Karakter robno-novcanih odnosa · u FNRJDosljedno planiranje privrede nemoguce је bez neposrednodrиstvenog rada и odlиcиjиcim granama proizvodnje.u kapitalistickom nacinи proizvodnje, koji se temelji nakapitalistickom vlasniStvu sredstava za proizvodnjи, rad djelиjekao posredno drustveni rad, druStveni rad prihvacaiskljиcivo oblik apstraktnog rada ш robni oblik radne snage inajamninи, а kapitalisticki robno-novcani odnosi javljajи sekao oblik stihijskog djelovanja zakona vrijednosti i oplodivanjavrijednosti.Prema tome, и kapitalistickom nacinи proizvodnje kaovladajиcem - ne moze Ьiti govora о istinskom planiranjиprivrede.Za razumijevanje uvjeta i zakona planiranja и FNRJ, kojese nalazi и pтijelaznom periodи od kapitalizma prema socijalizmи,od osnovne је, dakle, vaZпosti da na temeljи analizeodnosa proizvodnje izvr5imo analizu robno-novcanih odnosa иna5oj zemlji, da analiziramo njihov karakter, da иocimo one .promjene и njemи koje sи zakonito povezane s mogucnostimaplaniranja.S obzirom na postojanje dvajи sektora nase privrede -socijalistickog, koji se temelji na drustvenom vlasniStvu sredstavaza proizvodnjи, i privatnog - robno-novcani odnosi иnasoj zemlji nemajи homogen karakter. Naprotiv, drиStveno-ekonomski karakter robno-novcanih odnosa na socijalistickomsektoru nase privrede iz koтijena је тazlicit od druStveno-ekonomskogkar~ktera robno-novcanih odnosa и privatnom sektoru.34Razlika izmedи drustveno-ekonomskog karaktera robno-novcanih odnosa kako se on ocitиje na socijalistickom sektorиnase privrede i karaktera robnonovcanih odnosa kako se onocituje na privatnom sektoru- ne dopиSta mirno иsporednopostojanje i prostu »suradnjи« tih, ро sиstini supтotnih robno-novcanih odnosa. Naprotiv, ona se javlja kao njihova medиsobnasupтotnost i neminovno иvjetuje njihovo medиsobnosukoЫjavanje.Pri tome treba razlikovati sitnи robnи proizvodnjи, zasnovanиna vlastitom radи, od kapitalistickih robno-novcanihodnosa koji sи jos preostali.U podrucjи sitne robne proizvodnje, zasnovane na vlastitomradи - stvarno sukoЬljavanje nije neizbjemo. Ovdje sesиprotnost izmedи socijalistickih i privatnih robno-novcanihodnosa postepeno иklanja i raznim oblicima privrednog povezivanjasitnih robnih proizvodaca sa socijalistickom drzavom(plansko kontrahiranje, vezane cijene, obavezni otkupiро vezanim cijenama itd.) i njihovim dobrovoljnim i postepenim,ali sve sirim i svestranijim zadтuznim иjedinjavanjem usocijalistiCki sektor - najprije u pogledи razmjene i raspodjele,а sada vec istovremeno i и pogledи proizvodnje.Medиtim, sukob izmedи socijalistickih i preostalih kapitalistickihrobno-novcanih odnosa neminovno se zaostтava. OntraZi potpunи likvidacijи drustveno-ekonomske osnovice kapitalistickihrobno-novcanih odnosa.•\Та se likvidacija sprema time sto se uz sistematskи politikuogranicavanja i potiskivanja kapitalistickih elemenata na selupripremajи njezini ekonomski uvjeti - tehnickim, ekonomskimi organizacijskim jacanjem drZavnog socijalistickogsektora u poljoprivredi i zemljoradnickog zadrugarstva. Sdruge strane, ona {е postepeno vec pтovodi time sto se putemzemljoradnickog zadrugarstva vrsi socijalisticki preobrazaj sitnerobne proizvodnje, koja inace sama ро sebl neminovno isvakodnevno rada kapitalisticke odnose.Vrlo znacajnи ulogu и toj borbl imajи тobni fondovi kojimaraspolaze i koje planski raspodjeljиje nasa socijalistickadтzava.Od golemog sи, dalje, znacenja nase financije i nas novac.Dok su и staroj Jиgoslaviji bili oni instrument bиrZoaske eko-35
;11.:;.·,1nomike, sredstvo za bogacenje burzoazije, oni sииz nacionalizacijиbanaka, иz prijelaz financijsko-kreditnog sistema иsocijalisticki sektor, uz siroko kreditiranje zemljoradnickog zadrиgarstva,иz klasnи poreznи politikи na selи, иz planiranjeopticaja novca i uz klasne porezne sankcije gdje i kada kapitalistickielementi narиsavajи plan opticaja - postali jedanod mocnih instrumenata za izgradnjи socijalizma.Dvije ekonomske kategorije - roba i novac - korjenitosи, dakle, mijenjale svoj karakter. Мijenjale sи ga na socijalistickomsektoru nase privrede i и ЪоrЬi socijalistickog sektoras privatnim, kapitalistickim.Medиtim, taj revolиcionarni preobraZaj jos nije zavrsen.On se ofenzivno prosiruje, а zavrsen се Ьiti tek s punom likvidacijom:kapitalistickih ostataka i njihove ekonomske osnoviceи nasoj zemlji, sa zavrsetkom prijelaznog perioda od kapitalizmaи socijalizam, sa zavrsenom izgradnjom socijalizma.U prijelaznom periodи od kapitalizщa и socijalizam svakaozbiljnija dalja likvidacija preostalih :kapitalistickih pozicija,svaki ozbiljniji dalji иspjeh, и prosirenjи i prodиЬljenjи zadrиZnetrgovine i zemljoradnje znaci - novu kolicinи robei svotu novca karakter kojega је Ьiо podvrgnиt revolиcionarnompreobrazajи. S drиge strane, kapitalisticki elementi iostaci - sve do svoje pune likvidacije - иporno i grcevito,sve ostrije nastoje socijalistickom sektoru ponovo otimati novaci rоЬи, ponovo ih иvlaciti и sferu kapitalistickih robno-novcanihodnosa, vratiti im stari karakter.U stvari, borba :kapitalistickih elemenata za novac i rоЬи,za restaиracijи i prosirenje kapitalistickih robnonovcanih odnosa- predstavlja svakodnevno ekonomsko radanje kontrarevolucije,kоји narodna vlast, njezina ekonomska politikai njezini planovi morajи svakodnevno lomiti i suzavati јојosnovicu.Robni, odnosno vrijednosni obli'k, koji sadrzi istи иpotrebnиvrijednost odnosno kolicinи opredmecenog rada - moze u tojsvakodnevnoj borЬi izmedu revolucije i kontrarevolucije viSeputa mijenjati svoj karakter, mijenjajuci svog gospodara.Odakle ta pojava?36Odakle razlicit i suprotan karakter robno-novcanih odnosana socijalistickom i robno-novcanih odnosa na privatnom sektoru?Konacno, za8to postoje robno-novcani odnosi i na socijalistickomsektoru? ,Da bi se moglo dgovoriti na ta pitanja, treba se sjetitiosnovnih marksistickih postavki о unutrasnjim suprotnostimarobe, о roЬi, о vrijednosti i novcu kao historijskim druStveno-ekonomskim kategorijama, о uvjetima i dubini raznih preobraZajatih kategorija.Roba, odnosno robni oblik: upotrebnih predmeta, prije svegaје historijska drustveno-ekonom8ka kategorija. Njezina ро-:java i njezino postojanje, odnosno preobraZaji nisu nezavisniod konkretnih ekonomskih i dгuStvenih formacija, kao sto su,recimo, nezavisni osnovni zakoni i prosti momenti procesarada. U prvoЬitnoj zajednici, na primjer, koja jos ne vrsirazmjenu s drugim zajednicama, roba ne postoji. Roba se pocinjepojavljivati 'tek kada prvoЬitne zajednice pocinju medusobnorazmjenjivati viskove proizvoda.Iz toga proizlazi da је najopcenitija osobina robe cinjenicada se roba pojavljиje kao upotrebna vrijednost, namijenjenarazmjeni u uvjetima dru8tvene podjele rada i viskova proizvoda.S obzirom na ~ svoju najopcenitiju osobinu, robni oblikpostoji u raznim ekonomskim i druStvenim formacijama. Medutim,to ne znaci da njegov postanak, njegovo postojanje ipreobrazaji nisu historijski odredeni, da nisu vezani za odredeneekonomske i drиStvene formacije.Na odredenom stupnju razvitka materijalnih proizvodnihsnaga robe nastupaju kao proizvodi privatnih radova koji sevrse nezavisno jedni od drugih. Tek kao cjelina sacinjavaju tiprivatni, medusobno nezavisni radovi cjelokupni drustvenirad. Drustveni karakter medusobno nezavisnih privatnih proizvodacaocituje se u okviru razmjene. s ucvrscenjem robneproizvodnje ucvrscuje se i proturjeenost izmeau privatnog idrиStvenog rada.Нistorijska pojava robe vezana је, prema tome, za pocetkei razvitak odnosa proizvodnje koji uvjetuju posredno druStvenirdd. Pojava i razvitak robne proizvodnje vezani su za suprot-37
- Page 1 and 2: BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4: © GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6: '-
- Page 7 and 8: Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10: pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12: 1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14: Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16: i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18: 1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20: .~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22: Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24: ! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26: ,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28: drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30: '··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32: cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34: ;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35: (1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 39 and 40: vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41: 1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87:
Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89:
druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91:
Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93:
izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 94 and 95:
dati sva obavjeStenja koja. Ьi im
- Page 96 and 97:
г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99:
Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101:
koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103:
1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105:
stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107:
Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109:
- kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111:
------------------------- --------t
- Page 112 and 113:
predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115:
Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117:
~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119:
Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121:
zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123:
dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125:
.~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127:
privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129:
no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131:
nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133:
socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135:
drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137:
taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139:
, 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140:
BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC