You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
detradicionalizacija društva mogu}a tek preko poluga<br />
sistema i institucija mo}i. Modernizacija kretanjima<br />
u društvu daje onu notu koja je potrebna odre-<br />
|enim centrima politi~ke i društvene mo}i, a ne onaj<br />
smjer i dimenziju koju bi neka modernizatorska kretanja<br />
sama po sebi trebala podrazumijevati.<br />
U prilog ovoj tezi mo`emo nizati mnoge otu`ne<br />
primjere iz savremene stvarnosti: internet, socijalno<br />
informati~ko umre`avanje i ukupna digitalizacija<br />
društva doveli su do toga da konzervativne snage,<br />
pokreti, udru`enja i asocijacije koje grani~e s fašizmom<br />
i nasiljem imaju bolju mogu}nosti vrbovanja<br />
sljedbenika, aktivista i finansijera; ki~asti koncerti tzv.<br />
duhovne muzike iskorištavaju scenografska, marketinška<br />
pa ~ak i muzi~ka rješenja pop muzike (vidi pod:<br />
Halal-pop, Thompson); bolji protok informacija omogu}ava<br />
sve ~eš}u selekciju i ideološku interpretaciju<br />
informacija, pri ~emu smo, dakle, na istom...<br />
Tradicija, kako vidimo, pre`ivljava tranziciju i ulazak<br />
u provalije kapitalisti~kog potroša~kog društva<br />
zato što je štite institucije mo}i, a sve ono što bi, eto,<br />
kao, modernizacija trebala suštinski donijeti i promijeniti<br />
gubi se u neorganiziranosti i površno-sti/birokratiziranosti<br />
gra|anskog društva. Nije li<br />
upravo turbo-folk, kao najva`nija i najutjecajnija<br />
kulturna ~injenica i energija u današnjoj Bosni i Hercegovini,<br />
pokazatelj tradicije koja pre`ivljava modernizaciju,<br />
i štaviše iskorištava modernizaciju u<br />
pravcu ja~anja i tr`išne prilagodbe. Istina, turbo-folk<br />
nosi sa sobom neke elemente koji su tradicionalisti~ki<br />
gledano neprihvatljivi (razgoli}enost, govor o<br />
seksu...), ali ipak je njegova uloga u o~uvanju i pothranjivanju<br />
tradicije umnogome bitnija jer ne redefinira<br />
odnose muškarca i `ene i ne osloba|a pojedinca<br />
stega patrijarhalne porodice (što valjda jesu osnove<br />
nekakve modernizacije). Tako ono što je istinski<br />
i suštinski tradicionalno i anahrono, upakirano u<br />
puku ambala`u modernog i progresivnog, ustvari i<br />
samo postaje moderno, ~ime tradicija vampirski<br />
pre`ivljava sva društvena kretanja zato što je pod<br />
zaštitom politi~ko-društvenog sistema.<br />
Bilo kakav vid modernizacije u Bosni i Hercegovini,<br />
pri ~emu bi modernizacija u prvom redu zna~ila<br />
slobodu individue, denacifikaciju društva/društava,<br />
dearhaizaciju i dekonfliktizaciju etni~kih identiteta<br />
i osiguravanje prava svih manjina, ni u kom<br />
slu~aju ne}e biti rezultat seminarskih, okruglostolovskih<br />
i radioni~kih tlapnji i šupljiranja, pa ni rezultat<br />
ovakvih pisanija, niti rezultat protesta, demonstracija<br />
i apela... Za svaku suštinsku promjenu društva<br />
neophodna je mo}. Na`alost!<br />
Skica 2: Pomirenje, viktimizacija, budu}nost<br />
Savremeno tranzicijsko bosanskohercegova~ko<br />
društvo bolno pati od problema rata koji fizi~ki,<br />
odnosno vojno, jeste završen, ali traje i obnavlja<br />
se u javnostima, javnim diskursima, identitetima,<br />
politi~kim i društvenim institucijama, ku}nim naracijama<br />
i bogomoljama. Osnovno pitanje o budu-<br />
}nosti bosanskohercegova~kog društva moglo bi<br />
se sa`eti na sljede}i iskaz: Kako kona~no zaustaviti<br />
rat?<br />
Spašavanje bosanskohercegova~ke budu}nosti<br />
Naizgled apsurdno pitanje da se prevoditi i raš~lanjivati<br />
na mnoga potpitanja od kojih bi se ona najva`nija<br />
i najmu~nija mogla odrediti ovako: Kako vratiti<br />
ljudsko dostojanstvo `rtvi? Kako kazniti zlo~ince?<br />
Kako prokazati i zaustaviti ideologije koje su proizvele<br />
rat? Kako i gdje prona}i minimume zajedni~kog<br />
neophodne za istinsko pomirenje? Kako temeljiti budu}nosti<br />
bez rata kao osnovne odrednice? Kako zaustaviti<br />
poricanje, preuveli~avanje i umanjivanje po-<br />
~injenih zlo~ina? Kako `rtvi ne dopustiti da mr`nju<br />
gleda kao legitimno eti~ko pravo?<br />
Opet, ovaj niz veoma teških pitanja kojima je odgovor<br />
neophodan, mo`e se prevesti u još, površno<br />
gledano, banalnije pitanje: Kako spasiti budu}nost<br />
novih generacija, odnosno kako djecu osloboditi<br />
traume i prošlosti roditelja, ili – u kona~nici – kako<br />
budu}nost ne zasnovati na ratu i na sukobljenim etni~kim<br />
identitetima, koje etnonacionalisti~ki centri<br />
mo}i konstruišu na osnovi konfliktne razlike?<br />
Epski zasnovani etnonacionalizmi<br />
Jaka i duboka patrijarhalna i patrocentri~na zasnovanost<br />
bosanskohercegova~ke porodice, a time i ukupnog<br />
društva i društvenih procesa, ote`ava svaki pokušaj<br />
povla~enja debele generacijske crte izme|u o~eva<br />
koji su ratovali, na jednoj, i sinova koji bi rat morali<br />
pamtiti, na drugoj strani, tj. izme|u majki koji su<br />
ra|ale topovsko meso i u ratu bivale obeš~aš}ene, na<br />
jednoj, i k}eri koje bi morale nastaviti šutjeti slušaju}i<br />
mušku pri~u o svijetu i `ivotu i ra|aju}i novu `ivu<br />
municiju za potrebe prljavih ratova.<br />
Sve poluge koje pokre}u ili pak ko~e društvo a<br />
posebice pojedinca u današnjoj Bosni i Hercegovini<br />
jesu upravo u muškim rukama, što }e re}i da društvom<br />
upravlja muška epska svijest koja tek svaki<br />
oblik rata vidi kao istinsku mogu}nost egzistencije i<br />
postvarenja. Ideologije koje su proizvele i pre`ivjele<br />
ratove u zemljama SFR Jugoslavije ideologije su epski<br />
postamentiranih etnonacionalizama ~ija je ukupna<br />
slika svijeta i `ivota tek slika sukoba izme|u Nas<br />
i Njih, koje bi trebalo eliminirati kako bismo Mi u<br />
potpunosti egzistirali.<br />
Infantilizam i viktimologija<br />
Jasno je da epski postamentirani etnonacionalizmi<br />
kao totalitaristi~ke ideologije i diskurzivne prakse<br />
apsolutno isklju~uju i štaviše guše svaku mogu}nost<br />
individualnog djelovanja i identiteta, odnosno<br />
svaku mogu}nost redefiniranja i otpora na relaciji<br />
Otac – Sin, ili Staro – Novo, što se da podvesti pod<br />
Prošlost – Budu}nost, a upravo je to relacija, odnosno<br />
sukob i opreka, od ~ijeg kona~nog ishoda i zavisi<br />
budu}nost i suština Bosne i Hercegovine.<br />
Me|utim, postkonfliktni etnonacionalizmi podrazumijevaju<br />
dva dodatna ote`avaju}a i destruktivna<br />
elementa, koje, na osnovi eseja „Kušnja nedu`nosti”<br />
Pascala Brucknera, ozna~avamo kao infan-<br />
temat<br />
(<strong>sic</strong>!) 53
Change language