Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
stana kao istinskog toposa rutiniranog lamentiranja i<br />
autolamentiranja, iz zlokobnih i besmislenih usta diva<br />
s pokvarenim zubima. Tada se, kao plod devetomjese~nog<br />
razvitka, pra}ena iznenadnim i dobrodošlim<br />
generiranjem novih motiva, kod pripovjeda~a rodila<br />
`elja za novim `ivotom, uz selektivno regeneriranje<br />
}elija onoga starog, koje ne uklju~uje suprugu o kojoj<br />
on ipak o~igledno i pateti~no ovisi: Sve `ene upore|ujem<br />
sa svojom odbjeglom suprugom. Kao što religiozni<br />
fanatici u svakoj mrlji vide prorokovo lice, ja sam u svakoj<br />
`eni prepoznavao svoju. Taj novi `ivot nao~igled ne bi<br />
trebao biti osobito teško ostvariv za ~ovjeka koji vjeruje<br />
ne samo u duhove, nego i u vampire, vukodlake, prikaze,<br />
vile, vještice, d`ine, ~arobnjake, astrologe, d`inove,<br />
patuljke, meleke i an|ele, a`dahe i zmajeve, Satanu, Lucifera,<br />
Iblisa, Behemota, Belzebuba, Astarota, Gabrijela,<br />
Azraila, Asmodeja, D`ibrila, Sveti Graal, sirene, satire, jednoroge,<br />
kentaure, minotaure, ~itav Borgesov fantasti~ni<br />
Zoo park, Mrakonju, Golema, Macu papu~aricu, Baba Rogu,<br />
u zagrobni `ivot, d`ennet i raj, d`ehennem i pakao, u<br />
sedam aste~kih neba, u Wallhalu, Ragnarok, Vje~na lovišta,<br />
Had, Boshove slike, ne sumnja u korisnost derviških rituala,<br />
egzorcizma, spiritizma, alhemije, hod`inih zapisa,<br />
kabale, pokore, saljevanja strave, gatanja u grah, kašike,<br />
kafu, `ivotinjsku utrobu, dlan, koji tako|er vjeruje svim<br />
ma|ioni~arskim trikovima, u levitaciju, presijecanje `ena<br />
na dvije polovine, materijalizaciju legla ze~eva iz šešira,<br />
masovnu hipnozu, sugestiju... a, naro~ito, svim srcem, dušom<br />
i ostatkom razuma, naposljetku, bezrezervno<br />
vjeruje u reinkarnaciju! No, pripovjeda~ }e tu borbu<br />
za novim normalnim i nepateti~nim `ivotom nesvojevoljno<br />
retardirati, što je posebno bitno za radnju<br />
ovoga romana.<br />
Kada se u stanu njegove ustajale i kaoti~ne samo}e<br />
pojavljuje Mirna, neobi~no lijepa i ugodna ratna<br />
emigrantica, pripovjeda~eva (koji niti u jednom<br />
trenutku ne spominje svoje ime) `elja dobija dodatnu<br />
energiju i biva spoljašnjim uticajima znatno<br />
osna`ena. Mirna je k}erka Aleksandra Rankovi}a,<br />
njegovog ve} zaboravljenog prijeratnog prijatelja,<br />
nomada alkoholizma, glavnog junaka znamenite<br />
odisejske alkoholne pustolovine Aleksin put loze, bivšeg<br />
popularnog reportera na lokalnoj radio stanici,<br />
kojemu se svaki trag gubi u ratu, drugog avgusta<br />
1993, nedugo poslije privilegiranog i fantasti~nog<br />
susreta sa Perkmanom, duhom rudnika, a potom i<br />
susreta sa bra}om Pegaz, vode}im kriminalcima u<br />
gradu (radnja romana je delokalizirana unutar<br />
Bosne i Hercegovine, ali se da primijetiti da se doga|a<br />
u Zenici, rodnom gradu Selvedina Avdi}a).<br />
Ona se, kako to tada uvjerljivo govori, doma vratila<br />
nakon smrti An|ele, njene majke, sa `eljom da<br />
prona|e oca, te od pripovjeda~a tra`i da joj u tome<br />
svesrdno pomogne. Naravno, on tu molbu ne mo`e<br />
odbiti. Pored toga, pripovjeda~ je u Mirni tako|er<br />
vidio i seksualno-emotivno-relacijsku priliku. Kad se<br />
smije cijelim tijelom, narod u`iva. Tada po~inje radnja<br />
ovog romana, radnja ~iji skelet, metafori~ki re~eno,<br />
~ini potraga za Aleksom a meso (kakvo god ono<br />
bilo) sve ono što se tokom te potrage doga|a: intrig-<br />
antnosti, nevjerovatni (ali nerijetko i neuvjerljivi)<br />
susreti sa neovosvjetovnim, prevrati, retrospektivni<br />
prikazi uzaludnosti pripovjeda~evog `ivota, njegovi<br />
sukobi sa društvom, sa Mirnom, sa crvenokosom<br />
kriminalnom bra}om Pegaz, sa njegovim emotivnim<br />
i egzistencijskim Ja. Pa`nja ~itaoca je od tog trenutka<br />
zadobijena do kraja romana.<br />
Mirna je sa sobom kao jedini trag donijela dnevnik<br />
svojeg oca kojeg je (sasvim slu~ajno) pronašla u<br />
jednoj biblioteci u Švedskoj. Od ostalih Aleksinih<br />
crnih bilje`nica, ova se razlikovala po tome što je on<br />
u nju vrlo uredno i knji`evni~ki dotjerano zapisivao<br />
neobi~ne doga|aje raspore|ene u vremenu od<br />
desetog jula do drugog avgusta 1993, kada je potpuno<br />
nestao, o svojim planovima ne obavijestivši<br />
nikoga. Tog desetog jula je, nakon što je posjetio rudarsko<br />
okno i do`ivio uznemiruju}u nesre}u u rudniku,<br />
vidio Perkmana, jamskog duha koji pokazuje<br />
gde ima zlata i najavljuje nekakvu nesre}u. Situiran u<br />
horori~nom paklu ratnog destruiranja `ivota obi~nog<br />
~ovjeka, na vrhuncu dekadentnog razobli~avanja<br />
prijeratnog prividnoga sklada, fizi~ki odvojen<br />
od k}erke i supruge koje su emigrantskim ~inom spasile<br />
sigurnost svojih `ivota i predale se nesigurnosti<br />
izgnanstva, zbog svojeg ekavskog izgovora ~esto<br />
egaliziran sa agresorom, Aleksa se odlu~io za rizi~no<br />
i avanturisti~no istra`ivanje o perkmanu, o demonologiji,<br />
o bi}ima zarobljenim u spregu svjetova, ne<br />
diskvalificiraju}i niti jedno tuma~enje, objašnjenje i<br />
podatak, vjeruju}u svemu onome metafizi~kom što<br />
mu do tada njegovi ateisti~ki principi nisu dozvoljavali:<br />
tuma~enju monoteisti~kih doktrina, paganskim<br />
vjerovanjima, rudarima lokalnog rudnika. Pokušao<br />
je ponovno vidjeti perkmana, shvatiti zna-<br />
~enje onoga što mu je perkman rekao, tra`iti od njega<br />
informacije o Mirni i An|eli, pomo} u odlasku ka<br />
njima. Naposljetku se obratio bra}i Pegaz.<br />
Bra}a Pegaz su crvenokosi Albin i Aldin koji<br />
Ahmeda podsje}aju na Je'd`ud`a i Me'd`ud`a, ~ija pojava<br />
}e najaviti dolazak sudnjeg dana. ^itav grad je znao<br />
pri~u o njima, o njihovom odrastanju i mo}i pomo}u<br />
koje plaše taj isti grad. Oni sura|uju sa policijom,<br />
upravljaju svim kriminalom u gradu, `ivotom i<br />
smr}u, kao što su to kao dje~aci radili sa raznim<br />
`ivotinjama. Oni su lokalni demoni, ali i bogovi,<br />
koje se zajednica plaši i koje je zajednica upravo<br />
kreirala, u mladosti izop}ivši ih iz sebe zajedno sa<br />
njihovim roditeljima. Zajednica je stvorila ~udovišta,<br />
demone i bogove. Ovom potresnom pri~om Avdi}<br />
kao tematski akrobata, tako|er, pored izlišne i<br />
ogoljene ljubavne i metafizi~ke tematike koje preovladavaju<br />
romanom, pored analiziranja uticaja Voguea<br />
na savremenu `enu, suptilno obra|uje temu<br />
odnosa subjekta spram zajednice i zajednice spram<br />
subjekta: u ovom konkretnom slu~aju nemo}ne zajednice<br />
spram junaka ratnog profiterstva, ratnih zlo-<br />
~inaca u logoru u muzi~koj školi. Svoju su mo}<br />
Albin i Aldin potvrdili komandiranim ubistvom<br />
Alekse na površinskom kopu rudnika, što je pripovjeda~<br />
od njih li~no saznao, ali i kontroliranjem i nje-<br />
!prikazi<br />
(<strong>sic</strong>!) 13