You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
orirao Benjamin. Koncept biografije, ma koliko bio fragmentaran, ipak se završeno realizira<br />
u prozi pripovjeda~ke Bosne; antiratnu literaturu svagda karakterizira stalna<br />
otvorenost formi, njena usmjerenost na nezavršenost raskrhotinjene stvarnosti, na raspar~anu<br />
biografiju, koju pokušava dohvatiti razu|uju}i formu, ali to joj gotovo nikad ne<br />
polazi za rukom. Prosede antiratnog pisma se formira u stalnom diskontinuitetu, u ukidanju<br />
fabule, što svjedo~i o potresenosti i nijemosti temeljne narativne instance toga pisma –<br />
ponajve}ma svjedoka u`asa, ratnika ili povratnika iz rata. Ratna i tranzicijska literatura je i<br />
literatura byta, literatura svakodnevnice, te umi~e isticanju amblematskih obrazaca miljea i<br />
likova, kojim je zaokupljena proza pripovjeda~ke Bosne. Osim toga, te dvije koncepcije literature<br />
su distopijske, te ne treba ni naglašavati koliko se funkcija knji`evnosti promijenila<br />
u me|uvremenu: ta knji`evnost na svom ishodištu zapravo polemiše sa eskapizmom<br />
estetskog utopizma kojeg pripovjeda~ka Bosna gradi. Nadalje, dok pripovjeda~ka Bosna<br />
svojom opsjednutoš}u narativnim nukleusima usmene literature tvori koncepciju kulturnog<br />
pam}enja, antiratna i tranzicijska literatura fakcionalnim inoviranjem `anrova<br />
favorizira komunikativno sje}anje. 12<br />
Bosansko kulturno pam}enje<br />
U Kazazovom konceptu nove pripovjeda~ke Bosne, nisu problemati~ni samo kvalifikativi<br />
novo i pripovjeda~ka, nego i sam pojam Bosne. Kako je i sam dobro primijetio, rat je utjecao<br />
na „raspršavanje bosanskohercegova~ke proze, na naracije bezdomnosti, iskorijenjenosti,<br />
dvo- i polikulturalnosti, imigrantskoj sudbini i stanju egzila, kulturalnom nomadizmu<br />
i apatridstvu”, te na ukazanje „morala nepripadanja bilo kojem obliku ideološkog konstruiranog<br />
kolektivnog identiteta”; otud je paradoksalno da svu tu prozu prepokriva povijesnopoeti~ki<br />
koncept koji sadr`ava kvalifikativ Bosna, jer u tom slu~aju proizilazi da<br />
mlada bh. proza ne pripada nijednom ideološki konstruiranom kolektivnom identitetu – osim<br />
bosanskom... No, o~ito je da su i Bosna i bosanski ideološki konstruiran kolektivisti~ki identitet.<br />
Sli~nu zamku ne mimoilazi ni Davor Beganovi} u novoj knjizi Poetika melankolije: 13 prou~avaju}i<br />
suvremenu bosanskohercegova~ku knji`evnost koja mu se otkriva raznolikim<br />
modusima transponovanja melankolije, Beganovi} uspostavlja kontinuitet od srednjovjekovne<br />
bosanske knji`evnosti preko sevdalinke do savremene literature: takvo kulturno<br />
pam}enje formira upravo na osnovu melankoli~nog potencijala koji je „sadr`an u najdubljim<br />
slojevima bosanske kulture”, u toj kulturi iznikloj iz grobova, u kojoj je upisan usud jedne<br />
duboko nesretne zemlje. Kako izrijekom naglašava Beganovi} (a takvo što insinuira i Kazaz),<br />
takav projekt bi trebao poslu`iti kao utopija u današnjem vremenu toliko okupiranom razdiobama<br />
– no ne treba zaboraviti da takva utopija istovremeno skriva dobro namještenu zamku:<br />
uspostavljanjem bosanskog kulturnog pam}enja kao protute`e stanju zara}enih kanona,<br />
mogu}e se konstituirati kao la`na alternativa koja }e otjelotvoriti na sliku i priliku zlo}udne<br />
nacionalisti~ke protuteze, koja }e baš tu oplemenjuju}u sintetiziraju}u alternativu legitimizirati<br />
sopstvenim strategijama esencijaliziranja kulture (melankolija kao esencija iz najdubljih<br />
slojeva bosanske kulture protegnuta do danas), ili }e vratiti povijesnu poetiku na<br />
tradicionalne obrasce (pripovjeda~ka Bosna), kao da se u gibanjima s knji`evnoš}u u<br />
me|uvremenu nije dogodilo ništa, ~ime se poništava histori~nost društvenog i kulturnog<br />
loma kakav je bio rat. Tako|er, takva poimanja kanonizacijskom gestom isklju~uju literaturu<br />
iz širih postjugoslovenskih i srednjo/isto~noevropskih okvira, u kojima su aktualni<br />
poeti~ki tokovi itekako relevantni.<br />
Jasno je da koncepcijom nove pripovjeda~ke Bosne Kazaz umi~e nacionalnom poimanju<br />
knji`evnosti koje zapravo i predstavlja najozbiljniji problem savremene nauke i knji`evne historije,<br />
no interkulturalnost nu`no podrazumijeva poimanje knji`evnosti u-uvijek-širim okvirima,<br />
stalno dijalogiziranje i dekonstrukciju identiteta... A pripovjeda~ka Bosna, ma koliko bila<br />
sinteti~an pojam, ma koliko se otkrivala kao blagotvoran lijek u zara}enosti nacional-kanona,<br />
jeste strukturalisti~ki konstrukt, koji multikulturalisti~ki poima bh. tradiciju.<br />
Bezdomna i avangardisti~ka ratna i tranzicijska proza podrazumijeva prevrednovanje<br />
tradicije i nepripadništvo maticama. 14 Uzmemo li osnovne poeti~ke odlike pripovjeda~ke<br />
Bosne koje nabraja Leši} – narativni diskurs kao narodni govor, reafirmacija pri~anja, skaz,<br />
12 O distinkciji ova dva koncepta v. Jan Assmann. Kulturno pam}enje. Vrijeme, Zenica, 2005.<br />
13 Davor Beganovi}. Poetika melankolije, Rabic, Sarajevo, 2009.<br />
(<strong>sic</strong>!) 27
Change language