г!postavljenih planova ibez aktivnog sudjelovanja radnika u pripremanjuplanova- postaje iskljuciv sadrzaj te »inicijative«. ·Cak i · u svim slU.Zbenim govorima sovjetskih rukovodilaca,а kasnije i njihovih kominformovskih sljedbenika u zemlja.:.ma takozvane narodne demokracije, vuce se kao crveni konacsve gore Ьirokratsko izopacavanje tradicionalne ideje о radnickomupravljanju privredom.Napominjem da se u svim tim govorima i »poukama« radnickojklasi ne radi samo о ucvrscivanju autoriteta direktorakao jednog rukovodioca neposrednog ·procesa rada, sto Ьi bilo'sasvim pravilno, nego da se ovdje radi о орсој likvidaciji svakevrste radnickog upravljanja poduzecima.Proces birokratske likvidacije radnickih prava, koja suiskrsla iz oktobarske revolucije kao njezina tekovina, trebalo bipodvrgnuti detaljnom ispitivanju u jednom iscrpnom radu ipovezati to ispitivanje s analizom ostalih oblika Ьirokratizacijeu Sovjetskom Savezu. Ја, naravno, na ovom mjestu nemampretenzija da iznosim niSta iscrpno i zao'krиZeno, vec zelimsamo podsjetiti na cinjenicu kako је vladajuca birokratskakasta i u SovjetSkom Savezu i u njemu potcinjenim zemljama,u jednom dU.Zem ili kracem procesu Ьirokratizacije, dokraja ukinula radnicka prava na upravljanje poduzecima.Drugovi, narodni poslanici, nasa se zemlja moze danas ponosititime da је, pod rukovodstvom druga Tita i svoje Komunistickepartije, nakon svih teskih iskustava medunarodnogradnickog pokreta, ponovo visoko istakla staru radnicku parolu»tvornice radnicima« i da је, izgradujuci socijalizam, u praksis uspjehom ostvaruje, sto rjeeito pokazuje i primanje novihzakona u nasoj Narodnoj skupstini.пDozvolite mi, drugovi narodni poslanici, da se sada osvrnemna objektivne i subjektivne uvjete u kojima nasa socijalistickazemlja prelazi na nov sistem privredivanja, odnosno privrednogupravljanja. Takav је osvrt potreban zbog toga sto nam, sjedne strane, jos vise osvjetljava dosljednu vjernost na8e Partijei zemlje stvari socijalizma i njegove izgradnje, а, s druge154strane, upozorava nas na izvjesne opasnosti koje, naravno,nisu Ьitne cim smo ih svjesni, ali koje ipak treba u prakticnomradu na vrijeme otklanjati kako ne Ьi nanijele _stetne posl~~dice.Najzad ovaj је osvrt potreban i zato da biSte u kasm]emizlaganju ~ravilno razumjeli sadrzaj i ulogu pojedinih odredabapredlo.Zenih ekonomskih zakona.Najprije cu istaci one objektivne uvjete koji mogu prouzrokovatiizvjesne teskoce u novom sistemu ako ne Ьismo snjima dovoljno racunali i na vrijeme poduzimali odgovarajuceprotumjere.Koji su to objektivni uvjeti?Prvi takav objektivni uvjet jest cinjenica da struktura nasihproizvodnih snaga jos pati od priliene disproporcionalnosti.Sto podrazumijevamo pod disproporcionalnoseu sturkture nasihproizvodnih snaga? Pod disproporcionalnoscu struktu~enasih proizvodnih snaga podrazumijevamo, prije svega, razllCitost stupnja u kojima moze nasa proizvodnja - s ob~iro~na svoje kapacitete ili raspolozive sirovine - zadovol]avatlpojedinaene potrebe nase zemlje. Prilikom primanja plana. za1952. godinu vidjet cemo da је ta razlicitost neoblcno velikanarocito zbog oskudice u sirovinama. U nekim proizvodimamozemo zadovoljavati vec iznad prosjeka potrebe koje danasosjeca na8 gradanin, u drugim artiklima је proizvodnja josuvijek veoma ispod potreba. Karakteristicno је da doblvamoprilicnu sarolikost ako usporedujemo stupnjeve u k~jima n_asaproizvodnja moze zadovoljavati razne potrebe nase zeml]e.Upravo tu sarolikost, tu siroku i neravnomjernu skalu raznihstupnjeva kojima se izrazavaju mogucnosti zadovoljavanja potrebadomacom proizvodnjom, nazivam disproporcionalnoscuu strukturi nasih proizvodnih snaga.Та је disproporcionalnost neugodna, izmedu ostalog, i zbogtoga sto u rezimu slobodne prodaje i ekonomskih cijena dajestanovitim granama, odnosno poduzecima, monopolisticki polozaj,ра Ьi, prema tome - s obzirom na objektivno stanjestvari - omogucavala spekulaciju i razvitak protusocijalistickihtendencija i u samim socijalistickim poduzecima ako socijalistickadrzava ne Ьi umjela da na pravilan nacin poduzimaodgovarajuce protumjere. Medutim, kad se radi о takvim pro-155
tumjerama socijalistiёke driave, postoji opet opasnost da onedoЬiju- kolilro god imale za cilj obranu interesa socijalistiёke .zajednice i cjeline- u praksi ipak administrativni i birokrat- · ·ski karakter sa svim <strong>njegovi</strong>m dalekoseZnim. posjedicama; to 'jest koёenjem inicijative neposrednih proizvod:aёa, 1ikvidacijomprivrednog autonomizma i porastom negativne, tj. birokratskeuloge drzavnog aparata u privredi.Као sto se vidi iz samih zakona, nas novi sistem privred:ivanja,odnosno privrednog upravlj!!.nja, izbjegava spomenuteopasnosti na priliёno jednostavan naёin. Za borbu protiv posljedicaspomenute disproporcionalnosti u strukturi na8ihproizvodnih snaga on uvodi tzv. dopunski doprinos i porez 1na promet proizvoda, ёime se mogu u dovoljnoj mjeri i automatski- dobrim dijelom samim IЬankarskim putem - zahv~catinepozeljne zarade pojedinih poduzeea odnosno grana, аda se suvisnim administriranjem driavnog aparata ne naruSiautomatizam u privredi.Drugi objektivni uvjet koji treba iznijeti jest slijedeCi. U1952. godini zavrsavamo, u grad:evinskom pogledu, kljuёnukapitalnu izgradnju. То zavrsavanje traZi od nase zemlje veeeprivredne napore nego sto Ьi ih dopustao ёisti automatizamprivrednog zЬivanja. Med:utim, udio obavezne investicijskeizgradnje u raspodjeli nacionalnog dohotka 1952. godine manjiје nego sto је Ьiо ove godine, а vec smo ove godine imaligrad:evinski materijal u slobodnoj prodaji uglavnom bez odgovarajucihporemecaja u privredi, odnosno u nasim planovima.Iz toga proizlazi da uvjeti nase kljuёne kapitalne izgradnje,ma koliko jos bili teski i traZili od zemlje velike napore, ipakdopu8taju da uvodimo, bez pretjeranog straha od raznih poremecaja,nov planski i financijski sistem. Istovremeno cemou pogledu obavezne investicijske izgradnje morati striktno provoditisve potrebne upravne mjere koje dozvoljavaju i predvid:ajunovi ekonomski zakoni.Treci objektivni uvjet s kojim treba raёunati da Ьismo sena vrijeme osigurali od poremecaja koji 'Ьi inaёe mogli nastatinovim sistemom jest u tome da smo prinud:eni, s obzirom naagresiju koja nas ugrozava i zato da oёuvamo svoju nezavisnosti mogucnost mirne socijalistiёke izgradnje, izdvajati pri-156liёan dio nasega nacionalnog dohatka u obrambene svrhe.Naglasavam to naroёito zbog toga sto sva nasa privredna poduzecamora prozeti duboka svijest da ih razvijanje inicijative,koju dopusta novi privredni sistem, ni u kom pogledu ne oslobad:aobaveza prema nasoj Armiji i obrambenoj snazi na8ezemlje. Upravo s obzirom na mogucnosti slobodne inicijativesto је pruZaju nasi novi ekonomski zakoni treba jos viSe zaostravatiborbu za striktno ispunjenje planskih obaveza premaArmiji i obrambenoj snazi zemlje.Naposljetku, treba - kao negativni objektivni uvjet prilikomuvod:enja novog privrednog sistema - spomenuti iёinjenicu da klasna borba u na8oj zemlji jos nije zavrsena,prema tome su kapitalisticki ostaci jos aktivni. Ovaj negativniobjektivni uvjet nesumnjivo djeluje i djelovat се jos, ali sveono Ьitno iz novoga planskog i financijskog sistema sto Ьimogli kapitalisticki ostaci stvarno iskoristiti u svoje svrhe zavelismo vec u tdku ove godine. Dodu8e, iskustvo је oёiglednopokazalo da se kapitalistiёki ostaci hvataju za svaku »novumogucnost«. Med:utim, iskustvo је isto tako nedvosmislenopokazalo da, uz primjernu budnost Partije, socijalistiёke drzavei radnog naroda, novi privredni sistem objektivno ne pruZaspekulaciji niSta viSe uvjeta nego sto ih је imala i prije, uadministrativnom nacinu socijalistickog privred:ivanja. Naprotiv,novi privredni sistem ograniёava i prija8nje mogucnostispekulacije jer socijalistiёkom sektoru nase privrede pruZasve uvjete da kapitalistiёke ostatke i spekulaciju tuёe ne samoadministrativno nego i ekonomski.Od stupnja ekonomsko-politicke svijestiradnickih savjeta zavisi razvitak na.Se demokracijeDrugovi narodni poslanici, posto sam istakao neke objektivneuvjete koji Ьi mogli do izvjesne mjere negativno utjecati pri- 'likom uvod:enja novoga privrednog sistema - ako na8a privredane Ьi Ьila svjesna tih opasnosti - dopustite mi da spomenemsada i one subjektivne faktore na koje se u borbl zadobro funkcionaranje novoga privrednog sistema mozemo imoramo naroёito oslanjati i jos vise ih razvijati i ucvrscivati.157
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6:
'-
- Page 7 and 8:
Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10:
pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12:
1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14:
Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16:
i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18:
1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20:
.~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22:
Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24:
! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26:
,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28:
drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30:
'··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32:
cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34:
;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36:
(1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38:
;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40:
vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41:
1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45:
dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95: dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 98 and 99: Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101: koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107: Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109: - kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111: ------------------------- --------t
- Page 112 and 113: predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115: Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117: ~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119: Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121: zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123: dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125: .~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127: privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129: no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131: nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133: socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135: drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137: taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139: , 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140: BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC