Govor па Kongresu ekonomistaJugoslavijeDozvolite mi, drugovi, da vas pozdravim u ime Centrainogkomiteta nase Partije . .Zelim, prije svega, da vаВа organizacijauspije sto vise pridonijeti razvitku naSih novih dru.Stvenihodnosa koji su znacajni ne samo za na5u zemlju, nego uopceza medunarodni radnicki pokret. .Na takvu kongresu tesko је izbjeci bar neka pitanja novogaprivrednog sistema. Poku8at eu da suviSe ne ponavljamvec poznate stvari i da se ne bavim pojedinosiima, nego da seogranicim na one орсе momente koje moZda jos uvijek premaloisticemo.Ukidanje monopola- istinska izgradnja socijaИzmaPrvo, cesto za·Ьoravljamo da na5 novi privredni sistem znacina tlu nаВе zemlje dokoncavanje jednog historijskog procesa,naime procesa borbe protiv monopola.Poznato је da su s razvitkom monopola ujedno zakonitojacale i tendencije sveobuhvatnog poteinjavanja koje su urodenekapitalizmu. Zapravo је i sam kapitalizam росео s monopolomusprkos slobodnoj konkurenciji u prvoj fazi svog razvitka.SloЬodna konkurencija industrijSkog kapitalizma zasnovalase na monopolu bиrZoazije nad sredstvi!m.a za proizvodnju kojasu bila oduzeta neposrednom proizvodacu. Slobodnu konku-198renciju, kakva је bila karakteristiena za industrijski kapitalizam,ukinuo је monopolisticki stadij kapitalistickog razvitka.Proces javljanja, ucvrscivanja, орсе dominacije i daljegrazvitka monopolizma proturjecan је u samoj svojoj su8tini.S jedne strane, to је zaista proces sve veeeg potcinjavanja, а,s druge strane, to је ujedno proces one koncentracije i onognapretka sredstava za proizvodnju koji omogucuju i neminovnotraZe socijalisticku izgradnju.Poslije Lenjinova »Imperijalizma« monopol se razvija dalje.Drzavni kapitalizam izrasta kao tendencija sveopceg, svemocnogi jedinstvenog monopola. Ти је tendenciju - u, tako reci,»kristalnom« oЬliku - ostvarila i degeneracija socijalistickeizgradnje u Sovjetskom Savezu.Monopolizam drZavnog kapitalizma nesto је narooto interesantno.U njemu se ogleda sva prezrelost kapitalistickograzvitka, puna proturjecnosti. S jedne strane, on znaci dotjerivanjemonopola do vrhunca, а, s druge strane, putovi kojimogu voditi dru8tveni razvitak dalje samo su jos putovi onedemokracije u kojoj se driavni monopol moze pretvoriti udrustveni monopol.Zemlja koja zaista izgraduje socijalizam neminovno moraprelaziti na upravljanje privredom od strane neposrednihproizvodaca. Inace, ona Ьi isto tako neminovno morala likvidiratisamu socijalisticku izgradnju. Pri tome pretvaranjedrzavnog monopola u stvarni dru8tveni monopol znaCi procesukidanja monopola uopce i uspostavljanja slobodne asocijacijeneposrednih proizvodaca, ne ViSe na temelju privatnog negodrustvenog vlasnistva.Naтavno, u toku socijalisticke izgradnje, u toku likvidacijeostataka drzavnog kapitalizma, tj. stvarnog pretvaranja drzavnogmonopola u drustveni, а time ukidanja samog monopola,javljaju se nove grcevite proturjeenosti. Sve је to proces ukome mogu nastajati ovakve ili onakve faze, s pravcima natragi naprijed. U Sovjetskom Savezu ucvrstio se pravac unatrag,naravno, ne vise ka restauraciji privatnog kapitalizmakoji је oktobarska revolucija konacno likvidirala, ali zato usmislu stagnacije i zacahurenja drZavnog kapitalizma. Ono stoје bilo Lenjinu sredstvo da proletarijat likvidira privatnoka-199
p~talistic~~ ostat~e po~tala је kontrarevolucionarnoj sovjetskojb~rokraCIJl samoз seb1 namjena i materijalna baza njezinaeksploatatorskog druStvenog polozaja. Drzavni monopol postaoје despotski, a~psolutisticki, birokratski i izricito kontrarevolucionaran.Povijesna је zasluga nаВе Partije i njezina rukovod..,stva na celu s drugom Тitom sto smo u toku nаВе socijalistickeizgra~je. na vr~j.e~e . ~ smjelo - vjerni dosljednom pravcune~obзediv~ s.~c1~~ticke revolucije - otpoceli likvidacijudrzavnOikapttalistickih elemenata, sto smo, dakle, otvorili procespretvaranja drzavnog monopola u druStven! monopol t•' Ј.~r~ces ukid . anja _monopola uopce - а upravo se u tome i sastojilStmska lZgradnзa socijalizma.Ima ljudi koji su premalo svjesni te cinjenice naime dasocij~sticka iz~radnja znaci ujedno i postepeno uJridanje monopolizma.Om kao da vide samo to da је monopolizamvee u kapitalizmu pripremio tlo za socijalizam ida se ~ato moze, ра cak i treba, taj monopolizam glorificirati.Med:utim, upravo nama ekonomistima, koji imamo neposredno. ~ у:~ posla i ~oji se, prema tome, mozemo najviSeognзes1t1 konzervactзom prezivjelih i reakcionarnih monopolistickihelemenata, mora Ьiti potpuno jasno da nema faktickesocijalisticke izgradnje bez istovremenog procesa ukida~ja ~vakog monop~lizm~, tj. pretvaranja svakog monopola, ра1 drzavnog, u druStvem monopol, а time stvaгnog ukidanjamonopola uopce. Samo inicijativom milijuna radnih Ijudi, osiguranomu socijalistickim pravima organiziranih i svjesnihneposrednih proizvod:aca, socijalizam se moze izgrad:ivati i~alje razvijati. Upravo tim putem antimonopolisticke inicijativeneposrednih proizvod:aca stupa nasa zemlja.Ekonomska demokracija -socijalisticke demokracijeosnovaDruga cinjenica koju bih htio istaci jest cinjenica najduЬljepovezanosti socijalisticke demokracije s procesom ukidanjamonopola. Ти treba istaci dva momenta. S jedne strane unasoj s_e ~:~ji ~ocijalisticka d:mokracija ne moze razvijati' роformalistickim saЪlonama ·burzoaske demokracije, а najmanje200u pravcu njezinog viSepartijskog sistema. То Ьi naВu zemljuskrenulo s puta socijalisticke izgradnje i vracalo је natrag, uproslost. S druge strane, socijalisticka demokracija moze seucvrВcivati samo na temelju ekonomske demokracije, samo naosnovi socijalistiokodemokratskih prava neposrednih pтoizvod:aca.U tome i jest su8tina nаВе socijalisticke demokracije.Novi privredni sistem osigurava socijalistickodemokratskaprava neposrednih proizvod:aca. Osigurava ih u smislu njihovamaterijalnog temelja. Med:utim, ti materijalni temelji doЬivaju vec svoju nadgradnju s kojom se moze ponositi nasasocijalisticka demokracija, oni doblvaju svoje zariSte u onomesto је prije kratkog vremena objasnio javnosti drug Kardelj,naime u stvaranju vijeca proizvod:aca u naВem novom skupstinskomsistemu. Vec su danas vijeca proizvod:aca zakonomosigurana u narodnim odborima. Sutra, ona се Ьiti Ьitni sastavnidio republickih narodnih skup8tina i Savezne narodne skupstine.U vijeCima proizvod:aca nalazit се se Ijudi koji rade nastrojevima, ljudi koji rade svojim rukama. Bez vijeca proizvod:acanece se moci zakljucivati о viSku rada. U starom birokratskomsistemu privred:ivanja uz naSи najbolju volju i uzsocijalisticki smjer naВeg rada ipak је о viSku rada, odnosnoо stupnju viska rada i namjeni proizvodnog viSka rada, u konaenojinstanci odluёivao drzavni aparat. Novim sistemom injegovom nadgradnjom doci се do toga da neposredni proizvod:aCiodred:uju koliko се viska rada moci da upotrijebl zasebe drzavni aparat.Za Marxov revolucionarni duh i metoduTreca Ьitna karakteristika novog sistema, а i citavog procesakojemu је sastavni dio sadasnje uvod:enje novog sistema -jest u tome da se teorijski ponovno i ponovno potvrd:uje genijalnaMarxova misao i njegova pretkazivanja. Мislim da basnas sistem i njegova prak.sa tako reci izvlace iz zaborava ononajduЬlje u Marxu sto је marksisticka misao posljednjeg desetljecasmetnula s uma. Daleko smo mi mark.sisti od toga dau Marxovim djelima tra.zimo recept. Znamo da su poslijeMarxove smrti i sam kapitalisticki razvitak ра i stvar socijali-201
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6:
'-
- Page 7 and 8:
Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10:
pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12:
1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14:
Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16:
i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18:
1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20:
.~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22:
Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24:
! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26:
,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28:
drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30:
'··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32:
cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34:
;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36:
(1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38:
;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40:
vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41:
1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45:
dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47:
t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49:
vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51:
u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53:
11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55:
-! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57:
Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59:
вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61:
1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63:
5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65:
u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67:
jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95: dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97: г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99: Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101: koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107: Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109: - kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111: ------------------------- --------t
- Page 112 and 113: predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115: Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117: ~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 120 and 121: zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123: dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125: .~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127: privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129: no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131: nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133: socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135: drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137: taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139: , 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140: BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC