O d j e l j a k 7. : N a d z o r, p r e g l e d i i z v j e π Ê i v a n j e7. NADZOR, PREGLED I IZVJEŠ∆IVANJE7.1 Uvod7.1.1 SvrhaNadzor, pregled i izvjeπÊivanje su osnovneodgovornosti menadæmenta koje ukljuËujuprikupljanje, analizu, prenoπenje i koriπtenjeinformacija o fiziËkom i financijskom napretkuprojekta i posti<strong>za</strong>nju rezultata. Nadzor, pregledi izvjeπÊivanje, izmeu ostalog podupiru:• Odreivanje uspjeha i problema tijekom provedbeprojekta• Informirano i pravovremeno odluËivanjarukovoditelja <strong>za</strong> podrπku provedbi• Odgovornost <strong>za</strong> koriπtene resurse i postignuterezultate• Svijest i sudjelovanje dionika; i• Evaluacija postignuÊa projekta i revizija aktivnostii financija7.1.2 DefinicijeNadzorNadzor ukljuËuje prikupljanje, analizu, prijenosi koriπtenje informacija o napretku projekta.Sustavi i postupci nadzora trebaju osiguratimehani<strong>za</strong>m kojim se pruæaju relevantneinformacije pravim osobama u pravo vrijemekako bi im se pomoglo da donesu informiraneodluke. Nadzor treba naglasiti prednosti islabosti u provedbi projekta i omoguÊiti odgovornim<strong>za</strong>poslenicima rjeπavanje problema,poboljπanje uËinka, nastavak uspjeha i prilagodbupromjenjivim okolnostima.Nadzor treba usmjeriti paænju na prikupljanje ianaliziranje informacija o:• FiziËkom napretku (davanje inputa, poduzetihaktivnosti i dobivenih rezultata) i kvalitetiprocesa (tj. sudjelovanje dionika i izgradnjalokalne sposobnosti);• Financijski napredak (proraËun i izdaci)• Preliminarni odgovor ciljnih skupina na aktivnostiprojekta (tj. koriπtenje usluga iliobjekata i promjena u znanju, stavovima ilipraksama)• Razlozi <strong>za</strong> neoËekivan ili πtetan odgovorciljnih skupina, te koje se korektivne mjeremogu poduzetiPregledRedovni pregledi pruæaju moguÊnost onimakoji provode projekt i ostalim glavnim dionicimadaljnje analize informacija prikupljenihkroz nadzor, da razmisle o utjecajima, donesuinformirane odluke i poduzmu odgovarajuÊemjere upravljanja radi podrπke uËinkovitoj provedbi.Glavna svrha pregleda je razmjenjivatiinformacije, donositi <strong>za</strong>jedniËke odluke i premapotrebi revidirati planiranje daljnjeg programa.Redovni pregledi mogu se provoditi na raznimrazinama unutar strukture upravljanja projektom(tj. na terenu ili u srediπnjici EK), u razliËitovrijeme i s promjenjivom uËestalosti. No glavnoje pitanje πto ih treba regulirati (unaprijedplanirati), a trebali bi imati jasan program radai strukturu.EvaluacijaEvaluacija se moæe razlikovati od nadzora i redovnogpregleda po:• Svom obujmu (πira je - jer se bavi pitanjemjesu li ili nisu odabrani pravi ciljevi i strategije)• Svom vremenu provoenja (manje Ëesta -obiËno pri dovrπetku ili ex-post)• Onima koji su ukljuËeni (obiËno ukljuËuju'vanjske/samostalne' kadrove da bi se osiguralaobjektivnost); i• Korisnicima rezultata (ukljuËujuÊi planere ione koji donose politike i bave se pitanjimastrateπke politike i programiranja, a ne samorukovoditelje odgovorne <strong>za</strong> provedbu <strong>za</strong>datakakoji su pred njima).RevizijaRevizija se moæe razlikovati od nadzora, redovnogpregleda i evaluacije po:103
S m j e r n i c e z a u p r a v l j a n j e p r o j e k t n i m c i k l u s o m• Svojim ciljevima (da bi se osiguraloneovisno jamstvo)• Svom obujmu (usmjerenost na financije iliusmjerenost na djelotvornost, ekonomiËnosti uËinkovitost aktivnosti)• Onima koji su ukljuËeni (kvalificirani neovisnirevizori); i• Korisnicima rezultata (<strong>za</strong> EK i ostale donatore,tijela vlasti zemlje partnera i viπe voditeljeprojekata)7.1.3 NaËela dobre prakseImati korisnike informacija jasno na umuPri izradi ili upravljanju sustavom nadzora ipregleda projekta od vitalne je vaænosti jasnorazmotriti tko treba koju informaciju. Toje posebno vaæno u kontekstu hijerarhije menadæmenta,pri Ëemu Êe djelatnicima na terenu(npr. savjetodavnom osoblju/osoblju <strong>za</strong>pruæanje usluga) biti potrebna razliËita razinapodataka (viπe usmjerenih na input/aktivnosti)nego s viπem rukovoditelju (npr. naËelnikuJedinice <strong>za</strong> zdravstveno planiranje), koji bi seviπe bavio ocjenom rezultata (tj. ostvarenjemrezultata i posti<strong>za</strong>njem svrhe). Ako se to neuËini, postoji rizik od prikupljanja informacijakoje nisu neposredno relevantne/korisneodreenim korisnicima.Opasnost od uspostavljanja Ëisto ‘ekstraktivnog’sustava nadzora takoer treba izbjegavati(tj. sustava koji je osmiπljen kako bi ispunjavaosamo potrebe financijera ili viπih planera/onihkoji donose odluke, ali nema nikakav ili maliznaËaj <strong>za</strong> one koji provode projekt ili drugedionike ‘na terenu’). Takvi sustavi Ëesto dajunekvalitetne informacije, Ëine malo <strong>za</strong> izgradnjulokalne sposobnosti i nisu odræivi.Do odluke o tome 'koje' informacije prikupljatitreba doÊi analizom: (i) ciljeva projekta, (ii) interesai sposobnosti dionika, (iii) institucionalnihi upravljaËkih struktura, i (iv) odgovornostidonoπenja odluka. Osnovni naglasak trebastaviti na potrebe <strong>za</strong> informacijama onih kojiprovode projekte.Nadogradnja na lokalne informacijske sustavei izvorePitanje pove<strong>za</strong>no s ocjenom 'koje' informacijeprikupljati, je 'kako' prikupljati te informacije,analizirati ih i koristiti. Gdje god je to moguÊetreba koristiti/podræavati postojeÊe informacijskesustave kako bi se izbjeglo stvaranjeparalelnih struktura i pomoglo u izgradnji lokalnesposobnosti.U sluËaju kada je potrebno stvoriti sustavespecifiËne <strong>za</strong> projekt, potrebno je paæljivoocijeniti pitanja troπkova i odræivosti.Prikupiti samo najmanju koliËinupotrebnih informacijaZa prikupljanje, analiziranje i koriπtenje informacijapotrebno je malo vremena i resursa.UËinkovit sustav nadzora stoga treba prikupitisamo onoliko informacija koliko je dovoljno dabi odluËivanje o kvaliteti dobilo na opipljivosti.Viπe informacija ne znaËi i bolje informacije,ako ih se uËinkovito ne koristi. Sustavi bi trebalibiti primjereno jednostavni i praktiËni.TrianguliratiTamo gdje je to moguÊe i troπkovno efikasno,kvaliteta informacija se moæe poveÊati prikupljanjeminformacija iz viπe od jednog izvorai pomoÊu viπe od jedne metode. Na primjer,ako æelimo saznati o rezultatima aktivnostiizgradnje sposobnosti u kaznenopravnomsustavu, korisno je traæiti dokaze iz viπe odjednog izvora (tj. sudskih sluæbenika, odvjetnika,ærtava kaznenih dijela) i pomoÊu viπe odjedne metode prikupljanja (sudska evidencija,razgovori sa sudskim referentima/sucima ipraÊenje sudskih postupaka).Ovo naËelo ‘triangulacije’ dolazi iz mjeriteljskestruke, pri Ëemu se mora uzeti najmanje tri Ëitanjateodolita kako bi se sa sigurnoπÊu moglautvrditi toËna lokacija referentne toËke.Mora postojati plan na osnovi kojeg semoæe ocijeniti uËinakBez plana (fiziËkog i financijskog) nadzor, evaluacijai revizija su oteæane. Plan je potrebankako bi osigurao ‘mjerilo’ na osnovu kojeg semoæe ocijeniti napredak, a pruæa i osnovuna kojoj se moæe donijeti miπljenje o uËinku(ukljuËujuÊi ekonomiËnost i uËinkovitost). Dobrodokumentiran plan je stoga preduvjet <strong>za</strong>uËinkovit nadzor, pregled, evaluaciju i reviziju.104