taka za druБtveni standard, pod uvjetom, naravno, da im nasidruStveni planovi osiguraju dovoljno velik udio u druStvenomviSku rada? Тај udio u drustvenom visku rada kojim l!i raspolagalekomune u stvari ne Ьi Ьiо nimalo otuden neposrednimproizvodaёima, nego Ьi Ьiо i on pod njihovom neposrednomkontrolom, naroёito djelovanjem komunalnog vijeca proiZvodaёa.Ako stvar ovako razmatramo, vidimo da se ёаk pod uvjetomvelikih oЪramЪenih izdataka zemlje, kao i izdataka zakljuёnu kapitalnu izgradnju, onaj dio drustvenog viSka radakoji neizЪjeZn.o treba da se prelijeva ispod neposrednog upravljanjaradnih kolektiva, radniёkih savjeta i komuna u drugerajone i druge republike, osjetljivo smanjuje u usporedenjus dosadasnjim administrativnim sistemom prosirene reprodukcije.2. То drustveno neophodno prelijevanje viSka rada ne trebada sc vrsi samo odredbama druБtvenih planova. Dio togprelijevanja moze se vrsiti i jednostavnim djelovanjem objektivnihekonomskih zakona. Ako, naime, osiguramo potrebnetehnicke uvjete, •Ьit се dio viSka rada, na ёiје upravljanje imajupravo poduzeca i komune, nesumnjivo stalno ulagan u bankujer se ne moze odmah upotrijeblti, а banka ga moze u jednomsmiSljenom i razradenom sistemu kreditiranja, dok on leZi neupotrijeЬljen,pozajmljivati kao kredit tamo gdje ga momentanotreba i gdje se dokaze rentabilnost njegova ulaganja.3. Dosadasnji sistem tzv. kljuёnih investicija zapravo је josuvijek budZetski, ра ma koliko god smo ga mi do sada pokusavali:r:aznoraznim naёinima reorganizirati. On је budZetskizato sto jos nije dovoljno uzet u obzir moment rentabilnosti iracionalnosti na temelju djelovanja objektivnih ekonomskihzakona, ne samo adm.inistrativnog odredivanja kad se radi оinvesticijama. Moment rentabilnosti i racionalnosti pri odredivanjukljuёnih investicija moze doci kod nas u cjelini do izrazajasmisljenim kreditnim sistemom Narodne banke. Naravno,kreditni sistem pretpostavlja anuitete i kamate. Sovjetski»teoretiёari« mogu, dakle, da dignu galamu kako kredit,anuiteti i kamate predstavljaju vracanje na kapitalistiёke metode.Тоёnо је, doduБe, da kredit, anuiteti i kamate odgovarajuро obliku robnoj proizvodnji i razmjeni. Medutim, mi se, s234-obzirom na nase niske proizvodne snage, robne proizvodnje irazmjene jos dugo ne mozemo odreci, ali se ta robna proizvodnjai razmjena ne vr5e vise na temelju kapitalistiёkih odnosaproizvodnje, nego na temelju socijalistickih, doduse jos kaoostatak staroga u novom, ali vec kao sredstvo i metoda · socijalistiёkeraspodjele. Prema tome kredit, anuiteti i kamatepredstavljaju staru metodu samo ро oЬliku, а ро sadrzaju tovise nisu. Кredit se daje na temelju drustvenog prisvajanjaviska rada i upotreЬljava se u drustvene svrhe, а mogu ga usmislu konkretnog upravljanja drustvenom imovinom iskoristavatiЬilo neposredni proizvodaёi, komune, Ьilo republikeitd. Anuitet se vraca u drustvene fondove viska rada, а ne privatnomprisvajaёu tudeg viska rada. U takvim uvjetima i samekamate predstavljaju iskljuёivo drustvenu kontrolu i osiguranjeda је drustveni visak rada koji је Ьiо dan nekojsocijalistiёkoj zajednici na neposredno upravljanje iskoristenracionalno, rentaЬilno, da on omogucava kamate koje kaotakve opet predstavljaju dio drustvenog viska rada. Mozenetko prigovoriti da Ьi trazene kamate od strane saveznihi drustvenih fondova, kad se radi о kreditiranju pojedinih zaostalihrepublika, mirisale na stari eksploatatorski naёin. S timese slazem, medjutim, ustrajem na kamatama Savezni drustvenifondovi mogu ih mirno ostaviti zaostalim republikama,odnosno rajonima da njima samostalno upravljaju. Medutim,one moraju postojati, inaёe nemamo automatske kontrole natemelju objektivnih ekonomskih zakona nad racionalnosti investicije.Ne tvrdim, naravno, da se sve sto ovdje istiёem moze uvestivec preko noci. Ne radi se о tome. Ali moramo imati kurs nasve to, tj. da stare metode ne zadrzavamo dulje nego sto to traziprijeka nU.Zda i da odmah napravimo korak dalje u uёvrscivanjui produЬljivanju nasih socijalistiёkih odnosa proizvodnjeёim nam to objektivni uvjeti budu dopustali. Upravo u tomei jest istinski socijalistiёki proces - stalno likvidiranje svegaonog sto Ьi moglo, ako Ьi trajalo predugo, stetiti uёvrscenju,produЬljivanju i daljem razvijanju socijalistiёkih odnosa proizvodnje.Svim tim mjerama u pogledu upravljanja viskom rada, upogledu sistema kreditiranja i investicija, mi cemo dati najёvr-235
1'\sси materijalnи osnovicи i stednji, сiји је potrebи tako ostronaglasio јисеr drug Тito. Ujedno sam иvjeren da cemo takvomizgradnjom novoga privrednog sistema и materijalnom pogledиi podsjeei kori~ene raznih lokalizama. Sto је, naime, materijalnabaza svih tih lokalizama? Мislim da је materijalna bazatih lokalizama, koji mogи .stetno djelovati и sovinistickomsmislи rijeCi, иpravo и Ьirokratskom иpravljanju viSkom radaod strane drzavnog aparata. Na temeljи takvog administrativnogиpravljanja nastaje bas jagma za viSkom rada izmedи republickihi saveznih drzavnokapitalistickih tendencija. Repиblickedrzavnokapitalisticke tendencije pokazale su se и danim_uvjetima, razumije se, stetnije, jer razarajи cjelovitu koncepcijиjиgoslavenske ekonomike. А tko moze sasvim garantiratida sи nasi savezni drиstveni planovi иvijek pravilni ako nisиpovrgnиti kontroli i korektиri samih objektivnih ekonomskihzakona? Ј а licno, recimo, ne mogи.Drиgarice i drugovi, иvjeren sam da cemo svijetloj perspektivisocijalistickog razvitka u nasoj zemlji, а i socijalizmaи svijetи, kоји је јисеr tako jasno pred nas iznio drug Тito,pridonijeti i time sto cemo se иporno boriti za dalji razvitaknasega novog privrednog sistema и smislи svestranog prodиbljivanjanjegova socijalistiёkog karaktera.236Napomene оizvorima1. о karakterи nase pl·ivrede.Clanak za »Komиnist«, god. I, br. 1, listopad 1946, str. 31-44.Preиzeto za izdanja Kиltиre, Zagreb, 1947.2. О nekim osnovnim pitanjima nase indиstrijalizacije.Preиzeto iz »Narodne drzave«, br. 2, studeni 1946.3. Ekonomsko-drustveni znacaj privrednih uredaba saveznevlade.Clanak za »Borbu«. Preиzet iz »Borbe« br. 18, 21. sijecnja1947.4. Karakter robno-novcanih odnosa и FNRJ.Clanak preиzet iz casopisa »Komиnist«, br. 1. 1949.5. Ekspoze о reorganizaciji upravljanja privredom.Ekspoze је podnijet 7. П 1950. na XI sjednici PrezidijaNarodne skupstine FNRJ. Preuzet iz »Borbe« od 8. П 1950.6. О reorganizaciji drzavnog иpravljanja privredom.Govor Borisa Kidrica odrzan 27. VI 1950. na V zajednickojsjednici Saveznog vijeca i Vijeca naroda I izvanrednog zasjedanjaNarodne skupstine FNRJ.Kid1·icev govor prenijet је iz »Borbe« od 28. VI 1950, gdje јеobjavljen pod naslovom »Govor drиga Borisa Kidrica povodompretresa prijedloga odluke о potvrdi ukaza Prezidija ...«(Gotovo istovjetan tekst objavljen је и »Komиnistи« br. 4-5,1950. pod naslovom »О reorganizaciji drzavne uprave privredom«).7. Obrazlozenje reorganizacije savezne vlade.Ovo obrazloz~::nje Kidric је podnio 6. IV 1951. na П sjedniёiPrezidija Narodne skupstine FNRJ.Tekst је prenijet iz »Borbe« od 7. IV 1951, gdje је objavljenpod naslovom »Rijec drиga Borisa Кidrica«.237
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6:
'-
- Page 7 and 8:
Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10:
pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12:
1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14:
Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16:
i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18:
1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20:
.~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22:
Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24:
! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26:
,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28:
drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30:
'··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32:
cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34:
;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36:
(1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38:
;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40:
vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41:
1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45:
dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47:
t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49:
vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51:
u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53:
11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55:
-! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57:
Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59:
вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61:
1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63:
5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65:
u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67:
jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69:
;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71:
U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73:
se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75:
za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77:
zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79:
vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81:
г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83:
zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85:
fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95: dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97: г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99: Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101: koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107: Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109: - kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111: ------------------------- --------t
- Page 112 and 113: predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115: Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117: ~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119: Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121: zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123: dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125: .~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127: privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129: no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131: nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133: socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135: drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 138 and 139: , 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140: BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC