fondova na potro.Sni fond trиdbenika и proizvodnji, transportui trgovini.Obavezni minimum. koristenja kapaciteta proizvodnje pre- .ma nacrtu zakona ne treba Ьiti ро svim granama i и svimnarodnim repиblikama jednak. On се ро pravilи i Ьiti razlicit.Sto to znaci? То znaci, prije svega, da pojedinacne odred:..Ье obaveznog minimum.a koriStenja kapaciteta za pojedinegrane, odnosno narodne repиblike, treba da Ьиdи и drиStve- · ,,· 1"nim planovima takve da se cjelokиpni obavezni minimum. proizvodnjezajedno s predvidenim иvozom temelji na stvarnommaterijalnom balansи. Prema tome, planiranje te vrste, pиtemovakvih osnovnih proporcija, principijelno iskljиcиje - naravno,samo za onaj opseg proizvodnje i raspodjele koji јеpredviden kao obavezan - disproporcionalnost, odnosno osigиravaosnovnи drиstvenи organizacijи proizvodnje i raspodjele.Time se pojavljиje tipicna razlika izmedи drиStvenih pla.:.nova koje predvidjajи nacrti zakona i prijasnjih osnovnihplanova. Prijasnji osnovni planovi predstavljali sи samo jedan,tako reci, ekstreman krug proizvodnje i raspodjele koji је obиhvacaosve mogиcnosti krajnje napregnиtih planova. Nov nacinplaniranja predvida dvije vrste krugova, naime unиtraВnji,to jest minimalni k:rиg koji, osim и slисаји elementarnihnepogoda, osigurava stvarni materijalni balans i time normalanproporcionalni tok privrednog zblvanja i vanjske, nеоьа.:.vezne krugove, koji privredne organizacije i privredna иdruzenjapostiZи svojih zalaganjem da sto viSe iskoriste proiz_;vodne i komercijalne mogиcnosti, а koji sи bar principijelnoizvan opasnosti da dovedu do privredne disproporcionalnosti,jer ih, s jedne strane, korigira privredni Zivot zakonima ponиdei potraZпje i jer, s drиge strane, socijalisticka ddava raspolaze,u oblikи svojih rezervnih novcanih fondova, snaZnimsredstvima za stvaranje svojih materijalnih rezervi, za njihovoplansko rasporedivanje i dopunjavanje i za njihovo konacnиupotrebи radi podizanja Zivotnog standarda, obrambene snagezemlje i zadovoljavanja raznovrsnih druStvenih potreba.Obavezni minimum. koriStenja kapaciteta proizvodnje nepredvida pojedinacni asortiman proizvodnje, nego druStveniplanovi prepиStajи odredivanje asortimana samostalnim planovimaprivrednih organizacija i privrednih udruZenja, to jestdjelovanjи zakona ponude i potraZпje. Medиtim, takvo djelovanjezakona ponиde i potraZпje ne moze dovesti do druStveneanarblje proizvodnje иpravo zbog toga sto su uskladeni minimumiraznih grana proizvodnje u pogledu med:usobnog djelovanjaprodukcije i reprodukcije. Тime је slobodno. djelovanjezakona ponиde i potraZпje uokvireno opCim materijalnim balansomproizvodnje, reprodukcije i raspodjele, dakle, и principijelnomsmislи rijeci, druStveno savladano.Osnovna investicijska izgradnja и vrijednosti, uz iskazivanjekapaciteta koji se imajи izgraditi ро privrednim granamai narodnim repиblikama, predstavlja drиgи osnovnи proporcijиdrиStvenih planova koja је ро svojoj :vaZпosti ravnaprvoj ili cak i vaZnija od nje. Ako prva proporcija- obavezniminimum. koriStenja kapaciteta proizvodnje, ima zadatak daosigurava proporcionalnost momentanih, sada§njih procesaproizvodnje i raspodjele, onda proporcija osnovne investicijskeizgradnje treba da odredиje pravac daljeg razvitka materijalnihproizvodnih snaga zemlje. Iskиstvo pokazиje da se tajpravac moze u dovoljnoj mjeri odredivati planiranjem kljucnihobjekata i zato se и osnovnoj investicijskoj izgradnji predvidajиsamo kljиcni objekti, а ostala se investicijska izgradnjai!1 - и objektivnom smislи, naravno, zavisna od kljucnih objekata- prepиsta sиbjektivnoj, slobodnoj, u smislи pravnih obaveza,od drиStvenih planova nezavisnoj konkretizaciji od strane privrednihorganizacija i privrednih иdru.Zenja. Тime nacrt zakonapostiZe dvije stvari: · s jedne strane, rplansku odred:enosti ,·.·osnovnog, kljиcnog razvitka materijalnih proizvodnih snaga,а иpravo zbog toga i objektivnu odredenost cjelokиpne investicijskeizgradnje, а s druge strane, slobodnu konkretizacijиnekljиcne investicijske izgradnje, njezino stvarno uskladivanjes konkretnim prilikama i potrebama na terenи pиtem oslobodene,od birokrata i Ьirokratizma nesmetane, inicijativeradnih kolektiva.Spomenиte prve dvije osnovne proporcije - obavezni minimum.koristenja kapaciteta proizvodnje i ()bavezna investicijskaizgradnja - predstavljaju druStvenim planovima odred:enиcvrstu, konkretnи obavezu privrednih organizacija i pri-130131
,,1';vrednih udrиZenja. Као sto smo rekli, ta obaveza osigurava udovoljnoj mjeri, s jedne strane, drиStvenu organizaciju proizvodnje,а s druge strane, osnovni pravac i opseg daljeg planskograzvitka materijalnih proizvodnih snaga.Treca osnovna proporcija- prosjecna stopa akumulacije idruStvenih fondova na potrosni fond trudbenika u proizvodnji,transportu i trgovini - ne predstavlja, dodиSe, neposrednuobavezu za privredne organizacije i privredna udrиZenja, alizato predstavlja veeu obavezu, obavezu cjelokupne ekonomskepolitike zemlje, s drzavoпi kao takvom na celu, premasocijalistickoj zajednici. Sto, naime, znaci proporcija »prosjecnastopa akumulacije i fondova na potrosni fond trudbenika uproizvodnji, transportu i trgovini«? Та proporcija ne znaciniSta drugo nego osnovnu raspodjelu nacionalnog dohotka nasiroku potrosnju, dakle, reprodukciju ljudske radne snage inormalno odrZanje ljudskog Zivota, drugim rijeCima, osnovnizivotni standard, а s druge strane, na prosirenu reprodukcijui razne drиStvene fondove. Na prvi pogled jasno је da se ovdjeradi о proporciji koja је analogna u marksistickoj politickojekonomici poznatoj stopi viska rada i viska proizvoda. N aglasavamoanalognost i ne govorimo о istovjetnosti jer to nijepotpuna istovjetnost, vec prosjecna stopa akumulacije i drustvenihfondova na potrosni fond svih trudbenika u proizvodnji,transportu i trgovini, bez obzira na pitanje moze li se vec nadanasnjem stupnju socijalisticke izgradnje u nasoj zemlji radsvih trudbenika okvalificirati kao prodll'ktivan ili ne, odnosnou kolikoj se to mjeri za pojedine nemanuelne radove mozereci. Razumljivo је da се stvarna stopa viSka rada, s obziromna jos uvijek postojecu suprotnost izmedu manuelnog i intelektualnograda, Ьiti veca nego sto је nacrtima novih zakonapredvidena prosjecna stopa akumulacije i druStvenih fondovai da, prema tome, prosjeena stopa akumulacije i drustvenihfondova jos ne daje potpunu i toenu sliku stope viska rada,odnosno razmjera izmedu potrebnog rada i viSka rada. Isticemoto zbog toga da Ьismo naglasili razliku izmedu naseg iskrenogi otvorenog socijalistickog gledanja na realne Cinjenicestanja i sovjetskih teorijskih laZi koje su, izmedu ostalog,proglasile i rad svakoga birokratskog parazita produktivnimradom.1321 ј· 'Zasto se mi u prakticnom planiranju slиZimo stopom akumulacijei drиStvenih fondova na potroSni fond svih trudbenikau proizvodnji, transportu i trgovini, а ne preciznomstopom viSka rada? Prvo, zato sto u sиStini- pod uvjetomkonzekventne borbe protiv Ьirokratizma i konze'kventnog eliminiranjabirokratskih parazita - svi ti trudbenici koji su upitanju bezuvjetno su potrebni druStvenoj proizvodnji, transportui trgovini, potrebni ·bez obzira na to moze li se njihovrad u klasienom smislu marksisticke politicke ekonomije okvaШicirati kao produktivan ili ne. Drugo, zato sto је za prakticnoplaniranje obracunsko-tehnicki ра i drustveno - buducida se nalazimo upravo u procesu socijalisticke izgradnje, dakle, -istovremeno u procesu pretvaranja raznih, prije neproduktiv.;.nih drustvenih funkcija u produktivne - nemoguce operiratis klasicnom stopom viSka ra:da. (Neka је usput nagla:Seno da sepod trudbenicima u proizvodnji, transportu i trgovini ne podrazumijevajutrudbenici iz drzavnog aparata koji su placeni izbudZeta. Njihov se potromi fond u nacrtima zakona nalazi udrustvenim fondovima. Та diferencijacija, naravno, ni u komslucaju ne znaci neku druStvenu diferencijaciju, ili cak diskriminaciju,jer је pitanje produktivnosti i neproduktivnosti radadrzavnog aparata u procesu socijalisticke izgradnje isto tolikootvoreno kao sto је otvoreno pitanje produktivnosti i neproduktivnostiaparata u privrednim organizacijama i privrednimudrиZenjima. Medutim, gledajuci kroz prizmu analogije, а neistovjetnosti, ta је diferencijacija teorijski ipak opravdana ipoklapa se s analogijom izmedu prosjecne stope akumulacijei drustvenih fondova i prosjeene stope viska rada.)Istakli smo da proporcija prosjecne stope akumulacije idrustvenih fondova na potrosni fond trudbenika u proizvodnji,transportu i trgovini u konacnoj instanci odreduje osnovnuraspodjelu nacionalnog dohotka. Prema tome, ta proporcijapredstavlja, tako reci, ekonomsko-politicku jezgru drиStvenihplanova. Ako је njezino provodenje u Zivot osigurano bilostrukturom dane ekonomike, bilo drugim proporcijama drustvenihplanova, odnosno upravnim mjerama nadleZnih drzavnihorgana, onda је osiguran i cijeli drustveni plan, naravno,uz uvjet da је proporcija prosjeene stope akumulacije i dru-133
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6:
'-
- Page 7 and 8:
Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10:
pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12:
1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14:
Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16:
i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18:
1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20:
.~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22:
Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24:
! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26:
,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28:
drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30:
'··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32:
cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38: ;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95: dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97: г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99: Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101: koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107: Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109: - kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111: ------------------------- --------t
- Page 112 and 113: predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115: Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117: ~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119: Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121: zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123: dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125: .~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127: privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129: no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131: nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133: socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC