Obrazlozenje reorganizacije savezne · vladeDrugovi, · predlozena reorganizacija savezne vlade predstavljakorak dalje u onom procesu nasega drustvenog razvitka kojiје otpoceo s uspostavljanjem radnickih savjeta i radnickihupravnih odbora. Мi taj proces s punim pravom nazivamoprocesom pretvaranja drzavnog vlasniStva, kao niZeg, primitivnogoЬlika socijalistickog vlasniStva u nas, u njegov visioblik - u opcenarodnu imovinu pod upravom neposrednihproizvodaca. Тај је proces u dosadasnjoj povijesti covjecanstvanajvece dostignuce stvarnog socijalistickog razvitka i nasazemlja ima cast da ga upravo ona provodi. On znaci sistematskoi relativno brzo odumiranje drzavnih funkcija u podrucjudru8tvene privrede, а ujedno s time uniStavanje materijalnihkorijena Ьirokratizma i Ьirokracije kao drustvene pojave, Iatentnoopasne ро razvitak socijalisticke demokracije ! ро samsocijalizam.. Sistem ·radnickih ~avjeta !i radnickih upravn,ih odborakoji vec predstavlja, iako tek na pocetku svog razvitka stvar~no udrШiv._anje neposrednih proizvodaca, ра prenia ~ome iistinski socijalisticki sadriaj i socijalisticki oblik nasih drustvenihodnosa - krenuo је od donosenja Zakona о radnickimsavjetima Ьitno naprijed. Danas ne samo da radnicki savjeti iradnicki upravni odbori rade u svim osnovnim poduzecimanase zemlje, vec oni rade i u veCini nasih glavnih direkcija.Naravno, u nasim radnickim savjetima i radnickim upravnimodborima postoji jos niz pocetnih slabosti, ali oni vec danass velikim uspjehom donose i provode svoje odluke. Uspostavljanjemu bliskoj buducnosti novog financijskog sistema, koji74се osigur.ati da i druStvenim vi.Skom rada, na temelju okvirnogopcenarodnog plana, upravljaju prije svega neposredni proizvodaci,Ьit се dane sve osnove za pun razmah radnickih savjetai i'adnickih upravnih odЬora.DosadaSпji razvitak radnickih savjeta i radnickih upravnihodbora omogucuje nam da mnoge drzavne funkcije u podrucjuprivrede - i u. operativnom rukovodenju i u podrucju razmjeneра i samog planiranja- smjesta prenesemo na neposredneproizvodace, na njihova udruZenja ·i na njihove organe,а da Ьitno smanjimo drzavni aparat. Prema predlozenoj reorganizacijisavezne vlade i prema reorganizaciji koju се izvr8itirepublicke vlade iz vlada dakle ispada niz dosada8njihprivrednih ministarstava, odnosno ta se ministarstva pretvarajuu glavne direkcije s radnickim savjetima.Analogno glavnim direkcijama, koje su u stvari privredno· sjedinjenje poduzeca s vlastitim radnickim savjetima i radnickimupravnim odborima, mi uspostavljamo tamo gdje sene radi о operativnim privrednim funkcijama, nego prije svegaо jos postojecim regulativnim funkcijama drzave- takozvaneglavne uprave u sastavu vladinih savjeta. Те glavne upravepredstavljaju kvalitativno novu pojavu jer се se i oko njihpoceti stvarati savjeti neposrednih interesenata, bilo odlucujuceg,Ьilo konzultativnog karaktera.Razumljivo је da se predlozena reorganizacija vlade odnosiprije svega na privredna podrucja. Medutim, ona se rie ogranicavaiskljucivo na njih. U tom pogledu valja prije svega istacireorganizaciju na podrucju prosvjete, narodnog zdravlja isocijalnog staranja. Та se reorganizacija jos viSe nego u saveznomogleda u republickom omjeru. U republickim savjetimaprosvjete i narodnog zdravlja stvaraju se, naime, za sve osnovneposlove odbori sastavljeni od Ъiranih predstavnika ustanova,kao sto su sveucilista, visoke skole; akademije nauka,klinike, bolnice itd., od Ьiranih predstavnika raznih ·prosvjetnih,kulturnih i drugih zainteresiranih dru8tava i od videnihljudi u podrucju prosvjete, narodnog zdravlja i socijalnogstaranja, koje imenuje Prezidij Narocine skupstine. Тi odborinece Ьiti samo konzultativnog karaktera, nego се odlucivatizajedno s predsjednikom odgovarajuceg savjeta. Те mjere75
stvarno znaёe, u okviru drzavnog organizma, korak dalje ka· .odumiranju drzave u podruёju prosvjete i narodnog zdravlja.Drugi Ьitni moment koji zelim naglasiti u vezi s prijedlogomо reorganizaciji odnosno smanjivanju savezne vlade jest ,u tome da smo svu kljuёnu privredu na8e zemlje, kao sto sucrna metalurgija, obojena metalurgija, nafta, strojogradnja, а·koja је dosada bila u saveznoj nadleznosti, predali u nadleznostnarodnih repuЬlika. То је nov dokaz ёvrstine nase FederativneNarodne Republike Jugoslavije, to је stvaran dokazslobode, ravnopravnosti, bratstva i jedinstva nasih naroda,dokaz dosljednog- rjesenja nacionalnog pitanja u nasoj zemlji.Nase narodne repuЬlike danas u punom smislu rijeёi upravljajuёitavom privredom па svojem teritoriju. U operativnojsaveznoj nadleZпosti ostale su samo one grane koje su stvarnocentralizirane ро samoj ekonomskoj i tehniёkoj prirodi, ·to jest:zeljezniёki promet, velikorijeёni promet, zraёni promet. Medutim,ni spomenuti moment, naime ёinjenicu da nase narodnerepuЬlike stvarno upravljaju privredom na svojem teritoriju,ne treba dakako promatrati izolirano jer nasa decentralizacijanije oblёna decentralizacija u starom, burzoaskom drzavno-pravnom smislu rijeёi, vec је do nje moglo doci upravo zbognovih socijalnih odnosa u nasoj zemlji, upravo zbog postojanjai razvitka radniёkih savjeta i radniёkih upravnih odbora, dakle,na liniji odumiranja drzavnih funkcija u podruёju privrede.U tom smislu i republicke, а ne samo savezne drzavne funkcijeu podruёju upravljanja privredom postepeno се se i daljesmanjivati suglasno procesu pretvaranja drzavnog vlasniStva uopcenarodnu imovinu pod upravom neposrednih proizvodaca,suglasno radanju, prosirivanju i ucvrscivanju slobodne asocijacijeneposrednih proizvodaca koju је vec Marx predvidio.Drugovi, u nasoj se zemlji ёesto vrse reorganizacije. U prethodnimgodinama Ьile su reorganizacie sto smo ih cinili, naroCito u podruёju privrede, viSe-manje sve izvrsene na administrativnojosnovi, kao sto је tada bilo neizbjeZпo. Medutim,reorganizacije koje vrsimo otkada је drug Tito predlozio Narodnojskupstini Zakon о radnickim savjetima i radnickimupravnim odborima imaju kvalitetno novu osnovu, nov sadrzaj.Sve se one nalaze na liniji smanjivanja drzavnog aparata :Ј.i administrativnog upravljanja, sve se one nalaze na liniji :.,76stvarnog izgradivanja i uёvrscivanja nase socijalistiёke demokracije.То nisu viSe one, ponekad vec poslovicno »vjeёite1 reorganizacije« poёetnog perioda, ,nego su to reorganizacijekoje zakonito pokazuju, svaki put u vecoj mjeri, istu osnovnutendenciju - naime, odumiranje pojedinih prije potrebnih, аsada vec prezivjelih funkcija dr.Zavnog aparata.Prema tome, mi mozemo vec danas, prilikom predlozenereorganizacije, predvidjeti da се se i neki sada jos postojecidrzavni organizmi, naroёito u pod1'uёju privrede, pokazati ublizoj buducnosti suviSnim i da се prema tome i oni otpasti.Donosenjem novog financijskog zakona, ёiju је potrebu najaviodrug Tito prilikom svoga govora о Zakonu о radnickim savjetimai radniёkim upravnim odborima, а koji se sada intenzivnopriprema, Ьit се, naime, dane jos mnogo sire mogucnosti inicijativnogdjelovanja neposrednih proizvodaca, а time се i takozvaniёvrsti planovi Ьiti ograniёeni samo na one kljuёneekonomsko-tehniёke momente koje stvarno treba jos da zadrziu svojoj nadleZпosti socijalisticka dr.Zava da Ьi se postigao.Zeljeni ekonomski i drustveni razvitak zemlje.77
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6: '-
- Page 7 and 8: Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10: pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12: 1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14: Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16: i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18: 1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20: .~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22: Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24: ! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26: ,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28: drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30: '··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32: cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38: ;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95: dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97: г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99: Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101: koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107:
Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109:
- kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111:
------------------------- --------t
- Page 112 and 113:
predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115:
Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117:
~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119:
Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121:
zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123:
dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125:
.~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127:
privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129:
no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131:
nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133:
socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC