dati sva obavjeStenja koja. Ьi im mogla blti :роФrеЬnа u 'Vezi slizvr:5enjem ·rada; dUZni su sva.ki dan unos1ti u ШvjeSta.j detallje оizvтsanlm. radovima, о kojim.a rvode ra.Ctma.СЈ.ш 5. UnoSenje !i. dznooenje оnЩја VI"Si radnik delegUra.n zasvaku od tih funkcija; oni moraju poznavati u kakvu se stanju ·oтuZje nalazi; imenovat ее ih i opozvati radnici na· prijedlog Savjeta.Svakom ее !ЬiJt.d dodijeljen jedm pomo6nik ....,.... pisar, koje сеimerюva.ti Sa.vjet.SavjetClan 6. Svaki dan u 5 sati i 30 minuta poslije podne Savjet ееse obavemo sastati da Ьi vijeeao о sutraSnjiim ?Ja.1dacima i оШvjeЭta:jdma i prijedlozima dosta.vljenйm. od delegata pri upm'VIi Шod 8efa radioni.ce, sefa postrojenja а lispiltivaiilje orиZja щ delegdranihradnika, о бemu ее iЬiti dalje govora.Clan '1. S"ЗN'jet Је sa.stav]den od delegata p:rd 'I.J!P1'8.vi, od SefaniO:i'OID:ice, od sefow postr.ojenja m. ispitivanje oruZja !i. od rad.nikasto su ih izabrali radnici svakog postrojenja.Svi tЯЗ!DiCvi Savjвta. dUZnd su prisusЬvova:Ьi orom dzЬoru. Jedinoc:fuektor moZв Ъiti O'dsuta.:n kadЗ se radi о h.iJtniOsti s oЬziromna njegove ft.lnkcije; u tom sl'UCaju 'OIIl је dumn dati Savjetu oЬramOOerijezaйto је iblo odsuta.n.Clan 8. Delegati. se blra.ju na. 3.5 dщ18, а li2mjena se wSi zapo(lovinu svakih osam da!na, li. to ро oreidu.olan 9. iDelegart;i su duZni da. podnesu ndnicime.ll"З.Cun о OIIOIIleSto su iSЭZilali Ш iizvjestaja. Oni ее blti njili.av.i. tuanaбi ik:od Savjet:aupmve ii. :treьa. da daju S'roja zapa.Zanja. i da podmse za:htjeve SVIOjihnaredbodavaca.Clan 10. VeCina delega1:8 m~ ее :uvijek IIl3. !pl1i:jedlog jednogaod 111jili ZЗJtramti sasЬaina'k SSIVje'ta d 1\1 slru~ju da sef postrojenjaza 1spitiV'!Ш'lje 01'1\lZja, ~ef rndionice ili d!i.r'ekt.or 'Odbiju, oni :imajupravo da о tome izvijeste radnike radionica.Clan [1. IR:adl oiOuvaцja шteresa iКioonJtme delegati ik:ojii. sa.Ci·цjavaju :К
Iz dokumenata koje navodim vidljivo је da је revolиcionarnipariSki proletarijat osiaVio 1871. godine svojim praktiCnimprimjerom и stvari jedan citav blstorijski program· socijalisti~kogиpravljanja privredom. U svom stvaralaёkom usponи onје и blti pronasao sadrZaj i radnickog иpravljanja poduzecimai иdruZivanja trиdbenika и soci]alistickи cjelinи. То јеиtoliko karakteristicnije sto proizlazi kao neposredni rezиltatrevolиcionarne proleterske akcije, а ne pod ·иtjecajem nekihcjelovitih teorijskih i ideoloskih postavki. Na сеlи PariSke komunei revolиcionarnih radnickih masa iz 1871. godine, naime,nisи stajali marksisti, nego prudonisti i Ьlankisti, а njihoveteorije Ьile sи, i и politiёkom i и drиstveno-ekonomskom pogledи,cista sиprotnost onoga sto је Komuna prakticki radilana сеlи sa samim prudonistima i Ьlankistima. Revolиcionarnostvaralastvo Komune i njezina praksa potvrdili sи sve postavkemarksizma, kome sи иjedno dali bogat materijal za daljи teorijskиobradи.Pariska komиna zavrsila је tragicno, s besprimjernim heroizmompod navalom nadmocnog neprijatelja. Sve do oktobarskerevolиcije 1917. godine ona је ostala i и politiёkom i и ekonomskompogledи jedini prakticni primjer sto treba da proizlaziiz proleteгske revolucije.Dok је и Parizи komunи srusila orиZana nadmoc Versajacai Prиsa, ruska revolиcija је svoje vanjske neprijatelje pobljedila,ali и tokи svoga daljeg razvitka dozivjela је, moze se reci. . 'u IZV]esnom smislи jos tragiёnijи sиdbinu. Мinirala ји је Ьirokratskastiblja i Ьirokratska kontrarevolucija и vlastitim redovima.Zajedno s njom istи је sиdbinи dozivjelo i njezinoostvarivanje trudbenickog иpravljanja privredom.Oktobarska revolиcija pobljedila је na jednoj sestini zemaljskekиgle. NaorиZani rиski proletarijat је zajedno sa seljackimmasama pobjedivao i u gradanskom ratu i protivintervencije koja је navallia, tako reci, sa svih strana. Pobjederиskog proletarijata pratile sи и velikim razmjerima nacionalizacijaindиstrije, banaka i transporta, ali је istovremenootpocela i velika Lenjinova drama njegove ЪоrЬе sa strahovitomzaostaloscи zemlje i s Ьirokratizmom koji је neminovnorastao na temeljи te zaostalosti. Lenjin se nalazi и neprestanim152sukobima s birokratizmom, nosiocem kontrarevolиcije и samimsocijalistiёkim redovima. Medиtim, и иvjetima zaostalosti ruskihproizvodnih snaga i dezorganizacije и ratom opиstosenojekonomici zemlje Lenjin objektivno ne moze posjeCi korijenebirokratizma. Do neke mjere on ga mora, kao revolиcionar imarksist, и danim иvjetima, i sam иcvrscivati kako Ьi zaostalazemlja mogla krenиti naprijed.Bez O'bzira na goleme teskoce revolиcionarne, ali zaostalezemlje, koja pocinje izgradivati socijalizam, Lenjin ostajenepokoleЬljivo vjeran svojoj koncepciji socijalizma: »Socijalistickaorganizacija proizvodnje u opcedrzavnim razmjerima:иpravljajи radnicke organizacije (sindikati, tvornicki <strong>komiteti</strong>)pod opcim rukovodenjem sovjetske vlasti koja је jedina sиverena.«Takva је Lenjinova koncepcija - kоји је zastupaodo kraja svoga Zivota. Cak i tada kad najostrije osиduje radnunedisciplinи, kad najvise trazi иcvrscenje aиtoriteta direktorai odgovornih privrednih rukovodilaca, Lenjin nikad ne zaboravljaistaknиti potrebи иvlacenja najsirih masa и ирrаvи ipovezivati takvo иvlacenje s uzdizanjem socijalistiёke svijestiradnog naroda. Pod Lenjinovim rukovodstvom stvarno se razvijajиnajrazlicitiji oblici sиdjelovanja radnih masa и иpravljanjиprivredom i drzavom.Poslije Lenjinove smrti preostali oЬlici radniёkog иpravljanjaprivredom sve viSe gиЬе sadrzaj pod pritiskom birokratskekaste koja se иcvrscиje na vlasti. One sve viSe postajиsamo prazni oblici, »Potemkinova sela«, iza kojih se krijиrastиca vlast i eksploatatorske tendencije Ьirokracije. Ukolikojos razne rezolucije SКР(Ь) i govori sovjetskih rиkovodilacaiz tradicije, а prije svega iz prakticne potrebe za aиtoritetom,и pogledи organizacije poduzeca i privrede citirajи Lenjina,pocinjи ga citirati jednostranq, s istrgnиtim navodima onihrecenica iz <strong>njegovi</strong>h djela koje traZe иёvrscivanje radne discipline,aиtoriteta direktora i dтZavnog aparata и privredi, аrado zaboravljajи na ono sto Lenjin govori i pise о иvlacenjиraclтrih masa ne samo и иpravlj.anje privredom, nego i и stvarnoиpravljanje drzavom. Lenjina se najvise sјееаји kad govore оinicijativi. M~dиtim, oni shvacajи i gurajи tи »inicijativu« nasvoj, na Ьirokratski nacin: ispиnjavanje i premasivanje odozgo153
- Page 1 and 2:
BORIS КIDRIC... asЕ .....·-=tE·
- Page 3 and 4:
© GLOBUS~ Zagreb, JugoslavijaSadrz
- Page 5 and 6:
'-
- Page 7 and 8:
Тim kronoloSkim rasporedom Кidric
- Page 9 and 10:
pravca u nasem druВtveno~konomskom
- Page 11 and 12:
1111aktivizacijom objektivnih ekono
- Page 13 and 14:
Тi novi momenti, prema Кidricи,
- Page 15 and 16:
i.Stopa akumulacije i fondova odred
- Page 17 and 18:
1.:ј'.1:,!::,,,[1'! 1' ;l1!ii1•1
- Page 19 and 20:
.~'''POLITIKA 1 EKONOMIJA
- Page 21 and 22:
Karakter privrede treba, dakle, u s
- Page 23 and 24:
! ,,li.11i11 ,.plansko doblvanje no
- Page 25 and 26:
,, ,.proizvodnje, zajedno sa svim s
- Page 27 and 28:
drZavni oslonjen zadruZni sektor, k
- Page 29 and 30:
'··'Jasno је da sи svi ti razl
- Page 31 and 32:
cijskih oblika, ona treba da svojim
- Page 33 and 34:
;r·'·videna upravo radi planiranj
- Page 35 and 36:
(1mom jedinstvenih cijena; Prijasnj
- Page 37 and 38:
;11.:;.·,1nomike, sredstvo za boga
- Page 39 and 40:
vrijednosti i vrijednosti, izmedu k
- Page 41:
1Г.,, !1,;1'.f,,';'1.....l: ,,!: \
- Page 44 and 45: dиtim, iza socijalisticke . razmje
- Page 46 and 47: t:1,11li1'::1i!i:1' ,,!:dijи socij
- Page 48 and 49: vec gиSe u mnostvu svakodnevnih
- Page 50 and 51: u jednom Ш u drugom od navedenih k
- Page 52 and 53: 11Prema svertш izlozenom predlozen
- Page 54 and 55: -! i: ~pocetni element sиdjelovanj
- Page 56 and 57: Obrazlozenje reorganizacije savezne
- Page 58 and 59: вPLANSKO-TRZISNI PRIVREDNI SISTEM:
- Page 60 and 61: 1·с) Izvjesne ekonomske mjere drz
- Page 62 and 63: 5.Postoje dvije vrste udruZivanja r
- Page 64 and 65: u osnovnom planiranju sudjeluju pod
- Page 66 and 67: jednosti (vrijednosti i cijene) - n
- Page 68 and 69: ;['1 ,,:ri!i ,,,,~· 1i''i',rl:~1~~
- Page 70 and 71: U vezi s radnickim savjetima, cije
- Page 72 and 73: se drzava uplesti na taj nacin sto
- Page 74 and 75: za prosJienu reprodukciju, investic
- Page 76 and 77: zaboravili, one Ьi mogle postati v
- Page 78 and 79: vezivali inicijativu radnih kolekti
- Page 80 and 81: г--------------,.---,-------------
- Page 82 and 83: zeca (clan З, stav 2. nacrt;:J. »
- Page 84 and 85: fondova na potro.Sni fond trиdbeni
- Page 86 and 87: Stvenih fondova pravilno i realno i
- Page 88 and 89: druge jedinstvene druStvene potrebe
- Page 90 and 91: Slicnost se sastoji и tome sto sи
- Page 92 and 93: izvodnjи - kako da taj »najamni r
- Page 96 and 97: г!postavljenih planova ibez aktivn
- Page 98 and 99: Prvi· takav sиbjektivni faktor je
- Page 100 and 101: koji је potreban za koristenje ob
- Page 102 and 103: 1'1О nekim teorijskim pitanjimanov
- Page 104 and 105: stepeni prijelaz zadrиZnog vlasniS
- Page 106 and 107: Bilo kakva koncesija privatnovlasni
- Page 108 and 109: - kоји smo vec istakli - da se d
- Page 110 and 111: ------------------------- --------t
- Page 112 and 113: predvidaџ.jima plana. (U razmatran
- Page 114 and 115: Zato је ovdje jednako ртаvо j
- Page 116 and 117: ~njavanju zemlje ekonomskom utjecaj
- Page 118 and 119: Govor па Kongresu ekonomistaJugos
- Page 120 and 121: zma gigantskim koracima krenuli nap
- Page 122 and 123: dosao u pravo vrijeme. Sada mogu pu
- Page 124 and 125: .~.mjerila, а .· ·ji.sta na kome
- Page 126 and 127: privrede, stoёarstva, sumarstva i
- Page 128 and 129: no uvrstavanje pojedinih poduzeca u
- Page 130 and 131: nih odbora, а gubilo se iz vida on
- Page 132 and 133: socijalisticke revolиcije- sиstin
- Page 134 and 135: drzava. Konkretno: citav· viSak ra
- Page 136 and 137: taka za druБtveni standard, pod uv
- Page 138 and 139: , 8. Teze о ekonomici prijelaznog
- Page 140: BIBLIOTEКA PROMETEJBoris KidricSOC