Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
106<br />
Antitotalitarno pismo<br />
Kadera Abdolaha<br />
Politi~ko ~itanje<br />
Klinastog pisma<br />
i Ku}e imama<br />
Harun Dinarevi}<br />
^itanjem Abdolahovih romana uvi|aju se odre|ene<br />
sli~nosti mehanizama koje je primijenio Homeini prema<br />
protivnicima, sa onima karakteristi~nim za sovjetski<br />
socijalizam, ali i sli~an odnos disidentske knji-<br />
`evnosti prema totalitarizmu. Kao što se Lenjin nakon<br />
revolucije obra~unao sa menjševicima, na isti na~in<br />
je Homeini postupio sa komunistima, a poslije i mud`ahedinima<br />
koji su bili prijetnja za uspostavljenu<br />
vlast. ^eslav Miloš komunisti~ku ideologiju naziva<br />
Novom Vjerom 1 zato što je totalitarist~ki sovjetski socijalizam<br />
svojoj ideologiji dao status dogme, pa ako je<br />
tako politi~ki model postao neka vrsta religijske dogme,<br />
onda je u Iranu religija (onakva kakvu je propisao<br />
Homeinijev re`im) postala politi~ka dogma.<br />
Kontekst Islamske revolucije<br />
Sigurno je da je savremeni Iran najviše odre|en<br />
doga|ajem koji se desio prije više od trideset godina -<br />
Islamskom revolucijom iz 1979. godine. Politi~ki<br />
model koji je nametnut ovim prevratom još uvijek je<br />
aktuelan. Prelazak iz autokratske diktature šaha, u<br />
teokratski totalitarizam sve}enstva traumati~no je<br />
artikuliran u djelima holandsko-iranskog pisca Kadera<br />
Abdolaha, ponajprije u romanima Klinasto pi-smo<br />
i Ku}a imama. Stoga, u ovom kratkom ogledu pa`nja<br />
}e prvenstveno biti usmjerena na politi~ke implikacije<br />
upravo ova dva romana, ali i na odre|ene analogije<br />
sa isto~noeuropskim antitolitarnim pismom.<br />
Šta je, dakle, zajedni~ko za ova dva romana? Ako<br />
krenemo od `anrovskih odrednica vidjet }emo da<br />
oba fungiraju na dvije razine: kao politi~ki romani i<br />
kao porodi~ne hronike. Obje ove razine se prepli}u<br />
tokom naracije, upravo na na~in na koji je sama revolucija<br />
kao politi~ki doga|aj odredila previranja u<br />
iranskoj porodici kao osnovnom društvenom entitetu,<br />
toliko hermeti~nom da sve što se dešava pojedincu<br />
ima ogromne reperkusije na ~lanove cijele<br />
porodice. Pojedinac je, dakle, u oba romana duboko<br />
vezan za porodicu..<br />
Klinasto pismo je sastavljeno iz dvije fikcionalne<br />
knjige; Knjiga prva: Špilja koju pripovijeda svezna-<br />
1 Vidjeti: Miloš, ^eslav, Zarobljeni um, BIGZ, Beograd, 1987<br />
2 Ali, Tariq, Sukob fundamentalizama, Bemust Publishing, Sarajevo, 2009, str. 55<br />
ju}i pripovjeda~ i Knjiga Druga: Novo tlo koju pripovijeda<br />
Ismael, iranski emigrant u Holandiji, bivši<br />
komunisti~ki revolucionar. Zanimljiva narativna<br />
strategija u kojoj sveznaju}i pripovjeda~ ka`e da<br />
zna sve, osim da tuma~i klinasto pismo, u~inila je da<br />
drugi, ispovijedni dio romana uvjerljivije funkcioniše.<br />
Istovremeno, dešifruju}i zapise svog gluhonijemog<br />
oca Aga Akbara, zapisane na klinastom pismu<br />
koje je ovaj nau~io prilikom stalnih posjeta špilji<br />
u kojoj se nalaze drevni natpisi ispisani na ovom<br />
pismu, Ismael istovremeno govori o svom djelovanju<br />
unutar komunisti~ke partije, ali sa hronotopske<br />
distance Da bi izbjegao politi~ki apologetizam,<br />
Abdolah Ismaelu daje prvenstveno ulogu sina koji<br />
}e dešifrovati zapise svoga oca. Aga Akbar kao gluhonijema<br />
osoba, neupu}ena u politi~ke igre, bilje`i<br />
samo “gole” fenomene unutar porodice. Njegovi zapisi<br />
postaju neka vrsta apokrifa naspram postoje}eg<br />
politi~kog poretka, upravo zato što on nesvjesno<br />
bilje`i represivne mehanizme islamista. Iz takve minimalisti~ke<br />
pozicije javlja se svjedo~anstvo bez politi~kih<br />
intencija, a ipak politi~ki determinisano.<br />
Naracija romana stalno prelazi iz polja dominantno<br />
kulturnog u polje dominanto politi~kog, i obratno.<br />
Isti je slu~aj sa romanom Ku}a imama. Ovaj roman<br />
donosi pri~u o porodici nastanjenoj u imamskoj ku}i<br />
koja je stolje}ima bila mjesto `ivljenja imamove<br />
porodice, a imamska funkcija se tradicionalno<br />
prenosila sa oca na sina. Za razliku od Klinastog pisma,<br />
Ku}a imama je u cjelosti ispripovjedana iz pozicije<br />
sveznaju}eg naratora, što je i razumljivo s obzirom<br />
na mnogo širi spektar likova koji imaju svoje<br />
male pri~e unutar romana.<br />
Ako je islam, kao i judaizam i krš}anstvo, u po~etku<br />
bio neka vrsta politi~kog pokreta 2 , onda se u ova<br />
dva romana artikulira upravo taj politi~ki potencijal<br />
islama, mobilisan imamskim pokretom koji je doveo<br />
do revolucije. Me|utim, karakteristika šiizma kao<br />
dominantnog pravca islama u Iranu je velika mo}<br />
sve}enstva prisutna stolje}ima, što je svakako naglašeno<br />
u Ku}i imama. Šah je represivno djeluju}i prema<br />
sve}enstvu pokušao ugušiti instituciju koja je<br />
stolje}ima u~estvovala u mo}i, balansiraju}i tako svjetovnu<br />
i imamsku vlast. Ne samo da je imamet direktno<br />
u~estvovao u politici, nego se integrisao sa cjelokupnom<br />
kulturom, što je i omogu}ilo uspjeh revolucije.<br />
Abdolahovi romani stoga obiluju mitskim i<br />
ritualnim epizodama, specifi~nim za perzijsku kulturu<br />
- mješavinu folklornog i religijskog, u kojem se<br />
religijsko stopilo u folklorno. Tako ~vrsta veza politike<br />
i religije ogleda se u sceni iz Klinastog pisma u<br />
kojoj ajatolah Homeini dolazi do bunara blizu<br />
Ismaelovog sela da bi pred okupljenom svjetinom<br />
tra`io savjet od mesije Mahdija, za kojeg se vjeruje<br />
da stanuje u tom bunaru. Prije toga je šah naredio da
Change language