Socijalizam i ekonomija - Učitelj neznalica i njegovi komiteti

1'1О nekim teorijskim pitanjimanovog privrednog sistema1. МоZв li Ьiti prosjeena profitna stopaproporcija druStvenih planova?Ima ljudi koji kritiziraju sto se nаВ novi privredni sistemsluZi stopama akumulacije i fondova, а ne prosjeenom profitnomstopom.Тi kriticari ili ne znaju su8tinu prosjeene profitne stope,ili ne shvacaju socijalisticki kara:kter nаЗе privredne i drustveneizgradnje.U cemu је sиStina prosjeene profitne stope? Као sto јеpoznato, profitna stopa predstavlja odnos izmedu viska vrijednostii ukupnog kapitala ulozenog u poduzece.Tako је viSak vrijednosti, ma otkuda potjec'ao ~viSak iznadpredujmljenog cjelokupnog kapitala. »Ovaj suviSak stoji dakleu izvjesnom. odnosu prema cjelokupnom kapitalu, koji se od-• у vnos IZrazava razlomkom К' gdje К znaci. cjelokupni kapital.Tako doblvamo pтofitnu stopu..:!.... = v , za razliku od sto­K p+prре viSka vrijednosti.:!....«.tpr~ pr = promjenljivi kapital; р = postojani kapital - в. к. к. маrх,Кар1tа1, t. Ш, Kultura, Zagreb, 1948, str.17-18.166Promatrajuci masovne ekonomske pojave u cjelini drustveneprivrede u kapitalistickom sistemu, mozemo konstatirati dakonkurencija izmedu pojedinih kapitala kao i mogucnostprelaZenja kapitala iz jedne grane u drugu uvjetuju formiranjepтosjecne profitne stope na temelju zakona vrijednosti.»Ali se kapital izvlaci iz neke oЬlasti s niskom profitnomstopom i Ьаса se na drugu koja prиZa veci profit. Ovim stal­·nim useljavanjem i iseljavanjem, jednom rijeci svojom raspodjelommedu razlicite oЬlasti prema tome da li profitna stopaonamo pada, а ovamo se penje, kapital postiZe takav omjerpotramje prema ponudi da prosjecni profit u razlicitim oЬlastimaproizvodnje postaje isti, te se stoga vrijednosti pretva-:raju u cijene proizvodnje«.tPrema tome, prosjecna profitna stopa proizlazi iz one anaтhijedrustvenog procesa proizvodnje i prometa koja је kapitalizmuprincipijelno prirodena i koju ne moze do kraja (tj.preko granica svoga monopolistickog djelovanja) savladati nimonopolisticki ni drzavni kapitalizam - usprkos zakonitom i-1 1 konstantnom porastu svojih planskih elemenata i zahvata.(Tom konstatacijom, naravno, ne ulazim u razmatranje vrlozanimljivog i znacajnog pitanja koje је izmjene od Marxovihvremena ра do danas u samom kapitalistickom sistemu pretrpioklasicni zakon vrijednosti.)Pтosjeena pтofitna stopa pтedstavlja, dakle, stihijski тezultatmasovnog djelovanja zakona vтijednosti.Ocigledno је, s obzirom na poznatu sustinu prosjecne profitnestope, da se umjetno trazenje takvog pokretnog principaunutaт socijalistickog planskog sistema nаЗе zemlje odmahocituje kao vulgarna proturjecnost. (Istaknuo sam »unutar«jer se ovdje ne radi о odnosima nase privrede sa svjetskimtrzistem.) Prosjeena profitna stopa, kao princip privrednogzblvanja, predstavlja Cistu suprotnost socijalistickom planskomupravljanju privredom, narocito u jednoj zaostaloj zemljikoja tek izgraduje socijalizam. Uvodenje tog principa u noviprivredni sistem znacilo Ьi ne korak dalje od Ьirokratskogplaniranja, nego Ьi djelovalo kao korak natrag od njega, kaokorak u anarblju dru8tvene raspodjele i proizvodnje, i to cak u• Маrх, Кapital, t. III, str.163.167