06.05.2013 Views

Treci broj - sic

Treci broj - sic

Treci broj - sic

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Umberto Eco<br />

Ur-fašizam<br />

Ljudima koji osje}aju da im je oduzet njihov društveni<br />

identitet ur-fašizam kao jedinu privilegiju dodjeljuje<br />

~injenicu da su ro|eni u istoj zemlji. Ovo je korijen<br />

nacionalizma. Osim toga, jedini koji narodu mogu priuštiti<br />

njegov identitet jesu njegovi neprijatelji. Tako u<br />

korijenima ur-fašisti~ke psihologije le`i opsesija zavjerom,<br />

po mogu}nosti me|unarodnom. Pristaše se<br />

moraju osje}ati opkoljenim. Najlakši na~in rješavanja<br />

problema zavjere jeste poziv na ksenofobiju. No, zavjera<br />

tako|er mora dolaziti i iznutra: Jevreji su<br />

uglavnom najbolja meta jer donose tu prednost da su<br />

istovremeno i vani i unutra.<br />

U 1942., kada sam imao deset godina, osvojio sam<br />

prvu regionalnu nagradu na Ludi Juvenilesu, dobrovoljnom<br />

i obavezuju}em takmi~enju za mlade italijanske<br />

fašiste, što }e re}i – za svakog mladog<br />

Italijana. Retori~ki vješto elaborirao sam na temu<br />

„Trebamo li umrijeti za slavu Mussolinija i besmrtnost<br />

Italije”. Odgovorio sam pozitivno. Bio sam<br />

pametan dje~ak.<br />

Proveo sam svoje dvije rane godine me|u fašistima,<br />

SS-ovcima, republikancima i partizanima, koji su<br />

svi pucali jedni na druge, pa sam nau~io kako izbjegavati<br />

metke. Bila je to dobra vje`ba.<br />

U aprilu 1945. godine partizani su osvojili Milano.<br />

Dva dana kasnije došli su u gradi} u kojem sam tada<br />

`ivio. Bio je to trenutak radosti. Glavni trg je bio pun<br />

ljudi koji su pjevali i mahali zastavama, dozivaju}i<br />

Mima, regionalnog partizanskog vo|u. Kao negdašnji<br />

maresciallo Carabiniera, Mimo se pridru`io<br />

pristašama generala Badoglia, Mussolinijevog nasljednika,<br />

i izgubio nogu u jednom od prvih okršaja s<br />

preostalim Mussolinijevim trupama. Mimo se<br />

pojavio na balkonu gradske vije}nice, blijed, oslonjen<br />

se na štaku, i mašu}i rukom pokušao umiriti okupljenu<br />

masu. Ja sam ~ekao govor, jer je cijelo moje<br />

djetinjstvo bilo obilje`eno velikim i historijskim<br />

Mussolinijevim govorima, ~ije smo najznakovitije<br />

odlomke napamet u~ili u školi. Tišina. Mimo je govorio<br />

promuklim, jedva ~ujnim glasom. Rekao je:<br />

„Gra|ani, prijatelji. Nakon toliko bolnih `rtava… tu<br />

smo. Slava onima koji su pali za slobodu.” I to je bilo<br />

to. Vratio se unutra. Gra|ani su vikali a partizani su<br />

podigli svoje puške i sve~arski zapucali. Mi djeca<br />

po`urili smo skupljati ~ahure, dragocjene stvar~ice,<br />

no ipak sam imao vremena nau~iti da sloboda govora<br />

zna~i oslobo|enje od retorike.<br />

Nekoliko dana kasnije vidio sam ameri~ke vojnike.<br />

Bili su to Afroamerikanci. Prvi Yankee kojeg<br />

sam upoznao bio je crnac, Joseph, koji me u uveo u<br />

svijet ~uda Dicka Traceyja i Li'la Abnera. Njegovi<br />

jarko obojeni stripovi lijepo su mirisali.<br />

FOTO: ANNE SELDER<br />

Jedan oficir (kapetan ili major Muddy) bio je gost<br />

u vili porodice ~ija k}erka je bila moja školska kolegica.<br />

Upoznao sam ga u njihovom vrtu gdje su neke<br />

dame, okru`uju}i kapetana Muddyija, pri~ale<br />

zavodljivi francuski. Kapetan Muddy znao je nešto<br />

francuskog, tako|er. Moja prva slika ameri~kih oslobodilaca<br />

bila je – nakon toliko bijelaca u crnim košuljama<br />

– slika kultiviranog crnog ~ovjeka u `utozelenoj<br />

uniformi, koji govori: Oui, merci beaucoup,<br />

Madame, moi aussi j'aime le champagne… Na`alost, nije<br />

bilo šampanjca, ali sam od kapetana Muddyija dobio<br />

svoj prvi Wrigley Spearmint, koji sam `vakao po cijele<br />

dane. Uve~er sam svoju `vaku stavljao u ~ašu vode<br />

kako bi sutradan bila svje`a.<br />

U maju smo ~uli da je rat završen. Mir je za mene<br />

bio zanimljiva senzacija. Bilo mi je re~eno da je permanentno<br />

ratovanje prirodno stanje za jednog<br />

mladog Italijana. U narednim mjesecima sam otkrio<br />

da Otpor nije bio samo lokalni nego evropski<br />

fenomen. Nau~io sam nove, zanimljive rije~i poput:<br />

réseau, maquis, armée secrète, Rote Kapelle, varšavski<br />

geto. Vidio sam prve fotografije holokausta iako sam<br />

zna~enje razumio prije nego sam nau~io samu rije~.<br />

Shvatio sam od ~ega smo bili oslobo|eni.<br />

U mojoj zemlji danas postoje ljudi koji se pitaju da<br />

li je Pokret otpora uopšte imao realnog vojnog utjecaja<br />

na tok i ishod rata. Za moju je generaciju ovo pitanje<br />

irelevantno: mi smo neposredno razumjeli moral i<br />

prijevod<br />

(<strong>sic</strong>!) 121

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!