dиtim, iza socijalisticke . razmjene roba, kao metode i sred~stva planske raspodjele, skriva se dalja, dиЬlја cinjenica: so- ·cijalisticki naCin proizvodnje, koji se zasniva na odgovarajиcemstиpnjи razvitka materijalnih proizvodnih snaga, i иvodi novu,kapitalizmи dijametralno sиprotnи drustveno-ekonomskи kategorijи- naime, raspodjelи prema radи - ipak jos ne dozvoljavanaturalni obracun drиstvenog rada и odgovarajиcim jedinicamaradnog vremena.Zasto?Neposredno drиStveni rad, kakav se javlja и prijelaznomperiodи od kapitalizma и socijalizam i и cijelom stadijи socijalizmajos nije istoтodan rad. Postoji drиStveno-ekonomskarazlika izmedи rada zadrugara, kome se isplacиje ekvivalentdjelomicno и naturalnom obliku i koji radi na temeljи zadrиZnogvlasniStva sredstava za proizvodnjи, i rada radnika и drzavnimsocijalistickim poduzecima. Dalje, postoji jos иvijek drustveno-ekonomskarazlika izmedи nekvalificiranog i kvalificiranograda, izmedи fizickog i intelektualnog rada. Prematome, и socijalistickim odnosima proizvodnje jos nije mogиcadosljedna evidencija drustvenog rada na temeljи <strong>njegovi</strong>h natиralnihpokazatelja. То ne znaci da иvjeti naturalne evidencijedruStvenog rada nisи napredovali и poredenjи s иvjetimaи kapitalistickom sistemи. То takoder ne znaci da socijali- ·sticka planska privreda nije dиZna neprestano иsavrsavatisredstva i metode neposredne, naturalne evidencije и svakompogledи, ра i и pogledи drиStvenog rada. Medиtim, dosljednaevidencija drиStvenog rada i njegovo nagradivanje moguci sии socijalistickim odnosima proizvodnje jedino ироtтеЪот vтijednosnogоЪтасиnа dтustvenog таdа и njegovom novcanoтoЪliku. Vrijednosni obracun drustvenog rada и novcanom oblikuslиZi istovremeno i kao nepogresiva kontrola rezultata,napretka i иsavrsavanja neposredne naturalne evidencije.Treba se, dakle, и vezi s proЬlemom evidencije drustvenograda cиvati krajnosti.Smijesno, apsurdno Ьi Ьilo, na primjer, misliti da се gotovoЬiti moguce novcanи рlаси zamijeniti jednostavnom »kvitancijom«za иtroseno radno vrijeme.Bilo Ьi, dalje, potpuno pogresno pretpostavljati da cemo se,s obzirom na napredak naturalne evidencije i иpotrebe natиral--
Socijalistiёki princip raspodjele prema radu temelji se naisplati ekvivalenta umanjenog za drustvenu akumulaciju, tj.za fond, odnosno za sredstva proSirene reprodukcije. Eksploatacijaёovjeka ёovjekom na socijalistiёkom sektoru nase privredeviSe ne postoji. ·Тim konstatacijama jos nismo iscrpli sve strane revolucionarnopreobrazenog djelovanja zakona vrijednosti. Buduci daје zakon vrijednosti na socijalistiёkom sektoru nase privredeЬiо podvrgnut revolucionarnom preobraZaju svoga drustvenogsadrzaja, on ujedno sluZi kao mocno sredstVo socijalistiёkeizgradnje u ЪоrЪi izmedu socijalistiёkog i privatnog, kapitalistiёkogsektora, u borЬi koja je.karakteristiёna za prijelazniperiod. Upravo revolucionarni preobraZaj druStvenog sadrZajai djelovanja zakona vrijednosti, preobraZaj ·kojim se nasaplanska privreda svjesno sluZi, obja5njava zasto se nasi privredniplanovi mogu u prijelaznom periodu, bar u svojim globalnimokvirima, viSe ili manje uspjesno provoditi takoder uodnosu na privatni sektor. Vrijednosni zakon koji је nekadadjelovao iskljuёivo u pravcu razvitka kapitalistiёkih odnosamoze i mora sada pomagati i njihovu likvidaciju.Kad analiziramo ekonomske kategorije, robu i vrijednostu vezi sa zakonitostima socijalistiёkog sektora na5e privrede,treba da neprekidno imamo pred oёima dvije ёinjenice. S jednestrane, postojanje i aktivnu ulogu robno-novёanih odnosa i, sdruge strane, revolucionarnu promjenu njihova karaktera, likvidacijuonog njihovog antagonistiёkog sadrzaja koji ih ёiniembrijem kapitalistiёkog razvitka.Ne vidjeti revolucionarnu promjenu robno-riovёanih odnosa- recimo, zbog potrebe forsiranja socijalistiёke rentabllnostipoduzeca, zbog potrebe materijalne zainteresiranosti poduzeeai radnika, zbog potrebe najstriktnijeg privrednog raёuna, itd.,itd., dakle, zbog potreba koje izvan svake sumnje postoje kaokategoriёne - znaёilo Ьi krajnju vulgarizaciju politiёke ekonomije,bezidejni suhi prakticizam i, zapravo, negaciju druStveno-ekonomskogsadrZaja same revolucije.S druge strane, zЬog revolucionarne promjene u karakterutih ekonomskih kategorija - poricati njihovo postojanje iaktivnu ulogu u socijalistiёkim odnosima proizvodnje, odricatiih se, znaёilo Ьi malograaanski prelaziti preko realnosti, preko52. t. 1socijalistiёkihodnosa proizvodnje i glupo pretpostavljati da usocijalistiёkim odnosima proizvodnje vec postoji ono sto се Ьititek u komunizmu. U borbl za plan znaёilo Ьi to - negiratiupravo ono sto је preduvjet za povecanje produktivnosti rada,za razvijanje proizvodnih snaga dru5tva, za ostvarenje planai izgradnj u socij alizma.Revolucionarnim promjenama u drustvenom sadrZaju robei vrijednosti opredijeljena је i uloga novca u prijelaznom periodu,odnosno u stadiju socijalizma.U nasem privrednom sistemu novac је ostao prometno sredstvo.Meautim, na socijalistiёkom sektoru privrede on nijesredstvo stihijskog vec planom predvidenog prometa. Na so...:cijalistiёkom sektoru nase privrede i u podruёju <strong>njegovi</strong>h odnosas privatnim sektorom, stihijsko kretanje cijena zamijenjenoје planiranjem cijena. Planiranje cijena odrazava ujednovisi stupanj drustvenog karaktera rada. Ono omogucaya daplaniranim stopama poreza na promet proizvoda postizavamoplansko odstupanje cijena od vrijednosti kod pojedinih proizvodai da time novostvorenu vrijednost iz jedne grane, odnosnopodruёja proizvodnje ostvarujemo putem cjelokupnogprocesa cirkulacije u drugoj grani, odnosno podrucju proizvodnje.Novac је, dalje, ostao sredstvo placanja. Meautiin, kao plateznosredstvo planske privrede on ne moze Ьiti predmet suprothostiizmedu sebe i robe, suprotnosti koja dolazi do vrhuncau kapitalistiёkim krizama. Као sredstvo placanja on јеmocno sredstvo planske kontrole nad ispunjavanjem planskihzadataka u procesu proizvodnje i nad njihovim ostvarenjem uprocesu razmjene.Konaёno, na socijalistiёkom sektoru nase privrede- novacse principijelno ne moze pretvarati u kapital, u ёemu se spunom jasnoscu ogleda cinjenica da је socijalistiёka izgradnjanase zemlje u preteznom dijelu nasega drustveno-ekonomskogzЬivanja likvidirala vec eksploataciju ёovjeka ёovjekom.I u pogledu novca treba uzeti u obzir dvije strane. Trebavidjeti aktivnu ulogu novcanih odnosa i kategoriёnu nиZnostnjezine najdosljednije upotrebe u prijelaznom periodu i u sta-53
- Page 1 and 2: BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4: © GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6: '-
- Page 7 and 8: Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10: pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12: 1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14: Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16: i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18: 1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20: .~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22: Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24: ! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26: ,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28: drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30: '··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32: cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38: ;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95:
dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97:
г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99:
Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101:
koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103:
1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105:
stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107:
Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109:
- kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111:
------------------------- --------t
- Page 112 and 113:
predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115:
Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117:
~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119:
Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121:
zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123:
dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125:
.~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127:
privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129:
no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131:
nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133:
socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC