Treci broj - sic

More documents

Recommendations

Info

30 Svojatanja su mi postala draga Intervju sa Sašom Staniši}em, mladim romansijerom sic!: Vaš debitantski roman Kako vojnik popravlja gramofon preveden je na bosanski jezik tek tri godine nakon njegovog prvobitnog izdanja na njema~kom. Štaviše, sarajevska izdava~ka ku}a Buybook uvrstila je Vašu knjigu u biblioteku Savremena bosanskohercegova~ka knjièvnost. Kakvo je Vaše mišljenje o tome, znaju}i da bjeìte od etiketiranja, posebno kao imigrantskog pisca? Razgovarali: Krystyna @ukovska-Efendi}, Mirnes Sokolovi} Staniši}: Takve kategorizacije }e se (naàlost) uvijek koristiti, iako ~esto nisu korisne. Valjda postoji ta neka potreba (iluzija) pojašnjavanja i reduciranja na jednostavnije, da li zbog ekonomskih razloga - egzoti~no se bolje prodaje, da li zbog uzimanja ~itaoca za ruku da se on, jadan, ne bi slu~ajno mu~io sam do}i do zaklju~ka kakve estetske i literarne oznake drì u rukama. Buybook naravno ne “griješi” formalno kad me svrstava u bh. knji- èvnost ako se - eto - po boji pasoša FOTO: JULIANE HENRICH gleda. A meni je sve to svejedno. I da vam pravo kaèm ova svojatanja su mi postala draga. To jako bitno (a u stvari tragi~no i pomalo smiješno) pitanje na našim prostorima, taj biološki defetizam, ko kome i ~emu pripada, ono se na meni - mojoj osobi i knjizi - lomi na konstruktivan na~in. Ro|en u zemlji koja samo emocionalno postoji, ali je politi~ki i geografski više nema, s bosanskohercegova- ~kim pasošem i Dèkovim Wolfsburg-dresom kad igram s rajom
fudbal, sa socijalnim strukturama ìvota u Njema~koj u kojoj sam proveo više vremena nego u Bosni, ali s bakom u Višegradu i tetkom u Zavidovi}ima, niti sam za Srbe kako treba Srbin, niti sam za Bošnjake u stvari Bošnjak, a oboje jesam jer ho}u to biti i jer volim bogatstva i veze i prelamanja svih naših kultura, a onda - da još stvari zamutim - ne pišem na našem i ne volim grah. Sve ja to jesam i nisam i mogu i ho}u i ne}u i volim i ne volim biti - i neka bira ko šta ho}e, identitet bi uvijek i trebao biti to - slobodan za biranje, a ime i mjesto ro|enja su za mene samo blijede dijagonale koje tu|e predrasude ukrštaju. sic!: Kako gledate na recepciju svoje knjige u Bosni i Hercegovini te u regionu, s obzirom na to da je Vaš roman daleko poznatiji i zapaèniji na zapadu nego na Balkanu? Staniši}: Naravno da me zbog teme romana i njene blizine Bosni recepcija romana kod nas interesuje, ali me je ta napetost i podosta napustila - ve} su ~etiri godine prošle od kada sam završio pisanje. A i da budemo iskreni: O kojem mi tiraù pri~amo? Koliko }e ljudi ~itati o vampirima od Stephenie Meyer, a koliko o vampirima naše prošlosti u “Vojniku”? A onda - koliko }e njih biti oni kojih se to ti~e? Koji nisu u ìvotu prišli knjizi (jer da jesu, vjerovatno bi nam dràva manje patila)? sic!: Vaš roman, bez obzira na to kako }emo ga nazvati – imigrantski, autobiografski, memoarski, (anti)ratni i kakav god još – moèmo gledati kao obra~un s intimnom prošloš- }u, porodi~nom historijom, sje}anjima iz djetinjstva i imaginarnim prostorom koji više ne postoji. Knjigu moèmo tako|er, mo`da pogrešno, smatrati kao osloba|anje od neke vrste tereta s kojim ste godinama ìvjeli. Da li je uobli~enje stvarnog iskustva u romanu bilo zapravo ono što je trebalo djelovati osloba|aju}e u Vašem pojedina~nom slu~aju; jesu li strukture stvarnog iskustva bile u toj slu`bi? Ili je nešto drugo posrijedi? I ako moète objasniti taj odnos fikcije i fakcije (fiction and faction), kako je teklo to preoblikovanje ~injenica – ili, koliki je doista udio stvarnog ili svjedo~enja u romanu? Staniši}: Stvarna iskustva su za mene uvijek samo arhiv ideja i tema za stvaranje pri~anog, ali i pri~anja - perspektive i drugih, više tehni~kih stvari. “Privatnog” osloba|aju}eg u mom romanu mo- `da tek toliko ima da sam sve te pri~e u tom mom arhivu nosio predugo neispri~ane u sebi i eto roman mi je dao tu priliku da ih izbacim iz sistema. Psihološki za mene u tome nema nikakve magije. Posmatram literaturu na pragmati~an na~in: Imaš dobru pri~u? Super, piši. Doìvio si je? Odli~no, znaš kako miriše. Nisi je doìvio? Idi tamo i istraì kako miriše. sic!: U toku rada na romanu, ako moète re}i, koja je Vaša namjera bila: da li je to prvenstveno knjiga koja je, kako rekosmo, trebala spasiti, razjasniti, promisliti jedan traumati~ni dio Vašeg ìvota; ili ste imali na umu i da Vaš roman u okvirima društvenog konteksta (pogotovo u postjugoslovenskim okvirima) moè djelovati detraumatizacijski, da moè svjedo~iti, da moè dati svoj doprinos u interpretaciji (ili biljeènju) posljednjih krvavih doga|aja, osu|uju}i nacionalisti~ko stanje. Da li, dakle, dopuštate i takvo zna~enje Vašeg romana, kojim bi se pri- klju~io pokušaju postjugoslovenske kulture da se oslobodi aveti nacional-kolektivizma; i da li vjerujete da su literatura i kultura uopšte za takvo što sposobne? Staniši}: E kad bi to knjige stvarno mogle - “osloboditi” nas od “aveti nacional-kolektivizma” - vjerujte mi, ja, a i mnogi drugi, bismo svaki drugi mjesec napisali po jednu. Mislim da se diskurs i recepcija ne mogu a mo`da ~ak i ne smiju planirati od strane autora. Lite-ratura je u prvom koraku uvijek samo banalno povezivanje iskustva, istrage, stila i teksta. To je to - a sve do ~ega produkt tog koraka i tog po- !intervju Ro|en u zemlji koja samo emocionalno postoji, ali je politi~ki i geografski više nema, s bosanskohercegova~kim pasošem i Dèkovim Wolfsburg-dresom kad igram s rajom fudbal, sa socijalnim strukturama ìvota u Njema~koj u kojoj sam proveo više vremena nego u Bosni, ali s bakom u Višegradu i tetkom u Zavidovi}ima, niti sam za Srbe kako treba Srbin, niti sam za Bošnjake u stvari Bošnjak, a oboje jesam jer ho}u to biti i jer volim bogatstva i veze i prelamanja svih naših kultura, a onda - da još stvari zamutim - ne pišem na našem i ne volim grah
Page 1 and 2: (sic!) âsopis za po-eti~ka istraì
Page 3 and 4: Potreba za angaòvanoš}u knjièvno
Page 5 and 6: 1. Elvedin Nezirovi} (Mostar): Piš
Page 7 and 8: Jasmina Bajramovi} / Dramatika svje
Page 9 and 10: linu, 1989. godine, pokrenut }e svr
Page 11 and 12: maštovito, secirao jednu dramati~n
Page 13 and 14: stana kao istinskog toposa rutinira
Page 15 and 16: obilazi vrt nakon razorne oluje, do
Page 17 and 18: Admir Jamakovi} Interpretacija poez
Page 19 and 20: Interpretacija: Pjesnik u prvoj str
Page 21 and 22: „vi” ili „oni”), Machizam (
Page 23 and 24: obnovu društva, ali da kao simbol
Page 25 and 26: Mirnes Sokolovi} Da li se nešto u
Page 27 and 28: orirao Benjamin. Koncept biografije
Page 29: Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 33 and 34: Saša Staniši} Tri mita o imigrant
Page 35 and 36: i iz toga konstruirati ono što se
Page 37 and 38: Edin Sal~inovi}/ Svi sveti tranzici
Page 39 and 40: FOTO: ALMEDIN ZUKI] je u idejni zap
Page 41 and 42: Istost, razli~itost, sli~nost U pot
Page 43 and 44: kriva (prodiru}i u dubine teksta) v
Page 45 and 46: Schleiermacher traì da se djelo tu
Page 47 and 48: San o totalitetu nad fragmentima \U
Page 49 and 50: sao na trenutak ostala zadivljena.
Page 51 and 52: Tri skice za teku}i Potop Kulturno
Page 53 and 54: detradicionalizacija društva mogu}
Page 55 and 56: FOTO: ALMEDIN ZUKI] Ho}e li subjekt
Page 57 and 58: Da li je mogu}e primijetiti radikal
Page 59: Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 62 and 63: 62 Almir Kolar Kijevski/ Sirenski s
Page 64 and 65: 64 FOTO: ALMEDIN ZUKI] jesne pustol
Page 66 and 67: 66 Strah od stvarnosti O uobli~enju
Page 68 and 69: 68 Biti pisac u bosanskohercegova~k
Page 70 and 71: 70 Trivijalna ~udovišta postmodern
Page 72 and 73: 72 stalnog preispitivanju svojih te
Page 74 and 75: 74 Poetika kaleidoskopa u Knjizi o
Page 76 and 77: 76 jedne slike, pisac nam do~arava
Page 78 and 79: 78 Kako bismo bili pošteni i ne da
Page 80 and 81:
80 inu kolektiva). To u stvari nije
Page 82 and 83:
82 Feminizam u tranziciji O klasnim
Page 84 and 85:
84 da: „Nacionalisti~ki lideri sa
Page 86 and 87:
Sr|an Mr{i} Teška industrija Jata
Page 88 and 89:
88 Vladimir Bulatovi} Pasulj Moj do
Page 90 and 91:
90 nas. Još dugo posle toga mi je
Page 92 and 93:
92 Lamija Grebo Crvene cipele Ime m
Page 94 and 95:
94 Mirnes Sokolovi} sic!iranje Demo
Page 96 and 97:
96 Snoid Osvetnik (~ikama): Auu, ~i
Page 98 and 99:
98 Hodo~aš}e Kako su Hadì Murat,
Page 100 and 101:
100 Edin Sal~inovi} Multilateralno
Page 102 and 103:
102 Bosanski jezik za po~etnike Mir
Page 104 and 105:
Mirnes Sokolovi} sic!iranje 104 Dem
Page 106 and 107:
106 Antitotalitarno pismo Kadera Ab
Page 108 and 109:
108 ti ka politi~ki angaòvanom dje
Page 110 and 111:
110 formizam djela (i za to se filo
Page 112 and 113:
112 modus kojim bi se sistem koji `
Page 114 and 115:
114 Sasvim na drugom polu umjetni~k
Page 116 and 117:
116 Za kulturne politike: p(r)omen(
Page 118 and 119:
118 movisanja novih muzi~kih autora
Page 120 and 121:
120 I opet nastade muk. Koliko kome
Page 122 and 123:
122 psihološki zna~aj Otpora. Za n
Page 124 and 125:
124 naziv igre se ne mijenja. Pojam
Page 126 and 127:
126 gra|ani ne djeluju nego se od n
Page 128:
“Sramota što si ljudsko bi}e je
show all

Treci broj - sic

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?