Prvi· takav sиbjektivni faktor jest svijest nаЗе radnicke"ldase i nasih radnih masa иорсе. Ве;;: te svijesti mi ne· bismopobjedivali и dosadasnjoj teskoj borЬi za izgradnjи nase socijalistickeprivrede.Meёlиtim, pred tu se svijest, иvoёlenjem novoga privrednogsistema kao viSeg oblika socijalistickog privredivanja, postav~lјаји novi i jos odgovorniji zadaci. Prema tome, nаЗи ekonomskиЬоrЬи i na5 organizacijski rad и privredi treba jos viSenego dosad povezivati sa svestranim radom na uzdizanjи irazvijanjи socijalisticke svijesti nasih trиdbenika. Takav radna uzdizanjи svijesti mora se razvijati ne samo и okvirи radnickihsavjeta i radnickih иpravnih odbora, nego i и najsirimredovima radnicke klase i radnog naroda. Pred nаЗе se politickei sindikalne organizacije postavljajи, dakle, golemi zadaci.Njihova se odgojna uloga, иpravo и onom smislи и kome јеgovorio и onoj Skupstini vec prije godinи dana drug Тito, izdana и dan poveeava иvoёlenjem novoga privrednog sistema.Posebno isticem da cemo morati radnicke savjete i radnickeиpravne odbore osposoЬiti za njihovu odgovornи funkcijи, datiim toliko ekonomskog znanja da mogи do kraja razumjeti raznegoruce privredne proЬleme i njihovu meёlusobnи povezanost,koja је prilieno komplicirana. Od stиpnja ekonomsko-politickesvijesti radniC'kih иpravnih odbora i radnickih savjeta, odnjihova poznavanja privrednih procesa kojima иpravljajи, odstvarnog razumijevanja tih procesa i njihovih meёlusobnihveza, zavisi и krajnjoj liniji i stvarni stupanj nase socijalistickedemokracije, tj. istinskog sиdjelovanja radnih ljиdi и иpravljanjиprivredom i drzavom.Drugi sиbjektivni faktor, na koji se treba i dalje oslanjati,jest drZavni aparat и na5oj privredi. Мislim da mozemo, а imoramo иpravo danas, kad donosenjem ovih ekonomskih zakonaponovo dokazиjemo svojи dosljednи ЬоrЬи protiv svihopasnosti Ьirokratizma i birokratizacije, naglasiti i pozitivnиulogu nasega drZavnog aparata. Usprkos greskama kojih јеиvijek Ьilo i Ьit се ih dokle god se radi, nas је drZavni aparatи privredi izvukao na svojim ledima goleme terete tokomnase socijalisticke izgradn]e. Ima neprijateljskih tendencijakoje Ьi ЬоrЬи protiv birokratizma htjele izopaciti и tom smislи158da se ona pretvori и ЬоrЬи protiv aиtoriteta drzavnog aparataиорсе. Meёlиtim, taj nam је drzavni aparat jos i te kakopotreban ne samo za suzЬijanje svakojakih kontrarevolиcionarnihelemenata, nego i za normalno funkcioniranje novoga privrednogsistema. Njegova se uloga, naravno, и mnogo сеmиizmijenila od uloge prethodnih godina i jos се se dalje mijenjati,ali иjedno treba shvatiti da bez solidnog drzavnog aparataи privredi socijalisticka zajednica ne Ьi danas moglafunkcionirati kao sto treba i razni partikularisticki interesi kojizaboravljajи na cjelinи socijalistickog drиStva mogli Ьi se razvitido vrlo nepozeljnih razmjera.Zelio bih naglasiti da se nas aparat и privredi danas prilicnimdijelom sastoji od starih revolиcionarnih kadrova nаЗеPartije. Izopacavanja nase орсе linije и pogledи borbe protivbirokratizma dovela sи ponegdje do toga da se zaboravilobas na ulogи tih starih kadrova. Takva pojava ide na rukи, иkrajnjoj konzekvenciji, samom neprijateljи, jer tko је druginego stari kadrovi nosio na svojim ledima, od prvog danarevolиcije ра sve do danas, odgovornost za provoёlenje najteZihzadataka? Upravo sи na5i stari revolиcionarni kadrovidoveli, izmeёlи ostalog, i do toga da danas mozemo иvoditinovi privredni sistem. Zajedno s radnickim savjetima i radnickimиpravnim odborima stari revolиcionarni kadrovi predstavljajиnajbolje jamstvo da се taj privredni sistem иistinиfunkcionirati.IIISиStina zakona о planskom иpravljanjи narodnom privredomjest razlikovanje izmeёlи drиStvenih planova i samostalnihplanova privrednih organizacija. Prijedlog zakona о planskomиpravljanjи narodnom privredom istice ovo razlikovanje veeи Ј;:. -тоm clanи svojih osnovnih odredaba, gdje se kaze: » Upravljanjenarodnom privredom vrsi se na osnovi druStvenog planaFNRJ {savezni drиStveni plan), druStvenih planova narodnihrepиblika, aиtonomnih jedinica, kotara i gradova i na osnovisamostalnih planova privrednih organizacija.«159
Тim razlikovanjem nacelno se utvrduju obaveze radnihkolektiva prema cjelini socijalisticke zajednice, ali se i osiguravastvarno upravljanje privrednim poduzecima od straneneposrednih proizvodaca.U cemu se, prema predlozenom projektu Zakona о planskomupravljanju narodnom privredom, sastoji Ьitna razlika izmedudrиStvenih planova i samos.talnih planova privrednih organizacija?Bitna razlika sastoji se, jednostavno i jasno, u tome sto seobaveze neposrednih proizvodaca prema socijalistickom dru-_stvu odreduju samo dru8tvenim planovima, odnosno upravnimmjerama za osiguranje ostvarenja tih planova. Samostalnoplaniranje privrednih organizacija medutim је, prema predlozenomprojektu, zaista stvar samih neposrednih proizvodaca,dakle potpuno konkretno pravo, ograniceno iskljucivo obavezamaiz drиStvenih planova i opcim zakonskim propisima о•poslovanju privrednih organizacija.То jasno naglasava 7. clan predlozenog zakona, koji istice:»Drzeci se osnovnih proporcija dru8tvenih planova, privredneorganizacije i drugi proizvodaci planiraju i posluju samostalnosuglasnim pravima i dumostima utvrdenim u zakonima i drugimpropisima.«Namece se pitanje nisu li obaveze druStvenih planova kojepredvida predlozeni zakon takve prirode da Ьi mogle zapravogиSiti samostalnost u planiranju privrednih organizacija.Na to pitanje narocito odredeno odgovaraju- i to negirajucitakve mogucnosti - 2. i 12. clan predlozenog zakona. Clan 2.oznacava sadrzaj odredЬi druStvenih planova ovim rijecima:»Dru8tvenim planovima odreduje se, putem postavljanjaosnovnih proporcija proizvodnje i raspodjele, pravac razvitkamaterijalnih proizvodnih snaga i vrsi osnovna raspodjela nacionalnogdohotka na potrosni fond trud,benika, na kapitalnuizgrad.nju i na druge орсе potrebe druStvene zajednice.«Kako prijedlog zakona о ·planskom upravljanju narodnomprivredo.in zamiSlja odredivanje pravca razvitka materijalnihproizvodnih snaga i vrsenje osnovne raspodjele nacionalnogdohotka u najveeoj mjeri pokazuje 12. clan. On, naime, pojedinaenonabraja sve osnovne proporcije kojima moze saveznidru8tveni plan odredivati pravac razvitka materijalnih proizvodnihsnaga i vrsiti osnovnu raspodjelu nacionalnog dohotka.Zadrzat cu se nesto detaljnije kod nekih osnovnih proporcijaiz 12. clana.Prva proporcija jest obavezni minimum koriStenja kapacitetaproizvodnje ро pojedinim privrednim granama. Premapredlozenom zakonu druStveni plan FNRJ odreduje taj obavezniminimum ро privrednim granama u cjelini ро narodnimrepublikama. Na prvi pogled jasno је da ta proporcija nameceneposrednim proizvodacima jednu potpuno razumljivu obavezuprema socijalistickoj zajednici. Та ih obaveza ne spreeava unjihovoj vlastitoj inicijativi ako, naravno, vlastitu inicijativunetko ne Ьi »izjednacavao« s ljencarenjemi, nehatom i neodgovornoscuprema socijalistickoj zajednici radnih ljudi. Prva seproporcija naprosto svodi na to da drustvo od neposrednihproizvodaca traZi da proizvedu bar toliko koliko је za funkcioniranjedrиStvene privrede prijeko potrebno, to jest da obaveznoiskoriste drustvenim planom odreden minimalni stupanjstvarnog kapaciteta u poduzecu kojim upravljaju.Druga osnovna proporcija jest obavezna investicijska izgradnja.Obavezna investicijska izgradnja, predvidena kaoproporcija predlozenog zakona, ogranicava se na osnovnu investicijskuizgradnju, dakle na onu investicijsku izgradnjukoja stvarno odredjuje pravac razvitka materijalnih proizvodnihsnaga zemlje, а ostalu investicijsku izgradnju dru8tveniplan prepиSta razvijanju inicijative radnih kole'ktiva u okviruopcih propisa о investicijskoj izgradnji. Dakako, drustveni planmoze odrediti toliko napregnutu osnovnu investicijsku izgradnjuda za ostale investicije ostaje relativno malo materijalnihi novcanih sredstava. Takav се jos slucaj Ьiti s druStvenimplanom 1952. godine, odnosno s proporcijom obavezne investicijskeizgradnje u drustvenom planu 1952. godine. Medutim,takvi su slucajevi, s obzirom na dиZe vrijeme socijalistickeizgradnje, ipak iznimka prvog perioda u kojem se industrijskizaostala socijalisticka zemlja muci kako Ьi se iScupala iz pandZanaslijedene zaostalosti.Treea proporcija predstavlja odredivanje platnog fondau cjelini, ро privrednim granama i ро narodnim republikama16011 Socljalizam 1 <strong>ekonomija</strong>161
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6:
'-
- Page 7 and 8:
Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10:
pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12:
1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14:
Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16:
i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18:
1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20:
.~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22:
Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24:
! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26:
,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28:
drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30:
'··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32:
cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34:
;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36:
(1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38:
;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40:
vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41:
1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45:
dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47:
t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95: dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97: г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 100 and 101: koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107: Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109: - kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111: ------------------------- --------t
- Page 112 and 113: predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115: Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117: ~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119: Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121: zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123: dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125: .~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127: privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129: no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131: nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133: socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135: drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137: taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139: , 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140: BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC