Treci broj - sic

More documents

Recommendations

Info

126 gra|ani ne djeluju nego se od njih traì da igraju ulogu Naroda. Upravo zbog toga narod nije ništa drugo do teatralna izmišljotina. Kao dobar primjer kvalitativnog populizma ne moramo više uzimati Piazza Veneziju u Rimu ili Nurnberški stadion, jer nas u budu}nosti ~eka svojevrstan TV-populizam ili internetski populizam u kojem }e emocionalna reakcija odre|ene odabrane grupe biti predstavljena i prihva}ena kao glas Naroda. Zbog svog kvalitativnog populizma ur-fašizam se mora usprotiviti „trulim” parlamentarnim vlastima. Jedna od prvih Mussolinijevih re~enica u Italijanskom parlamentu glasila je: „Mogao bih ovo gluho i àlosno mjesto pretvoriti u kamp za moje manipule.” (Manipule su vojne jedinice u rimskim legijama.) Smjesta je, ustvari, pronašao bolje mjesto za svoje manipule, ali je malo kasnije ipak uništio Parlament. Gdje god politi~ar iskazuje sumnju u legitimnost parlamenta jer, toboè, više ne predstavlja glas Naroda, tu se moè namirisati ur-fašizam. 14. Ur-fašizam govori novogovorom Novogovor je izmislio Orwell u 1984, kao zvani~ni jezik Ingsoca, engleskog socijalizma. No, elementi ur-fašizma zajedni~ki su razli~itim oblicima diktature. Svi nacisti~ki ili fašisti~ki ud`benici sluìli su se osiromašenim vokabularom i elementarnom sintaksom s ciljem da ograni~e sredstva za kompleksno i kriti~ko razmišljanje. Moramo biti spremni prepoznati nove forme novogovora, ~ak i kad se pojavljuju u potpuno nevinom obliku talk showa. *** Ujutro 27. 7. 1943. saznao sam preko radija da je fašizam pao i da je Mussolini uhapšen. Kada me je mati poslala da kupim novine otkrio sam na najblièm kiosku da novine imaju razli~ite naslove. Štaviše, nakon pregledavanja svih naslova shvatio sam da u svakim novinama piše nešto drugo. Kupio sam jedne, naslijepo, i na prvoj stranici vidio proglas koji je potpisalo pet-šest politi~kih partija, me|u kojima i Komunisti~ka partija, Socijalisti~ka partija i Liberalna partija. Dotada sam vjerovao da u svakoj zemlji postoji jedna partija a da se u Italiji zove Partito Nazionale Fascista. Sada sam otkrivao da u mojoj zemlji nekoliko partija moè istovremeno postojati. Kako sam bio bistar dje~ak, shvatio sam da nisu mogle preko no}i nastati i da su neko vrijeme djelovale ilegalno. Poruka na naslovnoj stranici slavila je kraj diktature i povratak slobode: slobode govora, slobode štampe i slobode politi~kih organizacija. „Sloboda”, „diktatura”, „prava”... prvi put sam tada ~uo za te rije~i. Nanovo sam se, uz te rije~i, rodio kao slobodan ~ovjek Zapada. Moramo paziti da smisao ovih rije~i nikada ponovo ne bude zaboravljen. Ur-fašizam je još uvijek oko nas, ~esto neuniformiran i svakodnevno odjeven. Lakše bi nam bilo kada bi se pojavio danas neko ko bi javno govorio „Ho}u ponovo otvoriti Auschwitz”, „Ho}u da Italijom ponovo paradiraju crne košulje”, ali ìvot nije tako jednostavan. Ur-fašizam se moè vratiti pod najnevinijim maskama. Naša je du`nost da ga razotkrijemo i da pokaèmo prstom na svaki njegov primjer, svakoga dana, na svakom mjestu na svijetu. Sloboda i oslobo|enje zadaci su kojima nikada nema kraja. Prijevod: Kenan Efendi} *Tekst je prvobitno objavljen 22. juna 1995. u „New York Review of Books”, a potom i u „Utne Reader” u decembru iste godine. Ovaj prijevod napravljen je prema oba izdanja, pri ~emu se razlike ogledaju samo u tome što drugo izdanje ima podnaslove.
autori u ovom broju Maja Abadìja, ro|ena 29. 10. 1990. u Nišu, Srbija, gdje je zapo~ela osnovnoškolsko obrazovanje, a dovršila ga je u Brezi, BiH, zajedno sa gimnazijom. Studira na Odsjeku za knjièvnosti naroda BiH i bosanskihrvatskisrpski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U Brezi stanuje, ~ita i pokušava pisati. Jasmina Bajramovi} ro|ena je 8. 02. 1987. godine u Sarajevu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studentica je Odsjeka za knji- èvnosti naroda BiH i bosanskog jezika. Vladimir Bulatovi}, ro|en u Beogradu 13. 12. 1979. godine. Piše satiri~ne i fantasti~ne pri~e, aforizme. Diplomirao je solo pjevanje na Akademiji lepih umetnosti (ALU) u Beogradu. Harun Dinarevi}, ro|en 2. 2. 1989. Osnovnu i srednju školu završio u Brezi. Studira na Odsjeku za knjièvnosti naroda BiH, ali i na Odsjeku za komparativnu knjièvnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu, paralelno. @ivi u Brezi Kenan Efendi}, ro|en 1986. godine u èljeznom Polju (@ep~e, SFR Jugoslavija). Studira ju`noslavenske knjièvnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radi kao novinar na portalu Radiosarajevo.ba. @ivi u Sarajevu. Aida Gavri}, ro|ena u Sarajevu 10.04.1986, studira komparativnu knjièvnost, peta godina, posljednji semestar. Objavila ’Vladala~ki subjekt naspram umjetni~kog protusubjekta” (’O ~emu misle varvari dok doru~kuju” Tanje Stupar Trifunovi}) i kritiku knjige Ferita Edgua ’To godišnje doba u Hakkariu” u Novom Izrazu, ’îtalac kao nova ìà pisanja i zna~enja” u SOPHOSU i polemiku ’Simbolika omphalosa u pripovijetci Pismo iz 1920. godine’ Ive Andri}a” u Oslobo|enju. ^lanica je ZINK-a (Znanstveno istraìva~ki inkubator Filozofskog fakulteta u Sarajevu). Lamija Grebo, ro|ena je 1983. Zemljanka. Pisanjem se bori protiv nesanice, dosade i glasova koji joj govore da postane manekenka. Vara na kartama i ne uspijeva ni kaktus odr- àti u ìvotu. @ivi u Sarajevu, gdje vje`ba teleportiranje u Nedo|iju. Anela Hakalovi}, (03.04.1987.) studentica je master studija na Odsjeku za komparativnu knjièvnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. 2009 godine je (do)diplomirala komparativnu knjièvnost i filozofiju sa temama: ’Tijela cyberpunka i tijela u cyberpunku: modusi reprezentiranja tjelesnosti u romanu Neuromant i filmu Blade Runner” (komparativna knjièvnost) i ’Feminizam i postmodernizam: susret ili sukob?” (filozofija). Objavila je tekstove u Novom Izrazu i Odjeku. Haris Imamovi}, ro|en 06. 02. 1990. u Skender Vakufu. Studira na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. @ivi u Zenici. Admir Jamakovi}, ro|en 30. juna 1984. godine u Sarajevu, gdje ìvi, ~ita i ne radi. Diplomirao na Odsjeku za knjièvnost naroda BiH i b/h/s jezik Filozofskoga fakulteta u Sarajevu 2009. godine. Almir Kljuno, ro|en je 1. 1. 1991. Studira knjièvnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Almir Kolar Kijevski, ro|en 21.03. 1981. godine u Kijevu, op}ina Trnovo. U Sarajevu završava osnovnu školu, gimnaziju te studira na Filozofskom fakultetu, odsjek filozofija. Objavio zbirku poezije Requiem za Kijevskog (Omnibus, 2008). Jasna Kovo, ro|ena je 1. 05. 1988. u Visokom. Osnovnu školu završila je u Visokom, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Studentica je na Odsjeku za knjièvnosti naroda BiH i bosanski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. \or|e Krajišnik ro|en je 06. 09. 1988. godine u Sarajevu, danas ìvi u Isto~nom Sarajevu. Studira u Isto~nom Sarajevu, u~i se pisati, kolumnista je na portalu depo.ba. Sr|an Mrši}, ro|en je 1985. godine u Sarajevu na me|unarodni dan èna. @ivi i provodi dane u Sarajevu, što smatra privilegijom. Trenutno je student tre}e godine Opšte knjièvnosti i bibliotekarstva na Filozofskom fakultetu u Isto~nom Sarajevu, a tako|e se ove godine upisao na studije Teatrologije na istom fakultetu. Dobitnik je nagrade “fra Grgo Marti}” za najbolju zbirku poezije - prvijenac pod nazivom “Krici iz geta”. Osam godina radio u pozorištu „Forum teatar”. Amaterski se još bavi grafi~kim dizajnom i fotografijom. Marko Ragu`, ro|en 1986. u Sarajevu. Završava studij komparativne knjièvnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Knjièvnokriti~ke eseje/interpretacije i oglede objavljivao u sljede}im ~asopisima: Sarajevske sveske, Odjek, Motrišta, Zeni~ke sveske, Beton. Edin Sal~inovi}, ro|en 13. 4. 1988. u Sarajevu. Stanuje u Brezi. Završio osnovnu i srednju školu. Studira na Odsjeku za knjièvnosti naroda BiH. Mirnes Sokolovi}, ro|en 22. 10. 1986. u Sarajevu. Student je na Odsjeku za knjièvnosti naroda BiH na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavljivao oglede u Novom izrazu i Sarajevskim sveskama. Saša Staniši} je ro|en 1978. godine u Višegradu. Kao ~etrnaestogodišnjak, bjeè}i od rata u BiH, 1992. godine dolazi sa roditeljima u Heidelberg. U Heidelbergu Staniši} zapo~inje studij njema~kog jezika i slavistike a završava ga na Njema~kom institutu za literaturu u Leipzigu. Ovaj mladi pisac je dobitnik mnogih stipendija i nagrada, a jedna od njih je nagrada publike na knjièvnom natje~aju Ingeborg- Bachmann. Napisao je dvije radio drame, te mnoge pripovijetke i eseje. Objavio roman Kako vojnik popravlja gramofon. Damir Šaboti}, ro|en je 1978. godine u Beogradu. Filozofski fakultet završio je u Sarajevu. Postdiplomski studij završio na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Objavio zbirku pri~a Zaziva~ meleka (Zoro, 2008). @ivi u Ilijašu. Amer Tikveša, ro|en je 1979. u Konjicu. @ivi u Sarajevu, piše, lektoriše, fotografiše. Osman Zuki} ro|en je 12. 6. 1987. u Sarajevu, a odrastao u mjestu Baki}i, op}ina Olovo. Osnovnu školu po~eo je u Olovu, a završio u Sarajevu, gdje je upisao i završio i Gazi Husrev-begovu medresu. Student je Odsjeka za knjièvnosti naroda BiH na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Miloš @ivanovi} (Beograd, 1976.) do sada je objavio zbirke poezije Ignore The Nightmare In The Bathroom i Lirika pasa (Algoritam, 2009.), te zbirku pri~a Kubernetes - pri~e o pilotu. Jedan je od ~etvorice urednika Kulturno-propagandnog kompleta BETON. S redakcijom Betona dobitnik je nagrade Dušan Bogavac Nezavisnog udruènja novinara Srbije, za profesionalnu hrabrost i novinarsku etiku, 2007. godine. S redakcijom Betona priredio izdanja Srbija kao sprava i Antimemorandumdum. Krystyna @ukowska-Efendi} ro|ena 1984. godine u Varšavi. Magistrirala je na Institutu za zapadnu i ju`nu slavistiku Varšavskog univerziteta. U svom magistarskom radu problematizirala je poziciju djeteta kao naratora u bosanskohbosanskohercegova~kom ratnom pismu. @ivi i radi u Sarajevu. (sic!) âsopis za po-eti~ka istraìvanja i djelovanja Sarajevo/10/broj 3 Izdava~ Interkultura Urednik Mirnes Sokolovi} Redakcija Jasmina Bajramovi}, Kenan Efendi}, Jasna Kovo, \or|e Kraji{nik, Edin Sal~inovi}, Mirnes Sokolovi}, Osman Zuki} Urednik fotografije Kenan Efendi} Korektura Amer Tikve{a Fotografija na naslovnoj stranici Almedin Zuki} Tira` neograni~en zbog mogu}nosti slobodnog i poèljnog pre{tampavanja Andrej Arko{ DTP Slobodno i poèljno kopiranje, prepisivanje, skeniranje KONTAKT redakcija.sic@gmail.com Ovaj broj ~asopisa Sic! izdat je uz pomo} Sorosa. Zahvaljujemo se profesoru Williamu Huntu i Univerzitetu St. Lawrence na finansijskoj pomo}i. Zahvaljujemo se i Buybooku koji je ustupio knjige za prikaz.
Page 1 and 2:
(sic!) âsopis za po-eti~ka istraì
Page 3 and 4:
Potreba za angaòvanoš}u knjièvno
Page 5 and 6:
1. Elvedin Nezirovi} (Mostar): Piš
Page 7 and 8:
Jasmina Bajramovi} / Dramatika svje
Page 9 and 10:
linu, 1989. godine, pokrenut }e svr
Page 11 and 12:
maštovito, secirao jednu dramati~n
Page 13 and 14:
stana kao istinskog toposa rutinira
Page 15 and 16:
obilazi vrt nakon razorne oluje, do
Page 17 and 18:
Admir Jamakovi} Interpretacija poez
Page 19 and 20:
Interpretacija: Pjesnik u prvoj str
Page 21 and 22:
„vi” ili „oni”), Machizam (
Page 23 and 24:
obnovu društva, ali da kao simbol
Page 25 and 26:
Mirnes Sokolovi} Da li se nešto u
Page 27 and 28:
orirao Benjamin. Koncept biografije
Page 29 and 30:
Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 31 and 32:
fudbal, sa socijalnim strukturama `
Page 33 and 34:
Saša Staniši} Tri mita o imigrant
Page 35 and 36:
i iz toga konstruirati ono što se
Page 37 and 38:
Edin Sal~inovi}/ Svi sveti tranzici
Page 39 and 40:
FOTO: ALMEDIN ZUKI] je u idejni zap
Page 41 and 42:
Istost, razli~itost, sli~nost U pot
Page 43 and 44:
kriva (prodiru}i u dubine teksta) v
Page 45 and 46:
Schleiermacher traì da se djelo tu
Page 47 and 48:
San o totalitetu nad fragmentima \U
Page 49 and 50:
sao na trenutak ostala zadivljena.
Page 51 and 52:
Tri skice za teku}i Potop Kulturno
Page 53 and 54:
detradicionalizacija društva mogu}
Page 55 and 56:
FOTO: ALMEDIN ZUKI] Ho}e li subjekt
Page 57 and 58:
Da li je mogu}e primijetiti radikal
Page 59:
Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 62 and 63:
62 Almir Kolar Kijevski/ Sirenski s
Page 64 and 65:
64 FOTO: ALMEDIN ZUKI] jesne pustol
Page 66 and 67:
66 Strah od stvarnosti O uobli~enju
Page 68 and 69:
68 Biti pisac u bosanskohercegova~k
Page 70 and 71:
70 Trivijalna ~udovišta postmodern
Page 72 and 73:
72 stalnog preispitivanju svojih te
Page 74 and 75:
74 Poetika kaleidoskopa u Knjizi o
Page 76 and 77: 76 jedne slike, pisac nam do~arava
Page 78 and 79: 78 Kako bismo bili pošteni i ne da
Page 80 and 81: 80 inu kolektiva). To u stvari nije
Page 82 and 83: 82 Feminizam u tranziciji O klasnim
Page 84 and 85: 84 da: „Nacionalisti~ki lideri sa
Page 86 and 87: Sr|an Mr{i} Teška industrija Jata
Page 88 and 89: 88 Vladimir Bulatovi} Pasulj Moj do
Page 90 and 91: 90 nas. Još dugo posle toga mi je
Page 92 and 93: 92 Lamija Grebo Crvene cipele Ime m
Page 94 and 95: 94 Mirnes Sokolovi} sic!iranje Demo
Page 96 and 97: 96 Snoid Osvetnik (~ikama): Auu, ~i
Page 98 and 99: 98 Hodo~aš}e Kako su Hadì Murat,
Page 100 and 101: 100 Edin Sal~inovi} Multilateralno
Page 102 and 103: 102 Bosanski jezik za po~etnike Mir
Page 104 and 105: Mirnes Sokolovi} sic!iranje 104 Dem
Page 106 and 107: 106 Antitotalitarno pismo Kadera Ab
Page 108 and 109: 108 ti ka politi~ki angaòvanom dje
Page 110 and 111: 110 formizam djela (i za to se filo
Page 112 and 113: 112 modus kojim bi se sistem koji `
Page 114 and 115: 114 Sasvim na drugom polu umjetni~k
Page 116 and 117: 116 Za kulturne politike: p(r)omen(
Page 118 and 119: 118 movisanja novih muzi~kih autora
Page 120 and 121: 120 I opet nastade muk. Koliko kome
Page 122 and 123: 122 psihološki zna~aj Otpora. Za n
Page 124 and 125: 124 naziv igre se ne mijenja. Pojam
Page 128: “Sramota što si ljudsko bi}e je
show all

Treci broj - sic

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?