokovit prijelazod karaktera pтognoze na diтektivni karakter planiranjaЬitno је vezan za dтиStveni karakter privrede, odnosno zadrШtveni karakter bar pojedinih njezinih odlucujucih sektora.Prijelaz na diтektivni karakter plana znaci u stvari u nasojdrzavi isto sto i svjesna borba za jedno planiranje koje је роsu5tini druStveno, ро su8tini socijalisticko. Prijelaz na diтektivnikarakter plana znaci upravo borbu za konacno ukidanjeprivredne anarhije koja proizlazi iz kapitalistickog nacina11
,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim svojim zakonitim pojavama kaosto su krize itd.Bas na pitanju planiranja moc1 cemo najtocnije utvrditikoliko daleko dostiZe drustveni sektor nase privrede, kolikosmo uspjeli da zadruZni sektor ukljucimo u opcedrиStvenisektor, koliko је jak privatni sektor, koliko је mogao izmaknutiорсој Ustavom odredenoj drzavnoj kontroli i drzavnomdirigiranju, koliko prema tome орса zakonitost kapitalistickeekonomsko-drиStvene strukture jos djeluje u na5oj privredi.Danas vec nema sumnje da се na5 plan pokazati da је ondo kraja direktivan za drzavni sektor, da ima sve uvjete dasvoju direktivnost, uz znatne nase napore, ucini va.zecom i na :zadrиZnom sektoru i da се se ЬоrЬа za njegovu direktivnostna privatnom sektoru oeitovati kao ostra borba izmedu drustvenihpozicija na5e privrede i njezinih privatnih pozicija.Pri tome cemo imati, uz pravilnu nasu politiku, uz cvrstsavez radnog naroda, uz procvat i dalji razvoj na5eg zadrugarstva,na samom privatnom sektoru stalnog saveznika prijesvega u radnom selja5tvu, dok се se borba sa spekulativnim elementomprivatnog sektora neminovno zaostravati i na toj osnovidovoditi do daljih promjena u karakteru nase privrede.8. Materijalna bazafederativne izgradnje nase drzavei karakter na5e privredeBitna za izgтadnju nase drzave jest cinjenica da је nasa drzavaistovremeno i jedinstvena i fedeтativno izgтaaena dтzava. Dijalektickajedinstvenost tih dviju, za stare pojmove medusobnoiskljucujucih suprotnosti, koja osigurava - s jedne strane -snagu drzave, njezinu moc, sposobnost njezinog opeтativnogdjelovanja, а- s druge strane- ravnopravnost naroda, ravnopravnostrepublika, najsiru njihovu inicijativu, bila је dosadaprovedena u Zivot, osim u Sovjetskom Savezu, jedino josu nasoj zemlji. Nijedna druga drzava na svijetu nije uspjelaostvariti takvu jedinstvenost, ma koliko da је federativna ikonfederativna.12Uzrok је tome i u kaтakteтu pтivт~de. KapitaЏsticki karakterprivrede nuzno prouzrocava u kapitalistickim federacijamaneprekidan »ekonomski rat«, koji se takoder stalno i neminovnozavrsava pobjedom jacega, tj. hegemonijom jacega nadsiaЬijim ili odvajanjem dovoljno jakih. U federacijama s kapitalistickomprivrednom bazom iskljucuje se; dakle, jedinstvenostfedeтativne izgradnje sa cvrstim drzavnim jedinstvom.Ona se iskljucuje bas na ekonomskom podrucju.u nasoj drzavi, osim drugih mocnih faktora kao sto susvijest о bratstvu i jedinstvu nasih naroda, tradicija zajednickeьоrЬе itd., itd., najjaca osnova jedinstvenosti fedeтativne izgradnje,sa cvrstim dr.Zavnim jedinstvom, jest bas dтиStvenikarakter drzavnog sektora. U okviru drzavnog sektora nemamoni »saveznu« drzavnu »imovinu«, ni »republikansku« drzavnu»imovinu«, ni »lokalnu« driavnu imovinu, kao sto Ьi tohtjeli dokazati advokati »drzavnog kapitalizma«, nego imamojednu opcedтzavnu, tj. opcenaтodnu imovinu, tj. drustvenuimovinu i savezno, odnosno republicko i lokalno upтavljanjenad tom imovinom. Dтustveni karakter imovine drzavnogsektora u najdosljednijem i najapstтaktnijem smislu rijeci jestupravo oslonac ekonomskog jedinstva nase dr.Zave, oslonac na, kome se moze osnivati i jedinstvo plana, financijskog sistemaitd. Podjela upтavljanja tom imovinom prema njezinoj vaZпostii prema prirodnim uvjetima zavisnosti itd. na savezne ustanove,тepuЪlicke ustanove i naтodne оdЬоте istovremeno јеmaterijalni oslonac fedeтativne izgradnje nase driave.Као sto је poznato, ta osnovna nacela zajamcena su i unasem Ustavu, u nasim pozitivnim zakonima i uredbama, а i una8oj praksi.Nema, dakle, nikakve sumnje da је materijalna baza fede-. rativne izgradnje nase drzave ро svojoj Ьiti dтustvena. Beztakvog njezinog karaktera ne Ьi mogla u nasoj praksi nikadapostojati potpuna jedinstvenost federativne izgradnje drzavesa cvrstim drzavnim jedinstvom. Cim Ьismo taj karakter promijeniliu bilo kojem drugom pravcu, ta Ьi promjena neizbjemourodila pustosenjem privrednog partikularizma - sjedne strane- i hegemonistickih tendencija pojedinih drZavnihsastavnih dijelova- s druge.13
- Page 1 and 2: BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4: © GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6: '-
- Page 7 and 8: Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10: pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12: 1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14: Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16: i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18: 1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20: .~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22: Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23: ! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 27 and 28: drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30: '··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32: cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38: ;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75:
za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77:
zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79:
vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81:
г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83:
zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85:
fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87:
Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89:
druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91:
Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93:
izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95:
dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97:
г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99:
Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101:
koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103:
1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105:
stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107:
Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109:
- kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111:
------------------------- --------t
- Page 112 and 113:
predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115:
Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117:
~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119:
Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121:
zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123:
dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125:
.~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127:
privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129:
no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131:
nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133:
socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC