Kalendar prikazanja
Kalendar prikazanja
Kalendar prikazanja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
od 753 do 716. prije n. e., pridružila se jednog dana prikaza Servija Tulija, sina Vulkana, koji se<br />
pokazao u »vatrenu sjaju nad njegovom glavom« 111). — Herodot, koji je živio u četvrtom<br />
pretkršćanskom sioljeću, bijaše pisac povijesti, mnogo je putovao, a osobito je zabilježio kronološki<br />
perzijske ratove; on je napisao da su Perzijanci začuli u hramu Atene Pronoie u Delfima tako<br />
»čudnovatu viku« da su se dali u bijeg. 0 giasovima kojima nedostaju osobe što ih uzrokuju —<br />
dakle, akusti-čnim prikazanjima — izvješćuje se mnogo puta. U hramo-vuna Eskulapa, boga<br />
medicine, danomice se prikazivao bog osobno onima koji su tražili izlječenje — tako pri-rodno kao<br />
što se danas primarijus pojavljuje kraj bo-lesničkih kreveta u suvremenoj bolnici.<br />
Tri čuvena zakonodavca: Numa Pompilije, prema legendi drugi rimski kralj — Minos, kralj<br />
Knososa, sin Zeusa i Europe — i Likurg, legendarni spartanski zako-nodavac, dobivali su svoje<br />
stvaralačke zamisli ponajčešće preko neposrednih <strong>prikazanja</strong> bogova. — Eneja, junak trojanskog<br />
ciklusa legendi, prikazao se nakon smrti svom sinu Askaniju u kompletnoj opremi i s pratiocima. —<br />
Gaj Julije Cezar, rođen 13. srpnja 100. prije n. e. a ubijen 15. ožujka 44. prije n. e., prikazao se<br />
jednom Tesalcu i dao mu zadatak da javi njegovu posinku Gaju Oktavijanu o predstojećoj pobjedi<br />
kod Filipa. — Osnivač staroperzijske vjere Zaratustra, koji se oko 600. prije n. e. pojavio kao<br />
prorok, dobio je bitne odlomke Aveste (vjerski zapisi njegovih sljedbenika) od nekoliko <strong>prikazanja</strong>.<br />
— Mu-hammed, oko 570—623, osnivač islama i objavitelj Alaha, jedinog boga, smatrao se od 610.<br />
pozvanim za nešto više. U Meki je proglasio objave koje je primio preko prikaza-nja, a koje su<br />
zabilježene u Kur'anu.<br />
Očito, osnivači vjera nisu mogli bez <strong>prikazanja</strong> i ona su im bila potrebna kao aktivna potvrda iz<br />
nadosjetilnog. Time su njihova učenja postajala privlačnija i djelotvor-nija. Njihove bi pametne i<br />
mudre misli bile veličanstvene i bez oslanjanja na <strong>prikazanja</strong> — ali je aureola, svetački krug oko<br />
glave, davala jak poticaj.<br />
Jesu li <strong>prikazanja</strong> ekskluzivna?<br />
Sveto osoblje iz <strong>prikazanja</strong> vide i čuju, općenito, samo »vidovnjakinje« i »vidovnjaci«. Oni se,<br />
zbog želje da pri-opće drugima ono što su doživjeli, pretvaraju u poslanike <strong>prikazanja</strong> i simbol čuda<br />
što se, htjeli-ne htjeli, pojavljuju ubrzo nakon toga. Naglo se šireći, čudnovate vijesti stižu za vrlo<br />
kratko vrijeme do velikog broja Ijudi, koji kao da su upravo čekali vijest.<br />
Fatima<br />
Tako je počelo i u selu Fatimi u pokrajini Estremadura, n Portugalu. Ondje su tri mala pastira,<br />
svakog 13. u mje-secu od svibnja do listopada 1917, vidjela Marijinu pri-kazu kao »Majku Božju s<br />
krunicom«, koja ih je nepre-stano pozivala da podignu crkvicu na mjestu pojavljivanja. DJeca<br />
živahno i oduševljeno ispričaše o svojim vizijama. Ljeti i u jesen 1917. bijahu središnji događaj<br />
širom Portu-gala.<br />
U početku je to troje djece u samoći saobraćalo s pri-kazom, ali ubrzo su, svakog 13. u mjesecu,<br />
počele dolaziti u Fatimu beskrajne karavane hodočasnika. Prema pouzda-nim izvještajima, 13.<br />
listopada 1917. okupilo se na mjestu <strong>prikazanja</strong> 70.000 do 80.000 Ijudi i čekalo čudo. Navodno un<br />
se to isplatilo, jer ih je očekivao događaj koji će ostaviti Jak dojam ne samo na male pastire.