Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom - Ministarstvo ...

S m j e r n i c e z a u p r a v l j a n j e p r o j e k t n i m c i k l u s o mVrsta misije/studijeDovršetak i ex-postevaluacija (nastavak)Glavna pitanja koja treba prouËiti• Ako su se pretpostavke i procjene rizika na razini rezultata pokazale neadekvatnimaili nevaljalima, ili je došlo do utjecaja nepredvienih vanjskihËimbenika, koliko se fleksibilno menadžment prilagodio kako bi osiguraoda rezultati svejedno postignu svoju svrhu?; I koliku je podršku pritom dobiood glavnih dionika ukljuËujuÊi vladu, Komisiju (središnjicu i lokalno),itd.?• Je li ravnoteža odgovornosti izmeu raznih dionika bila odgovarajuÊa?Koje su popratne mjere bile ili trebale biti poduzete od strane partnerskihvlasti i s kakvim posljedicama?• Kako su neplanirani rezultati mogli utjecati na primljene koristi?• Jesu li propusti na ovoj razini bili uzrokovani neuzimanjem u obzirsiromaštva tijekom provedbe horizontalnih i sveobuhvatnih pitanja poputspola, okoliša itd.UËinakPojam uËinak, ponekad se spominje i kao neposredni rezultat, oznaËavaodnos izmeu svrhe i opÊeg cilja projekta, odnosno mjeru do koje su ciljnikorisnici primili koristi ili do koje su te koristi imale opÊi uËinak na veÊi brojosoba u sektoru ili regiji ili zemlji u cjelini.Na razini uËinka, analiza opÊenito ispituje aspekte poput:• Do koje je mjere planirani cilj postignut, i koliko je to neposredno rezultatprojekta;• U projektima institucionalne reforme, do koje je mjere poveÊani ekonomskii socijalni razvoj nastao iz poboljšanih institucionalnih sposobnosti i komunikacija;• U sluËaju projekata poput infrastrukturnih, koliko su oni ujedno i poveÊaliekonomski i socijalni razvoj izvan razine njihovih neposrednih korisnika?• Ako su postojali neplanirani uËinci, kako su oni utjecali na opÊi uËinak;• Kada je to primjenjivo, svi uËinci povezani sa spolom, okolišem isiromaštvom su postignuti; i• Kako su gospodarski uËinci rasporeeni izmeu ekonomskog razvoja,plaÊa i naknada, deviznog teËaja i proraËuna, te kako je to povezano sopÊim ciljevima projekta.OdrživostPeti kriterij, održivost, odnosi se na vjerojatnost da Êe se pozitivni neposrednirezultati projekta na razini svrhe nastaviti nakon što financiranje završi.Analiza održivosti bi se stoga usmjerila na pitanja poput:• Vlasništva primatelja nad ciljevima i postignuÊima, npr. do koje sumjere obavljene konzultacije sa svim dionicima o ciljevima od samogpoËetka i jesu li se oni s njima složili i ostali usuglašeni tijekom cijelogtrajanja projekta;• Podrške politike i odgovornosti institucija korisnika, npr., do koje sumjere politika donatora i nacionalna politika bile usklaene, i utjecaji svakepromjene u politici; do koje su mjere, pozitivno ili štetno, relevantne nacionalne,sektorske i proraËunske politike i prioriteti utjecali na projekt;i razina podrške vladinih, javnih, poduzetniËkih i organizacija civilnogadruštva.• Institucionalne sposobnosti, npr. stupanj opredjeljenja svih ukljuËenihstranaka, kao što su Vlada (npr. kroz politiËku i proraËunsku podršku) i132