zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »Zako:ha о fondu placa u privrednimpoduzecima i udruZenjima«) sto, izmeau ostalog, znaciod produktivnosti rada i od njegova stvarnog zalaganja zapotrebe trZiSta, to jest u na5im uvjetima za potrebe zivotnogstandarda socijalisticke zajednice radnih ljudi.Stalni dio place sastoji se od osnovnih - kao minimalnih- placa i od dopunskih placa. Visinu osnovnih placa odreaujevlada FNRJ, а konkretne osnovne place zavise od strucne iskolske spreme radnika odnosno slиZbenikaprivredi. Dopџnskeplace odreauje prema radnom mjestu u okriru granica,koje postavlja vlada FNRJ, upravni odbor privrednog poduzecaposebnim statutom odobrenim od strane radnickog savjeta(clan 6. i 7. nacrta »Zakona о fondu placa u privrednimpoduzecima i udrиZenjima«).U osnovnim proporcijama dru5tvenih planova stalni dioplace odgovara odreaenom minimumu koriStenja postojeCihkapaciteta (clan 11. nacrta »Zakona о fondu placa u privrednimpoduzeeima i udruZenjima«). Na temelju toga се poduzece samoodredivati norme koje su u svom globalu, to jest premasvojim opcim normativima, zavisno od minimuma koriStenjakapaciteta, odreaenog druStvenim planovima, а u. svojim konkretnostimapotpuno · prepu5tene odredivanju od strane radnickihupravnih odbora odnosno savjeta. Ako, dakle, poduzecepoveca produktivnost rada, ako utrosi m.anje sirovina itd. negosto је u · globalnim planskim racunima druStvenih planovapredvideno, sve се se to pozitivno odraziti u njegovu povecanomcistom prihodu, ра prema tome i u promjenljivom dijeluplace.Postavlja se pitanje da 1i s prestankom gu5enja zakonap~nude i potramje i zakona vrijednosti, s dozvoljavanjem izvjesne,m.ozemo reei, dosta velike slobode djelovanja tih zakonane idemo natrag, na kapitalisticke principe privredivanja.Na to pitanje treba, prije svega, odgovoriti da zakon ponudei potramje i zakon vrijednosti - s obzirom na sadaВnjistupanj razvitka materijalnih proizvodnih snaga i egzistencijurobne proizvodnje koju taj stupanj jos uvijek iziskuje - objektivnopostoje, koliko god ih netko poku5avao ugиSiti. Мi126smo ih mogli gиSiti, a1i su nam se oni zato neprestano osveCivali izbljanjem ilegalne 5pekulacije, nestajanjem. robe i raznimdrugim privrednim. poremeeajima.Dalje, treba nagla8iti da se ovdje- ako se to, naime, ticesocijalistiёkog sektora nase privrede, а on је vee davno odluёujuciu nasoj ekonomici - ne radi о roЪnoj proizvodnji idjelovanju zakona ponude i potramje odnosno zakona vrijednostina klasiёnom temelju privatnih vlasniёkih prava, negoda se radi о robnoj proizvodnji i zakonu vrijednosti na temeljusocijalistiёkog vlasnistva i socijalistickog prava upravljanjaopcenarodnom imovinom od strane radnih kolektiva, odnosnonjihovih · radnickih savjeta i upravnih odbora i socijalistiёkedrzave.Konacno, treba naglasiti da prestanak gu5enja objektivnihekonomskih zakona ne znaёi povratak na njihovo anarhiёnodjelovanje prirodeno klasiёnoj kapitalistiёkoj proizvodnji iraspodjeli. Naprotiv, u novoj Jugqslaviji, u uvjetima vlastiradnog naroda i upravljanja privrednim organizacijama iudrиZenjima od strane radniёkih savjeta, radi se о socijalistilckomovladavanju objektivnim. ekonomskim zakonima, dakleо kvalitativno novoj pojavi u procesu socijalisticke izgradnjekod nas.Dakako, kada govorimo о »ovladavanju« zakona vrijednosti.treba taj pojam. svakako utanaёiti i, prije svega, priliёno ograditiod sliёnih termina koje upotreЬljavaju sovjetski revizionistii falsifikatori marksisticke politiёke ekonomije. MoramoЬiti ·potpuno naёisto s tim da је zakon vrijednosti, zajedno srobnom proizvodnjom i raspodjelom koje predstavljaju njegov»Zivotni prostor« i uvjet njegove egzistencije, izriёiti ostatakproslosti u kvalitativno vee novom stanju socijalistiёkeizgradnje. Prema tome, »ovladavanje zakonom vrijednosti« nemoze Ьiti ni u kom sluёaju Ьitna karakteristika »izgradenogsocijalizma«, kao sto to propovijedaju sovjetski ekonomisti,bukvalno i javno revidirajuci Marxa i Engelsa, koji su za socijalizam,opcenito govoreCi о njem.u, negirali zakon vrijednostii robnu proizvodnju, а isticali samo nagradivanje·prema radukao posljednji o~tak burzoaskog prava. Potpuno, sam роsebl, sumnjiv је takoder sovjetski termin »izgraaeni socijali-127
zam« jer је ocevidno antidijalekticki. On, naime, u teorijskomi principijelnom pogledu porice da unutar s~og socijalistickogsektora, odnosno poslije Iikvidacije privatnih kapitalistickihostataka unutar cijele druStvene ekonomije, kakva se razvijau prvoj fazi komunizma, nuZn.o postoje suprotnosti i borbaizmedu objektivnih (ne samo subjektivnih) elemenata kapitalistickeproslosti i komunisticke buducnosti. Prakticki taj terminslиZi tome da se birokratski drzavni kapitalizam prikdekao socijalisticko savrsenstvo, а proces birokratske kontrarevolucijekao krajnje pobjedonosni proces socijalisticke izgradnje.Danas treba Ьiti takoder nacisto s tim da ni za sam razvijenikapitalizam, koji u sve vecim razmjerima ovim ili onimputem prelazi u drZavni kapitalizam, u cijelosti viSe ne vrijediklasicno shvacanje potpune anarblje kapitalisticke proizvodnjei raspodjele i potpuno stibljskog, nikakvim druStvenim mjeramaogranicenog, djelovanja zakona vrijednosti. Ка izvjesnom,katkada vrlo dalekosemom ovladavanju objektivnim ekonomskimzakonima robne proizvodnje i razmjene s uspjehom supriSle vec prije dиZeg vremena sve kapitalisticke zemlje naZapadu (а Lenjin је taj proces uocio za Njemacku VeC u tokuprvoga svjetskog rata). u cisto ekonomskom smislu ta cinjenicasvakako znaci dalje podruStvljenje proizvodnje i ona kao ekonomskacinjenica sa svoje strane dokazuje da је socijalistickipreobrdaj druStva neizbjeZan i nezaustavljiv. Medutim, istotoliko koliko drzavni kapitalizam, ро svojoj ekonomskoj sиStini,moze Ьiti i posljednja stepenica kapitalizma, kao i prva stepenicasocijalizma, u zavisnosti izmedu ostalog i od karakteravlasti, орсе raspodjele i raspolaganja viSkom rada, samo ovladavanjezakonom vrijednosti u ovom ili onom stupnju, doovih ili onih pojedinosti ekonomskog zblvanja, jos ne dokazujepostojanje istinskih socijalistickih drustvenih odnosa. Naravno,neovladavanje zakonom vrijednosti, njegovo anarbleno djelovanjesvakako dokazuje da socijalistickih drиStvenih odnosanema ako ono u danoj zemlji prevladava. Medutim, na danasnjemstupnju razvitka kapitalizma taj dokaz ne moze vrijeditii u obrnutom pravcu, tamo gdje postoji izvjesno ovladavanjezakonom vrijednosti. Za pocetne elemente socijalistickih dru-stvenih odnosa i njihov dalji razvitak, za istinsku socijalistickuizgradnju potrebne su, osim izvjesnog, bar drzavnog, kapitali-_stickog ovladavanja zakonom vrijednosti, jos dvije stvari.Prvo, bar elementi uprave neposrednih proizvodaca nadosnovnim sredstvima za proizvodnju i drugo, bar elementisocijalisticke demokracije u saddaju i karakteru vlasti.U Sovjetskom Savezu danas ne samo sto nema »izgradenogsocijalizma«, vec nema ni spomenutih elemenata jer ih јеkao prvu i najopasniju prepreku na svom reakcionarnom putuugusila Ьirokratska kontrarevolucija. Od strane sovjetskihekonomista toliko proslavljeno ovladavanje zakonom vrijednostirazotkrilo se, dakle, na kraju ·kao »dotjeran«, ali ipakvec u »klasicnom« kapitalizmu roden i poznat ddavnokapitalistickii birokratski - monopolizam.Kada, dakle, govorimo о socijalistickom ovladavanju zakonomvrijednosti u nasem »jugoslavenskom« smislu, mi taj pojamne svodimo samo na drzavne i administrativne mjere kojekoce anarblcno djelovanje zakona vrijednosti i na ovaj ili onajoblik drZavnog vlasniStva na sredstvima proizvodnje, negoukljucujemo u njega i drиStvene odnose kakvi se formirajuuspostavljanjem radnickih savjeta kao i cjelovit kompleks razvitkasocijalisticke demokracije u nasoj zemlji. Istodobno smosvjesni da је »ovladavanje zakonom vrijednosti« duboko proturjecanpojam na8e socijalisticke izgradnje, pojam u komese ogleda i unutar socijalistickog privrednog sektora borbaizmedu proslosti i buducnosti, naravno, uz jasnu perspektivui orijentaciju na pobjedu buducnosti.Osnovne proporcijeOvladavanje objektivnim ekonomskim zakonima, о kome smogovorili, provodi se upravo putem osnovnih proporcija kojesadrze druStveni planovi.Medu osnovnim proporcijama koje nabraja clan 11. nacrta»Zakona о planskom upravljanju narodnom privredom« svakakosu najvaZnije, tako reci polazne, slijedeee tri: obavezniminimum koriStenja kapaciteta proizvodnje, osnovna investicijskaizgradnja i prosjeena stopa akumulacije i druStvenih'1281.9 Socijal!zam i <strong>ekonomija</strong> 129.
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6:
'-
- Page 7 and 8:
Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10:
pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12:
1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14:
Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16:
i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18:
1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20:
.~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22:
Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24:
! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26:
,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28:
drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30:
'··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32: cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38: ;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95: dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97: г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99: Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101: koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107: Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109: - kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111: ------------------------- --------t
- Page 112 and 113: predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115: Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117: ~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119: Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121: zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123: dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125: .~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127: privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129: no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131: nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133:
socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC