Socijalizam i ekonomija - Učitelj neznalica i njegovi komiteti

vrijednosti i vrijednosti, izmedu konkretnog i apstraktnograda ogleda se sada u suprotnosti izmeau procesa rada i procesaoplodivanja vrijednosti. Antagonisticki karakter kapitalistickognacina proizvodnje periodieno kпlmjnjra u sukobuizmedu nacina proizvodnje i oblika razmjene koji se javlja ukrizama blperprodukcije i besposlice. Materijalne proizvodnesnage dolaze vec u sukob s kapitalistickim nacinom proizvodnjeu cijem su se okviru razvijale i traze revolucionaтnu likvidacijuproturjecnosti izmedu druВtvene proizvodnje i privatnog,kapitalistickog prisvajanja.Prema svima, prije spomenutim marksistickim postavkama- robni, odnosno vrijednosni oЪlvk i promet robe · sadrze,dakle, od samog pocetka svoga razvitka klice suprotnosti ikriza koje su karakteristiene za kapitalisticki naCin proizvodnje.· Marx naziva robni oЪlik »najostrVjim i najnerazvijenijimoЪlikom Ъurzoaske proizvodnje«.Cim stvari stoje tako - odakle onda robno-novcani odnosiu FNRJ, zemlji koja izgraduje socijalizam?Zasto djeluje zakon vrijednosti?Prvo, u prijelaznom periodu ne postoji samo socijalistickaimovina, nego postoji i privatno vlasni§tvo oruda za rad ipredmeta rada, postoje privatni vlasnici sredstava za proizvodnju,postoje privatni proizvodaci. Ро svojoj drustveno-ekonomskojprirodi - kao ostatak kapitalizma, odnosno jednostavnerobne proizvodnje - privatni proizvodaci nezavisni suu istom stupnju u kome ostaju privatni. Apstrablrajuci plansko-regulativnemjere socijalisticke drzave, njihova se drustvenapovezanost ocituje tek u razmjeni.Privredni plan na5e socijalisticke drzave ogтanicava stihijskodjelovanje te cinjenice. On nastoji ne samo dirigiratirazmjenom i posredno drustvenom proizvodnjom medusobnonezavisnih privatnih proizvodaca, nego јој dati, odnosno nametnuti,odredene planske direktivne zadatke i globalneokvire. То se provodi ne samo jednostavnim ekonomskim putemplanirane, a1i dobrovoljne razmjene izmedu socijalistickog i privatnogsektora - pri cemu se plan oslanja, prije svega, nadominantni, u odnosu na privatni sektor, monopolisticki polozajsocijalistickog sektora privrede (kontrablranje, vezanecijene itd.), nego i administrativnim nacinom - pri cemu se40plan oslanja, prije svega, na socijalisticku drzavnu vlast (obaveznasjetva i obrada zemlje, obavezni tov, zaЪrana privatnetrgovine poljoprivrednim artiklima, monopol otkupa, obavezniotkupi bez vezanih cijena itd.).U podrucju l?itne robne proizvodnje planiranje takve vrsteu svojim globalnim okvirima uspijeva viSe ili manje bezЬolno,s viSe ili manje poremecaja. Ono se provodi to potpunije stoga viSe prate i pomafu razliciti oblici zemljoradnickog zadrugarstva.Kapitalisticki elementi i ostaci, medutim, ро svojoj drustveno-ekonomskojprirodi neprekidno i neminovno naru8avajuplanske okvire, cime, sve do svoje pune likvidacije, izazivajunove ... represivne mjere socijalisticke drzave koja nastojiprovesti postavljene planske zadatke.Ni u jednom ni u drugom slucaju korijeni stiblje nisulikvidirani jer jos postoji privatno vlasniStvo sredstava zaproizvodnju. Ekonomskom akcijom i monopolistickim polozajemsocijalistickog privredno~ sektora, silom socijalisticke drzavnevlasti - stiblja privatnog sektora ogranicena је, planјој је nametnuo svoje globalne okvire, sto Ьi bilo iskljucenou burzoaskom poretku, a1i ona nije iskorijenjena. Naprotiv,ona elementarno nastoji naruВiti planske okvire, а to neprekidnouvjetuje poremecaje u provodenju plana.Prema svemu - и pтijelaznom periodu - robno-novcaniodnosi i zakon V?"ijednosti postoje vec zbog postojanja privatnogsektoтa. Ako proistjecu iz samoga privatnog sektora,oCituju neizbjezno sve tendencije, zakonite za kapitalisticku,odnosno za sitnu robnu proizvodnju.Medutim, ostaci privatnog vlasniStva na sredstva za proizvodnjunisu jedini uzrok za postojanje robno-novcanih odnosau FNRJ. Oni su iskljuciv uzrok samo za antagonisticko dvojakikarakter rada i robe u podrucju privatnog sektora, zamogucnost pretvaranja novca u kapital, za ostatke eksploatacijecovjeka covjekom, dok objektivni uvjeti za drustveno­-ekonomsko djelovanje najopcenitije osoЬine robe postoje ucijelom privrednom sistemu FNRJ, takoder na njegovu socijalistickomsektoru.Zasto?41