.~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome vrijede samo racun i objektiviziranaiskljиcuju se momenti subjektivne samovolje.}Peto, takav sistem traZi odgovarajиcи organizacijи vanjsko.,.trgovinskih odnosa. Ти mogи da nastanи dvije opasnosti: sjedne strane, ako ne Ьi postojao drzavni monopol vanjsketrgovine, mogla Ьi kapitalisticka logika svjetskog trZista, kojaје и sustini suprotna nasem socijalistickom planskom sistemu,narusiti odredbe drustvenih planova. S druge strane, ako Ьise drzavni monopol и vanjskoj trgovini, kao sto је to slucaj uprijasnjem privrednom sistemи ра i и sadasnjoj na5oj vanjskotrgovinskojpraksi, svodio na cisto administrativne mjere, likvidiralibismo samim tim aиtomatizam nasega· novog privrednogsistema i ukocili socijalistickи inicijativu neposrednih proizvodaca,tj. Ьitno Ьismo ogranicavali njihova socijalisticko-demokratskaprava upravljanja. Radi se, prema tome о slijedecem:drzavni monopol vanjske trgovine, kao neizbjeZпи zastitusocijalisticke planske privrede od nepozeljnih stranih иtјесаја,treba podvrgnиti istom sistemu planskog automatizma i objektiviziranihmjerila koji u unиtra5njem privrednom zЬivanjuosiguravaju stope akumulacije i fondova i planske rezerve; udanim okolnostima novi privredni sistem rjesavat се taj problemuglavnom pиtem objektiviziтanog, tj. postotno jednakogdeviznog poreza za svu izvjesnи rоЬи, koji automatski иblreNarodna banka kao jedino klirinSko mjesto, i pиtem koeficijenata(vanjskotrgovinsko »prodU.Zenje« stopa akumulacije i fondova),kojim se takoder aиtomatski sluZi obracunski sistem иNarodnoj banci.Sesto, и koliko-toliko konsolidiranoj privredi, na temeljimanovoga privrednog sistema, radi se, dakle, о sistemи ovladavanjazakona vrijednosti iskljиcivo pиtem stopa, koeficijenata,poreza i иpotrebe planskih rezervi, i to, prije svega, na baziaиtomatizma objektiviziranog obracunskog sistema kod Narodnebanke. (U pogledи aиtomatizma iznimku cine porezi koji- osim deviznog poreza, poreza na viSak fonda placa poduzecas .Ьezgotovinskim prometom i dijelom poreza na promet proizvoda-jos иvijek traze poseban aparat za ubiranje.) Тime se,pak, konacno mijenja uloga dтZavnog aparata и podrucju pri...:210.1;р·~~i.1!!,·1·;1'.1~~1';l.t.·'.vrede. Ona,. prije svega, gubl - cim se prilike sada5njeg prijelaznogperioda konaeno srede - za najmanje devedeset ро-stotaka karakter takozvane »operative«, а to је Ьitno. »Operativa«drzavnog aparata sve se viSe i nezadrzivo redиcira naubiranje poreza gdje se oni jos ne mogu иbirati automatskii na organizacijи izvjesnih, и sиStini melioracijskih, sanitarnihi blgijenskih poslova и poljoprivredi, sumarstvu i sl. (Postepenomoze i organizacija tih poslova prijeei na odgovarajucezavode.) U novom privrednom sistemи vec se, dakle, pokazujeocita tendencija da se uloga drzavnog aparata od odlucivanja inaredivanja svede, s jedne strane, na ртiртети racunskih elemenataza spomenиte instrumente drzavne privredne ·politike(dok се se samim instrumentima иЬиdисе иglavnom sluZitiskиpstine i njihovi organi), а s druge strane, na kontтolu, odnosnoinspekciju izvr5avanja zakonskih propisa.Sve и svemи - cio kompleks medиsobnih odnosa neposrednihproizvodaca i socijalisticke drzave ogтanicava se, da.kle, na drustveno osiguravanje neposrednih proizvoaaca odeksploatacije, na materijalne izdatke za drustvenи zastitu ртеdvanjskim i klasnim unutтasnjim nepтVjateljem, kao i pred kriminalnimelementima, na mateтijalno osiguтavanje naтodnogzdтavlja, prosvjetnog i kultuТ1tog unapтet!ivanja, socijalnogosiguтanja itd. i za sada odredivanje opceg pravca privrednograzvitka utvrdivanjem kljucne kapitalne izgradnje.Odnosi izmeaи neposrednih proizvoaaca i socijalistickedrZave koja predstavlja drustvo postajи и svojoj materijalnojosnovici stvarno socijalisticki. Upravo time sto se odrice pтivтedne»opeтative«, dтzavnog ара.таtа, tj. monopolistiCkog vlasnistvastaтog tipa nad sтedstvima za pтoizvodnju, koje јој јеnametnula prva faza socijalisticke revolucije, socijalistickadrzava postepeno guЬi iz pro8losti naslijedjene ostatke sile iznaddrиstva. Postepeno pretvarajиci drzavni oblik drиStvenogvlasnistva и neposredno drиStveni, socijalisticka drZava samacupa materijalne korijene iz kojih Ьi mogla proizaci njezinadegeneracija и иgnjetacku i eksploatatorsku vlast nad drиStvomi jasno se ocituje kao socijalisticka vlast radnog naroda.Novi odnosi proizvodnje koji sи se rodili i dalje se razvijajиiz jиgoslavenske socijalisticke revolucije nisи karakteristicnisamo ро tome sto su nastali eksproprijacijom kapitalistickeklase. Odlikuju se i time sto su, na temeljи konzekventne bor-14• 211tif__[:__""'
Ье sto је vodi nasa Partija protiv pojava i potencijalnih mogucnostiizopacavanja socijalisticke revolиcije, neposredniproizvodaci dobili sredstva za proizvodnjи stvarno и ruke.Prvi риt и povijesti covjecanstva proletarijat uistinи prestajeЬiti proletarijat; sredstva za proizvodnjи opet se vracajи neposrednomproizvodacи, naravno, ne vise na osnovi vlasnickihprava iz kojih neminovno raste klasna struktиra drиstva, negona temeljи socijalistick-o-demokтatskih ртаvа upтavljanja dтustvenimvlasnvstvom. Та pak prava postajи polazna tocka ijamstvo Ьиdисеg besklasnog drиstva.Proces formiranja i иcvrsCivanja istinskih socijalistickih -odnosaproizvodnje и nasoj zemlji nije vise daleka pjesma bиdиcnosti.Тај proces је tи. On se odigrava pred nasim ocima, onse, tako reCi, svakom danom prodиЬljava i prosiruje. Sadrzaj ipravac drZavnih иredbl i naredbl и podrucjи privrede preokrenulisи se za sto i osamdeset stиpnjeva. Dok sи se u prijasnjem,administrativnom nacinи privredivanja, redali propisi kojisи Sirili i иcvrscivali »Operativu« cinovnickog aparata U роdrисјиprivrede, sada se redajи propisi koji takvu operativиsve konzekventnije ukidajи и korist socijalisticko-demokratskogиpravljanja od strane neposrednih proizvodaca. Ovih danaЬit се иkinиto vise takozvanih direkcija koje sи predstavljalejedan od najjacih ostataka birokratizma и nasoj socijalistickojprivredi. Ukidajи se i alokacije sirovina i polиproizvoda,likvidira se distriЬиcija deviza, а иspostavlja slobodnokиpovanje deviznih sredstava na burzama Narodne banke.Tim mjerama, .koje zavтsavaju oslobodenje privrede i socijalistickihradnih kolektiva od administrativnog nacma privredivanja,postaje и podrucju privrede »Operativa« drzavnogcinovnickog aparata иglavnom izliSna. Pred drzavnim privrednimaparatom novog tipa, koji prestaje da Ьиdе naredbodavacи socijalistickoj privredi, nalaze se sada dva velika zadatka,potpuno razlicita od »Operative«. S jedne strane treba srediti,иsavrsiti i dici na visoki stupanj egzaktne naиke metodikudrиstvenog planiranja, koja jos uvijek pati i od birokratskihostataka i od »zanatskih«, nenaиcnih, odnosno naиcno nerazvijenihmetoda rada; s drиge strane, treba pripremati zamjenusadasnjeg vec nepreglednog obllja uredЬi, naredbl i propisa iz212'~Ј':1if___ L_ 1podrиcja privrede, koje i neposrednim proizvodaCima i regulativnimorganima ote2;avaju pregled njihovih prava i duZn.osti- s cetiri do pet sredenih zakona iz podrucja privrede, kojimogu u dovoljnoj mjeri formulirati nove odnose proizvodnje,koji reguliraju privredni Zivot i svode na neizbjeZni minimumpotrebu za raznim »naknadnim« i »dopunskim« propisima. Naravno,takav zakonedavni rad tra2;i nekoliko mjeseci ozbiljnogzalaganja. Medutim, sadasnja blpertrofija administrativnihиredЬi i propisa u podrucju privrede vec danas, t-o jest neposтedno,koei funkcioniranje i dalji razvitak novoga privrednogsistema. Zato treba odmah prijeci na likvidaciju svih onihuredaba, odnosno odredaba, koje sи postale sиvisne, i na formulacijumalog broja novih uredaba koje sredиju materiju uskladu sa sadasnjim stиpnjem privrednog razvitka. Takav postupa:kmogao Ьi predstavljati efikasan prijelaz ka konacnomsredenju regulativnih propisa u podrucju privrede putemspomenиtih malobrojnih zakona.S obzirom na takav razvitak novoga privrednog sistema is obzirom na dalje zahtjeve koje taj razvitak postavlja, vee sepokazalo kao nemoguce da se и podrucju privrede radi s resorskirazЬijenim aparatom pojedinih ministarstava odnosnosavjeta. Zato ovih dana i savezna, а i republicka privrednaministarstva, odnosno pojedini savjeti, ujedinjavaju svoj aparatи jedinstven aparat privrednih savjeta. Takav jedinstveniaparat pri•.тrednog savjeta postojat се i u svakoj republicii u saveznoj vladi kao prijelazni oblik do novog ustavnogzakona.Jedinstveni aparat privrednog savjeta dijeli se na ekonomsko-planskii иpravno-pravni sektor. Osnovni је zadatak ekonomsko-planskogsektora da racunski priprema osnovne proporcijedrиstvenih planova odnosno automatski primjenljiveintervencijske mjere za njihovo osiguranje. Osnovni zadatakиpravno-pravnog sektora је izucavanje organizacijskih pitanjasocijalisticke privrede i priprema odgovarajиcih regulativnihpropisa. Tome zadatkи pridrиZиje se zadatak kontrole odnosnoinspekcije nad izvrsavanjem tih propisa. Prema svemи, »privrednaoperativa« gotovo se sasvim redиcira. Svodi se samojos na organizacijи raznih zastitnih mjera u podrucjи poljo-213
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6:
'-
- Page 7 and 8:
Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10:
pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12:
1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14:
Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16:
i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18:
1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20:
.~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22:
Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24:
! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26:
,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28:
drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30:
'··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32:
cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34:
;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36:
(1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38:
;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40:
vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41:
1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45:
dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47:
t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49:
vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51:
u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53:
11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55:
-! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57:
Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59:
вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61:
1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63:
5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65:
u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67:
jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69:
;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71:
U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73:
se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95: dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97: г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99: Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101: koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107: Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109: - kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111: ------------------------- --------t
- Page 112 and 113: predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115: Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117: ~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119: Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121: zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123: dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 126 and 127: privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129: no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131: nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133: socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135: drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137: taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139: , 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140: BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC