Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
28<br />
elementi folklora, deherojizacija, kult `ivotne snage 15 – zaklju~i}emo da antiratno pismo<br />
jedino donekle baštini deherojizaciju, mada u znatno druga~ijem modusu koji je utemeljen<br />
na fakcionalnim strukturama; kult pri~anja se dezintegrirao u montiranju narativnih<br />
isje~aka; narodni govor, kult `ivotne snage, elementi folklora su jama~no sasma izostali.<br />
Jednostavno, nakon ratnog u`asa, neke stvari spram tretiranja tradicije su se u povijesnoj<br />
poetici morale promijeniti.<br />
Kanonizacija – eklekticizam?<br />
Kona~no, problematika Kazazove nove pripovjeda~ke Bosne iscrpljuje se u eklekticizmu<br />
pripovjeda~kog konstrukta, u njegovoj muzealnosti, koja ho}e prepokriti raznorodnu<br />
prozu u skladu sa tradicionalnim obrascem; tako taj pojam usisava i apatridsku i nomadisti~ku<br />
i fakcionalnu prozu, sla`u}i je uz prozu zaokupljenju moderniziranjem tradicije i tradicionalizacijom<br />
postmodernog u okvirima jednog polja. Dalje, problem je i u neosjetljivosti na<br />
raznolikost i razlikovanje ideoloških i politi~kih aktualnih anga`mana samih autora koji se<br />
eklekticisti~ki svrstavaju pod jedan pojam koji je konstruisan prevashodnije na osnovu<br />
kulturnih iskustava i obrazaca, nego na bazi politi~kih i ideoloških vidokruga i perspektiva.<br />
A, potreba da se (nakon svih u`asa 20. vijeka) razvije osjetljivost povijesne poetike na<br />
ideološke i politi~ke modele, na zapa`anje povijesnopoeti~kog ra|anja i anticipiranja budu}ih<br />
historijskih i politi~kih entiteta, mo`da nikad nije bila ja~a nego danas i ovdje.<br />
Osim toga, u fokusu takvog konstrukta izostali su svaka hijerarhizacija i vrednovanje,<br />
pa su tako autori ~ija su djela razli~ite estetsko-eti~ke vrijednosti poimaju kao ravnopravne<br />
i istovrsne figure jednog monofonog i relativiziraju}eg polja.<br />
Kazazovom kanonizacijskom gestom se, me|utim, promovira i povijesnopoeti~ki koncept<br />
koji favorizira jedan `anr otjelotvoravaju}i aktualnu poeti~ku praksu na sliku i priliku<br />
tradicije. A, na kraju potrebno se upitati, nekanonski, odgovaraju}i na jedan izazov epohe:<br />
ne `udi li mo`da kontekst socijalne bijede i ~ovjekove tragi~ne situacije u njemu, kontekst<br />
bezna|a bosanskog tranzicijskog prezenta, koji Kazaz sugerira pripovjeda~ima koji dolaze, prevashodnije<br />
za hermeneuti~nim romanom, koji }e raznolikoš}u jezika i verbalno-ideoloških<br />
vidokruga razviti polifoniju koja }e biti u stanju preraditi traumati~nost ratne epohe na<br />
samrti i problem ra|anja nove epohe zarobljenosti koja se konstituiše i legitimiše u tranzicijskom<br />
kontekstu koji se name}e kao izazov epohe?<br />
14 Od svih pisaca zastupljenih u Antologiji, jedino bi se Jergovi} svojom zbirkom Inšallah, Madona, inšallah<br />
mogao uklopiti u koncept pripovjeda~ke Bosne, i to strukturama usmene tradicije koje preoblikuje u svojim<br />
pri~ama. Tom Jergovi}evom postupku moderniziranja tradicije i tradicionalizacije modernog i postmodernog<br />
(Kazaz), suprotstavlja se npr. soc-artovski Hemonov postupak u pri~i Lik i djelo Alfonsa Kaudersa, koji sve<br />
kodove tradicije usvaja kako bi se poigravao s njima iscrpljuju}i im zna~enja, izme}u}i ih u grotesku. Ta dva tako<br />
raznorodna prosedea su, me|utim, kod Kazaza prepokrivena jednim povijesnopoeti~kim konstruktom.<br />
15 Zdenko Leši}. Pripovjeda~ka Bosna I-II, Svjetlost, Sarajevo, 1991.
Change language