Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
102<br />
Bosanski jezik<br />
za po~etnike<br />
Mirnes Sokolovi}<br />
tre}a lekcija: Maternji jezik i mije{ani brak<br />
Sic!: Naravno, telad govori kravljim<br />
jezikom, janjad ov~ijim<br />
jezikom, jarad pak ko-zjim, pa<br />
ako biste nam mogli, s lingvisti~kog<br />
stanovišta, objasniti<br />
da li su stvari s ~ovjekom na<br />
istom tragu - to jest, kako to<br />
stoji s ~ovje~ijim maternjim<br />
jezikom, kako ga definišemo?<br />
Maternji jezik se tako zove jer<br />
prve rije~i dijete ~uje, pretpostavlja<br />
se, od svoje majke, sebi najbli`eg<br />
bi}a. I prve rije~i koje dijete izgovori<br />
rije~i su iz maternjeg jezika,<br />
kojima se ono obra}a okolini (još<br />
uvijek samo instinktivno). U vezi<br />
sa maternjim jezikom postavlja se<br />
pitanje jezi~ke pripadnosti govornika<br />
ro|enog u miješanom braku,<br />
tj. kod kojeg otac i majka ne pripadaju<br />
jednom narodu, te prema<br />
tome “ne govore ni istim jezikom”<br />
(imadu “razli~ite” maternje jezike).<br />
Suš-tinski je problem u tome za<br />
koji jezik se (kao maternji) opredjeljuje<br />
takvo dijete.<br />
Sic!: Pa da, taj suštinski problem<br />
obi~no se rješava time da je<br />
dijete dvojezi~no: ako je, recimo,<br />
otac Rus a majka Francuskinja,<br />
dijete obi~no govori oba<br />
jezika, to jest dvojezi~no je...<br />
Pitanje se javlja naro~ito aktuelnim<br />
u Bosni i Hercegovini, gdje se<br />
problem više svodi na naziv maternjeg<br />
jezika, a manje (ili nimalo) na<br />
suštinske razlike me|u “jezicima”<br />
oca i majke. U tak-vom pogledu za<br />
nas je ovdje na~elno interesantno<br />
kako se uop}e bosanski jezik kao<br />
maternji prima kad se radi o miješanim<br />
brakovima, koji su ~esta pojava<br />
u Bosni i Hercegovini.<br />
Sic!: Ah, da, izvinjavam se,<br />
to je ve}i vidite poseban problem...To<br />
je zaista suštinski<br />
problem...<br />
Teorijsko pitanje je da li je maternji<br />
jezik zaista “jezik majke”, ili<br />
to mo`e biti i “o~ev jezik”, tj. “o~inski<br />
jezik”? Postoji li, zapravo, naporedan<br />
pojam “o~inski jezik” i da<br />
li ga je mogu}e definirati?<br />
Sic!: Pa to je, molim Vas, pojam<br />
od presudne va`nosti,<br />
ako ga nema, jama~no bi ga<br />
trebalo izmisliti; dajte, molim<br />
Vas da ga konstruiramo...<br />
Ako je npr. otac Bošnjak, a<br />
majka “bosanska Hrvatica”, kako<br />
}e dijete iz takvog miješanog braka<br />
nazivati svoj maternji jezik?<br />
Ho}e li ga zvati bosanskim (i neovisno<br />
od toga da li }e ga u školi<br />
u~iti kao bosanski ili hrvatski)?<br />
Sic!: Da, da, i ja se pitam...<br />
Stvarno je teško izna}i odgovor<br />
na to pitanje; molim Vas<br />
da ga Vi riješite?<br />
Kad bi se bukvalno primijenilo<br />
pravilo “maternjeg” jezika, to dijete<br />
bi za maternji imalo hrvatski,<br />
jer mu je majka Hrvatica, bez obzira<br />
što se taj “hrvatski” ne bi mnogo<br />
razlikovao od “bosanskog” (u<br />
konkretnom slu~aju mo`da se ne<br />
bi uop}e razlikovao).<br />
Sic!: Svejedno što se ne bi razlikovao,<br />
mislim da je u tom<br />
slu~aju taj koncept maternjeg<br />
jezika nedopustiv, neodlo`ivo<br />
ga je potrebno dekonstruirati...<br />
U takvim slu~ajevima name}e<br />
se pojam “o~inskog jezika” (ili<br />
“babinog jezika”, kako se to u<br />
historiji bosanskog jezika katkad<br />
nazvalo). Taj pojam je principijelno<br />
neobjašnjen, sa nedefiniranim<br />
odnosom prema pojmu<br />
maternji jezik.<br />
Sic!: Eh to!, zaista je potrebno<br />
naslijediti taj koncept babinog<br />
jezika iz historije bosanskog<br />
jezika. Pogotovo što nam je<br />
va`no da djeca iz miješanih<br />
brakova ~iji je otac Bošnjak<br />
usvoje bosanski. Kako to da je<br />
taj babin jezik relativno nepoznat,<br />
koja su nau~na utemeljenja<br />
tog koncepta?<br />
U `ivotu se dešava da je maternji<br />
jezik u stvari “o~inski”, ali se<br />
po navici (~isto terminološki) odre-<br />
|uje kao “maternji”, mada eti-mologijsko-zna~enjski<br />
on to uvijek i<br />
nije. Kad se radi o odnosu me|u<br />
našim “nominacijskim jezicima”<br />
(jezicima koji se me|u sobom više<br />
razlikuju po nazivu-nominaciji nego<br />
po stvarnim osobinama, a koji<br />
su donedavno i po nazivu pripadali<br />
jednom jeziku), na prvi pogled<br />
nam se ~ini da tu nema naro~itih<br />
nejasno}a. To nam izgleda zato<br />
što komunikacija nije ugro`ena;<br />
me|u sobom se potpuno razumiju<br />
govornici jezika koji je prakti~no<br />
jedan (ali nije jedinstven) i koji<br />
(prema nacionalnom kriteriju) ima<br />
razli~ite nazive za jezi~ke tradicije<br />
srpsku, hrvatsku, bosansku.<br />
Sic!: Ali ipak dajte da se dublje<br />
zagledamo u problem, nemojmo<br />
dopustiti da nas zavara<br />
komunikacija - to su, pobogu,<br />
tri razli~ite jezi~ke tradicije,<br />
sjetite se toga!
Change language