5.Postoje dvije vrste udruZivanja radnih kolektiva u pravcu izgradnjeslobodne asocijacije neposrednih proizvodaca: privred- .•na udruZenja i viSa udruZenja proizvodaca.6.Privredna udr11Zenja jesu ona koja nastaju tako da udr11Zena· poduzeea gube dio osobina i prava ekonomsko-pravnih individuai taj se dio prenosi na udrt1Zenje. GuЬitak ne moze icitako daleko da udrt1Zena poduzeea prestanu Ьiti ekonomsko-pravni individuumi. Samim tim poduzeca Ьi, naime, prestalaЬiti poduzeca i pretvorila Ьi se u pogone, а privredna udruZenjapretvorila Ьi se u poduzeca. (То ujedno znaci da kod visokorazvijenihtehnoloskih procesa koji uvjetuju centralistickoupravljanje tehnikom mogu postojati poduzeca viseg tipa, cakmnogoopseznija od privrednih udruZenja, ali u ekonomsko-pravnom pogledu ipak samo poduzeca s narocitom strukturom.Prava · pojedinih pogona u tim poduzeeima nisu ро svojemekonomsko-dru8tvenom sadrzaju identicna s pravima ekonomsko-pravnihindividuuma. Ма koliko bila formalno slicna, onatraze posebnu pravnu obradu.)Visa udruZenja proizvodaca jesu ona koja nestaju takoda udrt1Zena poduzeca ne gube nista od svojih osobina i pravaekonomsko-pravnih individuuma, nego se podvrgavaju opcemplansko-operativnom rukovodenju viseg udnizenja proizvo_-daca.7.Drzava, koja - u toku procesa pretvaranja drzavnog vlasnistvau opcenarodnu imovinu, pod upravom slobodno udruze.,.nih neposrednih proizvodaca- sudjeluje u privredi ne samokao osnovni nosilac opcedrustvenog plana i kontrolor nad privrednomoperativom, nego i u smislu administrativno-operativnogrukovodenja privredom, moze vec na sada8njem stup-86·ii~
\, 9." Potrebno је da se sto prije ро granama иvеdи radnicki savjetiza citavu Jиgoslavijи s odnosima i pravima navedenim pod 8.Bez toga Ьi, s jedne strane, opasno zaostajao proces pretvaranjadrzavnog vlasniStva и opcenarodnи imovinи pod иpravomliii. slobodno иdruZenih neposrednih proizvodaca, а, s druge strane,neizbjemo Ьi se radali i иcvrscivali elementi repиblickog1drZa~o-kapitalistickog vlasniStva. Decentralizacija operativeро drzavnoj liniji, bez istovremenog centralistickog i demokratskogиdruZivanja radnih kolektiva, tj. neposrednih proizi .vodaca, ne vodi naprijed, nego neizbjemo vodi natrag udrZavni kapitalizam (zapravo и nekoliko drZavnih kapitalizama,partikularistickih prema cjelini, Ьirokratsko-centralistickih nadolje i prema radnim kolektivima).Planiranje1.Postavlja se temeljna razlika izmedu osnovnog i operativnogplaniranja.2.Osnovno planiranje identicno је s planiranjem proporcija.Planske proporcije jesu one direktivno odredene naturalnei novcane kljucne kvote materijalnih dobara koje, s obziromna momentanи strukturu dane ekonomike, izrazavajи i u cjeliniosigиravajи generalnu linijи plana za sva podrиcja privredei dru8tvenog zivota.Prema tome, planske proporcije definirajи se, ро pravilи, иnaturalnim i novcanim kvotama kompleksnih grupa materijalnihdobara, а ako to traZe ili disproporcionalna struktura daneekonomike ili posebni zadaci u generalnom planи - i detaljnijihkljиcnih grupa odnosno cak pojedinih kljиcnih artikala.Konkretna definicija planskih proporcija nije, dakle, nepro-88mjenljiva, nego је funkcionalno zavisna od promjenljive 1'\trukturedane ekonomike, ljиdskih potreba i generalne linije plana.3.Operativno planiranje poduzeca i privrednih иdrиZenja 1rezultatје dvaju faktora:. prvo, direktivnih proporcija danih osnovnim planom;drugo, djelovanja zakona ponиde i potramje и okvirи planomdanih direktivnih proporcija.· Ako u okviru planom danih direktivnih proporcija zakonponude i potramje djelиje elementarno, on se odraZava u иgovorima,slobodnoj ponudi itd. Operativno planiranje prema tomeје u okvirи direktivnih planskih proporcija- i to samo unjihovu okviru- istovremeno rezultat privredne kalkulacije,djelovanje zakona ponиde i potramje pиtem novca kao sredstvarazmjene.4.Operativno planiranje predstavlja, dakle, za stanovito vrijemeprijelaznog perioda ·dva pola dijalektickog procesa:planiranje proporcija izricito је socijalisticki element u nasojplanskoj privredi;kalkulacija и operativnom planiranjи, na temeljи zakonaponude i potraZnje,. pиtem novca kao sredstva razmjene elementје proslosti, to је element robne proizvodnje.5.Drzavni planski organi - planske .komisije, planski organisavjeta- planirajи, radi li se о socijalistickom sektoru nasegprivrednog sistema, samo proporcije.1 Operativno planiranje drZavnih ustanova (npr. zdravstvenih, prosvjetnihitd.) zahtijeva posebnu razradu.89
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6:
'-
- Page 7 and 8:
Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10:
pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12: 1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14: Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16: i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18: 1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20: .~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22: Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24: ! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26: ,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28: drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30: '··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32: cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38: ;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95: dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97: г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99: Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101: koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107: Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109: - kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111: ------------------------- --------t
- Page 112 and 113:
predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115:
Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117:
~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119:
Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121:
zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123:
dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125:
.~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127:
privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129:
no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131:
nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133:
socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC