Socijalizam i ekonomija - Učitelj neznalica i njegovi komiteti

kolektiva neposrednih p:roizvoёlaca, bilo narodnih odbora irepublika- jest visina materijalnih sredstava kojima raspola­Zu poduzeca ili drugi investitori na temelju socijalisticko-demokratskihprava upravljanja. Drugo, odreёlivanje »kl]ucneckapitalne izgradnje ne smije Ъiti maksimalno, nego treba Ьitiminimalno. Konkretno govoreci, s obaveznim odreёlivanjemkljucne kapitalne izgradnje druStvo odreёluje minimum kojimora Ьiti investiran u te i te svrhe da Ьi se postigao takav itakav razvitak. Slobodno raspolaganje preostalim materijalnimsr~tvi_ma, na temelju socijalisticko-demokratskih prava upravlзanзa,mora omogucavati i neposrednim proizvoёlacima isamoupravnim jedinicama slobodne investicije. Bez takvih slobodnihinvesticija nikada nema rentabilnosti i privredne cjeline.One tek stvaraju meso onom kosturu koji predstavljaju samo»kljuene« investicije.Iz tih dviju pretpostavki slijedi i treca. Pojam »kljucnecnije identican za sve jedinice nasega socijalistickog druStva.lma stvari koje su kljucne za citavu Jugoslaviju. То jest ima:investicijske izgradnje koja kao obavezni minimum predstavljaosnovni kostur za privredni razvitak citave Jugoslavije.~amo 1э:kve odredbe pripadaju u pogledu obavezne investicijskeIZg~adn~e u s~vezni drиStveni plan i nikakve druge. Ima, meёlutim,1 drugih va:Znih objekata Cija se vaZn.ost rasprostire samona republicki teritorij. Za republike takvi su objekti»~jucni« i pripadaju u republicki plan obaveznih investicija.!Шl pu~em dol~zimo do zakljucka da velik dio investicijskeIZgradnзe odreёlivan drustvenim planovima postaje »kljucan«u stvari samo za kotare odnosno za gradove, i da taj dio inv~sticijske izgradnje treba prepustiti potpuno inicijativi kotara igradova, а ne treba da ga odreёlujemo republickim Ш saveznimplanom. Samim tim pokazuje se jasan smjer razvitka us~slu ~arx?v: kom~e. (То се vrijediti narocito poslije zavrsavan]ana]tezeg per1oda industrijalizacije.), Meёlutim, tim konstatacijama znacenje gradova i kotara u~ocij~listic~~~ pla~skoj privredi jos nije iscrpljeno. Za onu kljucnumvestiCIJsku 1zgradnju koju odreёluju savezni i republickidrиStveni planovi treba netko da se pojavljuje kao investitorodnos~o izvoёlac. Prije su to bile razne direkcije, koje sadaraspustamo kao Ьirokratske ostatke u novom privrednom si-216stemu. Prema tome, neposredni investitori odnosno izvoёlacisavezne i republicke »kljucne«, to jest obavezne investicijskeizgradnje mogu, prije svega, Ьiti Ш sama poduzeca, to jestradni kolektivi neposrednih proizvoёlaca, ukoliko se radi оobaveznoj (drиStvenim planovima odreёlenoj) rekonstrukcijinjihovih poduzeca ili prosirenju ili postavljenju novih tvornicau njihovoj neposrednoj blizini, ili pak kotarski i gradski narodniodbori, koji u tu svrhu i doЬiju dotaciju, predviёlenu tisaveznom odnosno republickom druStvenom planu. Da Ьi neposredniproizvoёlaci, kao i kotarski i gradski narodni odbori,bili sto v.i.Se zainteresirani za racionalnu izgradnju »'kljucnih«objekata, savezni i republicki drиStveni planovi morat се, natemelju pretprojekta, predvidjeti preciznu svotu, potrebnu zakapitalnu izgradnju pojedinih kljuCnih objekata. Ako kotarskii gradski narodni odbori, odnosno neposredni proizvoёlaci, dokazanostvore investicijsku upotrebnu vrijednost s manjimnovcanim izdacima nego sto је predviёla druStveni plan, ondaсе Ьiti potrebno da im se te иStede prepuste potpuno na slobodnoinvesticijsko raspolaganje.Odreёlivanjem stopa akumulacija i fondova izricito је drustveniakt. Ono treba da vodi racuna о tome da se visak rada,bez obzira na to tko na temelju socijalisticko-demokratskihprava njime upravlja, ne pretvara u individualnu potrosnju(cime se osigurava socijalisticka prosirena reprodukcija) i dase dovoljno osigurava socijalisticki princip jednake naknadeza jednaki rad. S obzirom na razliciti organski sastav fondova_ pojedinih poduzeca, i stope akumulacije i viSak rada u razlicitimsu poduzecima razliciti. Meёlutim, savezni i republickidrustveni planovi mogu u pogledu stopa akumulacije i fondovadavati ipak samo odreёlene орсе norme. U najboljem slucajuoni mogu za istu granu proizvodnje, s obzirom na razlicit organskisastav fondova, odrediti veci Ш manji broj raznih gтupastope akumulacije i fondova. U koju pak granu pojedino konkretnopoduzece pripada, morat се, osiguravajuci socijalistickiprincip jednake naknade za jednaki rad i drиStvenog prisvajanjaviska rada, odreёlivati upravo narodni odbori, cime senjihova uloga u smislu komune jos viSe pojacava.Novi privredni sistem morat се u svom razvitku brzo osiguratida narodni odbori budu stvarno zainteresirani za pravil-217