Treci broj - sic

More documents

Recommendations

Info

64 FOTO: ALMEDIN ZUKI] jesne pustolovine i u svim vremenima pojavljivati, ne kao iznimka ve} kao nepisano, op}e pravilo. Odisej }e slušati, Odisej }e sebe darovati ili, ta~nije, sebe }e prisiliti da sluša vo|en, kako nam mit govori, savjetom blagonaklone ~arobnice Kirke – svoje nesu|ene tamni~arke. Moèmo li govoriti o nepravdi koju putnik u ovom slu~aju nanosi sam sebi, o pritajenom mazohizmu ili je zna~aj tog iskušenja nešto prefinjeniji i pora|a ili treba da porodi mnogo kvalitetnijim plodom. No, na drugoj strani, šta znamo o sirenama, osim par opštih uputa i stereotipnom predstavljanju, ta~nije, dvjema vizurama predstavljanja: onoj izvornoj i onoj koja je vremenom oblikovana u svijesti današnjeg putnika. Mitologija nas obavještava da su sirene polu-ène, polu-ptice. Kombinacija ljudskog i ìvotinjskog, te da je njihov udes, prema nekim mitološkim izvorima, odre|ena kazna zbog nepoštivanja bogova i stanovite oholosti. Etim-ološko je zna~enje imena gr~. sirene = uè, tj. poveziva~ice, i prema toj analogiji i zna~enje odoma}enog termina „sirena” odnosi se na upozoravaju}i zvuk kao izvorna povezanost mitskih sirena sa zlokobnom pjesmom. U drugoj vizuri, naša današnja, skoro op- }eprihva}ena asocijacija je èna-riba, i ta evolucijska promjena je posve pogodna za zapo~etu interpretaciju. Tako poimaju}i je razumljivo da je svijet Sirena, svijet vode, te beskrajna plovidba (besplodna ekskurzija) nije svrha one ùdnje za slobodom. Svrha je kopno, u mitskom slu~aju – kraljevstvo Itaka. Ozloje|enost zbog vlastite nemogu}nosti ili nemo}i kod takvih kreatura pora|a to htjenje destruktivnosti i samodestruktivnosti. Barem ga time, logikom modernog Uliksa, moèmo donekle opravdati. Da je sirenski karakter ili sirenski sindrom u aktuelnom vremenu kroz koje smo prinu|eni da putujemo, najdominantniji u habitusima, što institucija kao predstavnika kolektiviteta, što pojedinaca ili pojedinki, kao, naizgled svjesnih jedinki, više je nego evidentno. Ponekad ih prepoznajemo tako što se odazivaju na ime koje im ne pripada, što se kriju iza pateti~nih formulacija ili krilatica, ili, u ve}ini, posu- |enog, ali povjesno potvr|enog znakovlja kojeg ni po sjenama najprozra~nijih slutnji, nisu dostojni. Ponekad po kolektivnom šablonskom promišljanju, me|usobnom perfektno dotjeranom nadopunjavanju licemjernih ali ipak o~itih navala bijesa i ozloje|enosti. Uvijek u ~oporu, bez imalo individualnosti. Uvijek pod plaštom laì kao jedinog na~ina smiraja. Zato se i pri mojim skromnim dosadašnjim „putovanjima”, (kao i što }e, izvjesno, i u onima koja predstoje), ~esto nametala problematika, pateti~no iskazano: ostrva koja prijete. Trebamo li, u tom kontekstu, sirene smatrati za nešto više od prepreke, nešto više od epizodnih strašila. Mo`da kao tipove li~nosti, kao univerzalne tipove koji predstavljaju aktere u našem svakodnevnom bitisanju kroz sva vremena i sve epohe „ìvotarenja smrtnika”. U mitu, kao što znamo, one, (u aktuelnom kontekstu na koji upu}ujem, sasvim slobodno moè stajati i oni, jer spolnost je samo posluìla u tehnici drevnog pripovjeda~a; u onom kristalisanju efekta šoka), zavo-
dljivim pojem obe}avaju znanje i ~arobno otkrovenje tajni onima koji im se pribliè; onima koji im pri prvom susretu daruju zagrljaj. Neobuzdano bogatstvo spoznaje tik nakon posjete ukletom ostrvu, ku`nom domu s prostirkom protkanom kostima naivnih. „Instant mudrost” ili „Kako do istine i potpune sre}e u par koraka.” Shodno tome, donekle sa sigurnoš}u moèmo formulisati da je njihov usud da svrhovitost vlastitog bitisanja pronalaze u stalnom pokušaju da putnike zavode i navode na podmuklu hrid sunovrata; njihova je ukletost u praznini koja samo na trenutak moè biti ispunjena kricima opijenih mornara. Ako, kao što smo naveli, iz današnje perspektive pokušamo se poistovjetiti sa drevnim putnikom, moèmo li sebi dopustiti luksuz i kombinovati sve mogu}nosti u manevrisanju metodom „alternativnog slijeda doga|aja”. Vratimo se opet drevnom kazivanju. Nakon upozorenja svojih saputnika i podjele instrukcija u vezi postupanja pri prolaska pored ostrva Sirena, more se iznenada umirilo. Skoro bez daška vjetra. Razumljivo, taj ambijent ima funkciju u što jasnijem efektu podmuklog poja. Šta bi mi mogli, s današnje ta~ke gledišta, o~ekivati od „junaka” koji je definisan u našem, aktuelnom, zapadnom, vrijednosnom sustavu. Od idealnog, beskompromisnog heroja. Da je, pomisli}emo, s tim karakteristikama pojmljen Odisej, mogao i svoje uši zapušiti voskom, sko~iti u tako smireno more, doplivati do Sirenskog zvjerinjaka i pokušati oštricom ma~a okon~ati jezive kliktaje. Da je mogao tim ~inom poštedjeti sve kasnije putnike, i hrabro rizikovati mogu}nost srd`be bogova, prkose}i i njihovim pravilima igre. Mogao je, doduše, donekle odbaciti savjet i barem za~epiti voskom uši, ali nije. Jer je bespotrebno. Prema samom mitskom pripovjeda~u, Odisej je traìo dozvolu da sluša sirene i to mu je, kao što znamo, savjetnica Kirka i dozvolila, naravno pod pomenutim uslovom vezivanja za jarbol! Promislimo li malo dublje, s posve opravdanim razlogom je priroda njegovih postupaka takva, kakva jeste. Ne zbog same logike kazivanja o putešestviji, što se moè uzeti kao argument, ve} i zbog jedne druge, univerzalnije poruke i poduke. Ma~ je u upotrebi tek po prispje}u u ita~ku palatu, u uzurpirano kraljevstvo. Ma~ je upotrebljiv tek na okon~anju putovanja, na kopnu. Pobjeda, dakle, mora biti dvostruka da bi bila potpuna. Mora biti ustrojen tj. poraèn i um i tijelo – jednim udarcem. Odisej je, da bi provjerio i potvrdio vlastitu ~istotu i superiornost, trebao posve mirno saslušati horsko suglasje laveà, ve} dovoljno ka`njenih nesre}nica koje }e manifestacijom vlastite nemo}nosti da ispune èljeni perfidni naum, (još jednom same sebi), verifikovati boànsku presudu. Dodatni trud putnika moè biti istrajnost u tome da ubijedi zvjerinjak da je zate~en tokom susreta te ga da što duè ostavi u ubje|enju kako je uspješna (njihova pre-lako prozreta) mimikrija. I ako u pojedinim etapama povratka, zlurado moèmo pomisliti da kod Odiseja postoji odre|eno kolebanje u odlukama, sigurno je da izbora izme|u Penelope i ubogog sirenskog ~opora, nema, niti smije biti, ~ak ni u naznakama. S druge strane, najve}a kazna polu-ljudskim i polu-ìvotinjskim kreaturama je navedena kazna od besmrtnih bogova: vje~ita usamljenost u ~oporu i konstantna isfrustiranost, uporno skrivana iza plasti~nih osmijeha, me|usobnih samoobmanjivanja i jalovih poetskih performansa. Da li se trebalo o~ekivati da (i aktuelni) sirenski isprazni duh doìvi katarzu? Da nakon odre|ene dionice puta, u kojoj je putnik svjesno dopustio jalovi lave`, nude}i, na neki na~in, time šansu koja se iz milosti nudi i takvim ka`njenicama, do|e do, makar naknadnog bu|enja svjesti, savjesti i kajanja? Ne zbog Uliksa, koji ne pripada tom svijetu, ve} zarad sebe. Nemogu}e!?. Naàlost, uistinu naàlost, kao i u drevnom kazivanju, tako i na mojim dosadašnjim putovanjima, ostaje da samo provjerimo i potvrdimo vlastitu ~istotu i ispravnost stavova, a sirenskoj krhkosti i nevinosti da guta ono sjeme kojeg je dostojna. To je istinski ishod kratke epizodne egzibicije i Odisej je beskrajno zahvalan (a kako i ne bi) na ukazanoj mogu}nosti. Postoji doduše jedna dimenzija razo~aranosti, ne u etiku ~opora koju i ne o~ekujemo, ve} inteligenciju koja je, kada se ogoli, komi~na i treba uloìti poprili~an napor da se opravda njeno postojanje, makar i u fragmentima. Na koncu, ovom, kao i svakom putniku nakon plodonosnog suo~enja ostaju tek dva, duboko utkana u svijest, osje}anja spram Sirena: duboko saàljenje i dostojanstveni prezir, nipošto mr`nja, ogor~enje ili nedoumica. Uzgred da napomenem opštepoznatu ~injenicu, da se saga sa mitskim putnikom okon~ava tako što jedini preìvljava desetogodišnju putešestviju i sam stiè u domovinu. Sudbina putnika je uvijek sudbina individue, usud pojedinca naspram usuda koliktiveta. I, tek kada kazivanje posmatramo i sa te pozicije, pozicije izvjesne cjeline poente, analiza dobija na zna~aju specifi~nih usmjerenja referencije na klju~ne karike i njihove reinterpretacije u novom svjetlu. „Ne udruùj se ni s kim”, u duhu poduke Kirke savjetova}e Kiš:, „pisac je sam”, kao i putnik. Zbog toga, iznova se samoislje|uju}i, igra rije~ima koja „zatvara krug” u formulaciji „nikoga nisam sreo” nije krug-om~a iz neke mrske, nametnute presude ili smrtonosnog izazova za „putnika”; taj krug ili preciznije: taj obru~ je plameni obru~, jedan u nizu plamenih obru~a u svjesno biranom ìvotnom cirkusu. Nešto što }e preispitati vještinu, dosljednost i spremnost aktera. Kaljenjem ~elika doprinijeti njegovoj ~vrstini. Brojnost i opetovanje performansa sa ta~kom koja uklju~uje pomenutu formulaciju, krajnje je nezahvalno prognozirati. Prepoznavati i analizirati ja~inu, domet i prirodu plamena sada spada u sekundarnu zada}u, naravno, nimalo zanemarljivu i prijeko potrebnu. Kroz imenovanje i detaljno empirijsko obrazlaganje. Dok, kona~no, izme|u dva putovanja, brod ne pristane uz obalu. podtemat (<strong>sic</strong>!) 65
Page 1 and 2:
(sic!) âsopis za po-eti~ka istraì
Page 3 and 4:
Potreba za angaòvanoš}u knjièvno
Page 5 and 6:
1. Elvedin Nezirovi} (Mostar): Piš
Page 7 and 8:
Jasmina Bajramovi} / Dramatika svje
Page 9 and 10:
linu, 1989. godine, pokrenut }e svr
Page 11 and 12:
maštovito, secirao jednu dramati~n
Page 13 and 14: stana kao istinskog toposa rutinira
Page 15 and 16: obilazi vrt nakon razorne oluje, do
Page 17 and 18: Admir Jamakovi} Interpretacija poez
Page 19 and 20: Interpretacija: Pjesnik u prvoj str
Page 21 and 22: „vi” ili „oni”), Machizam (
Page 23 and 24: obnovu društva, ali da kao simbol
Page 25 and 26: Mirnes Sokolovi} Da li se nešto u
Page 27 and 28: orirao Benjamin. Koncept biografije
Page 29 and 30: Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 31 and 32: fudbal, sa socijalnim strukturama `
Page 33 and 34: Saša Staniši} Tri mita o imigrant
Page 35 and 36: i iz toga konstruirati ono što se
Page 37 and 38: Edin Sal~inovi}/ Svi sveti tranzici
Page 39 and 40: FOTO: ALMEDIN ZUKI] je u idejni zap
Page 41 and 42: Istost, razli~itost, sli~nost U pot
Page 43 and 44: kriva (prodiru}i u dubine teksta) v
Page 45 and 46: Schleiermacher traì da se djelo tu
Page 47 and 48: San o totalitetu nad fragmentima \U
Page 49 and 50: sao na trenutak ostala zadivljena.
Page 51 and 52: Tri skice za teku}i Potop Kulturno
Page 53 and 54: detradicionalizacija društva mogu}
Page 55 and 56: FOTO: ALMEDIN ZUKI] Ho}e li subjekt
Page 57 and 58: Da li je mogu}e primijetiti radikal
Page 59: Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 62 and 63: 62 Almir Kolar Kijevski/ Sirenski s
Page 66 and 67: 66 Strah od stvarnosti O uobli~enju
Page 68 and 69: 68 Biti pisac u bosanskohercegova~k
Page 70 and 71: 70 Trivijalna ~udovišta postmodern
Page 72 and 73: 72 stalnog preispitivanju svojih te
Page 74 and 75: 74 Poetika kaleidoskopa u Knjizi o
Page 76 and 77: 76 jedne slike, pisac nam do~arava
Page 78 and 79: 78 Kako bismo bili pošteni i ne da
Page 80 and 81: 80 inu kolektiva). To u stvari nije
Page 82 and 83: 82 Feminizam u tranziciji O klasnim
Page 84 and 85: 84 da: „Nacionalisti~ki lideri sa
Page 86 and 87: Sr|an Mr{i} Teška industrija Jata
Page 88 and 89: 88 Vladimir Bulatovi} Pasulj Moj do
Page 90 and 91: 90 nas. Još dugo posle toga mi je
Page 92 and 93: 92 Lamija Grebo Crvene cipele Ime m
Page 94 and 95: 94 Mirnes Sokolovi} sic!iranje Demo
Page 96 and 97: 96 Snoid Osvetnik (~ikama): Auu, ~i
Page 98 and 99: 98 Hodo~aš}e Kako su Hadì Murat,
Page 100 and 101: 100 Edin Sal~inovi} Multilateralno
Page 102 and 103: 102 Bosanski jezik za po~etnike Mir
Page 104 and 105: Mirnes Sokolovi} sic!iranje 104 Dem
Page 106 and 107: 106 Antitotalitarno pismo Kadera Ab
Page 108 and 109: 108 ti ka politi~ki angaòvanom dje
Page 110 and 111: 110 formizam djela (i za to se filo
Page 112 and 113: 112 modus kojim bi se sistem koji `
Page 114 and 115:
114 Sasvim na drugom polu umjetni~k
Page 116 and 117:
116 Za kulturne politike: p(r)omen(
Page 118 and 119:
118 movisanja novih muzi~kih autora
Page 120 and 121:
120 I opet nastade muk. Koliko kome
Page 122 and 123:
122 psihološki zna~aj Otpora. Za n
Page 124 and 125:
124 naziv igre se ne mijenja. Pojam
Page 126 and 127:
126 gra|ani ne djeluju nego se od n
Page 128:
“Sramota što si ljudsko bi}e je
show all

Treci broj - sic

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?