Treci broj - sic

More documents

Recommendations

Info

4 Potreba za angaòvanoš}u knjièvnosti Anketa Sic!-a o preokupacijama i ulozi knjièvnosti danas Petoro mladih knjièvnika/ica pišu o izostanku stvarnosti u savremenoj knjièvnoj produkciji, o potrebi za re-etizacijom spisateljskog ~ina, o interkulturalnosti, o redefiniciji spisateljskog poloàja, odaju}i svoje temeljne preokupacije i promišljaju}i ulogu knjièvnsoti u epohi koju ìvimo 1. Zašto pišete? Po Vašem mišljenju koja je uloga knjièvnosti u savremenom bosanskohercegova~kom društvu? Tanja Stupar Trifunovi} (Banja Luka): Teško je odgovoriti zašto ~ovjek nešto radi, to podrazumijeva stalna preispitivanja. Zašto pije, zašto puši, zašto je sre}an, ljut, ovakav ili onakav. Sve povla~i ~itav niz uzro~no-posljedi~nih veza i za svakog pojedinca razli~itih uzroka. Tako je i sa pisanjem. U meni se nešto opire da na to odgovorim, na to ispituju}e zašto, taj otpor naprosto govori da nemam pojma zašto to radim. Radim, ne znam kako, ni zašto ni koliko dobro, ali to radim. Ili ipak znam. Ali se opirem tom stalnom i napornom preispitivanju koje je u svojoj suštini dobro i va`nije od odgovora. Ili ta~nije, ono je sam odgovor, pišem jer se stalno preispitujem. A drugi dio pitanja mogu prilijepiti zaklju~ku iz prvog dijela jer mi se ~ini da bi korisna uloga knjièvnosti u bh. društvu mogla biti upravo ta: uloga stalnog preispitivanja. Sr|an Mrši} (Isto~no Sarajevo): Ne znam za druge, ali kod mene je u pitanju ~ist nagon koji me povremeno obuzme, potreba za stvaralaštvom koju moram da zadovoljim. U pitanju su veoma jake emocije koje jednostavno traè da budu kanalisane i definisane kroz poeziju. Pisanje me osloba|a viška kreativnosti koji moè da se pretvori u destrukciju ako se blagovremeno ne izbaci iz organizma. Mislim da je velika razlika izme|u onoga šta bi trebalo da bude uloga knjièvnosti u našem društvu od onoga što ona ustvari jeste. Odgovor na pitanje zašto je to tako zahtijeva analizu u koju se ja ovom prilikom ne èlim upuštati. Mogu samo re}i da savremeno društvo jednostavno nema vremena za knjièvnost, a društvo je jedini faktor koji joj odre|uje ulogu. Dinko Kreho (Sarajevo): Pisanje - u koje }emo ovom prilikom ubrojiti poeziju, fiction prozu, esejistiku i tzv. rubne ànrove, a bez knjièvne teorije ili kritike - na~in je da uvijek iznova dovedemo u pitanje predrasude o svijetu i dobu u kojem ìvimo. O jednoj i jedinstvenoj “ulozi knjièvnosti”, me|utim, nije mogu}e govoriti niti u globalnim razmjerama niti u bosanskohercegova~kom kontekstu. U potonjem je prisutan i paradoks o kojem je na primjeru Hrvatske pisao Borislav Mikuli}: s jedne strane, mediji su ti koji su u potpunosti na sebe preuzeli proizvodnju pisaca, intelektualaca i mislilaca svih fela; s druge strane, vrlo je ìv kult knjige kao utjelovljenja neke ~iste, nepatvorene emocije, i knjièvnosti kao jednog od potpornih stubova kolektivnoga (nacionalnog) duhovnog prostora. Kad kaèmo kultura, mi tu još uvijek prije svega podrazumijevamo knjièvnost, odnosno trijadu nacija-jezik-knjièvnost, pri ~emu se pisac pojavljuje kao identity manager prvog reda. Medijska revolucija u posljednjih petnaestak godina definitivno je detronirala pisca s pozicije povlaštenog tuma~a stvarnosti, tj. vlasnika pretpoliti~kih ili nadpoliti~kih istina. No, ~ini mi se da bi veliki broj bh. pisaca - poput isto toliko brojnih njihovih kolega u drugim postsocijalisti~kim sredinama - htio odràti privid neposrednog i neposredovanog dodira sa stvarnoš}u, a istodobno zadràti neporecivo pravo na vlastiti medijski prostor i mjesto u trìšnoj hijerarhiji, dakle na vrlo opipljivo ekonomsko zale|e. 1. Mirko S. Boì} (Mostar): Pišem jer imam potrebu za pisanjem. To bi bilo najjednostavnije mogu}e objašnjenje. Meni je pisanje poput fotografije – ~ini mi se ponekad da pišem iz straha od zaborava, da }e taj trenutak ostati nezabiljeèn ako ga ne stavim na papir. Tako|er pišem jer imam potrebu reagirati na stvari koje se dešavaju oko mene. Uloga knjièvnosti u suvremenom bh. društvu pomalo je naslije|ena iz socijalizma u smislu forme i infrastrukture. Iako bi uloga knjièvnosti mogla biti mnogo ve}a, u smislu kulturne promocije zemlje na me|unarodnom planu izme|u ostalog, poprili~na okoštalost knjièvne scene u BiH sprje~ava takav efekt.
1. Elvedin Nezirovi} (Mostar): Pišem samo onda kada osje}am da se u meni nešto pokrenulo, da postoji nešto što od mene traì da bude zabiljeèno. Nekad, to je sasvim obi~an ìvotni trenutak u kojem posve nehoti~no prepoznam sintezu raznih iskustava, a nekad, to je doga|aj pred kojim jednostavno zanijemim, nešto što me (svojom surovoš}u ili ljepotom) protrese iz temelja... Nisam pristalica mišljenja kako knjièvnost danas moè promijeniti bilo šta bilo gdje u svijetu, pa tako i u BiH... Knjiga je u BiH, danas, tek “nu`no zlo”, puka zabava u kojoj, zbog PDV-a, ne mogu uìvati ni oni kojima je namijenjena. 2. Šta moraju biti preokupacije savremenih pisaca sa naših prostora? Tanja Stupar Trifunovi} (Banja Luka): Kada je samo pitanje postavljeno pod “moranje” ili preciznije, kako pi{e – “{ta moraju”, onda nam odmah postaje jasno da ne moraju ni{ta jer ih osim naravno njihove savjesti niko ni na šta ne obavezuje. Ukoliko pitanje sugeriše na to šta bi bile poèljne preokupacije i ~ega nam u našoj literaturi nedostaje, onda bih opet prema subjektivnom sudu, i bez èlje da se nekom ista name}e, mogla re}i da meni nedostaje stvarnosti u našoj literaturi ali ne stvarnosti kao puke bilješke dešavanja oko nas nego jedne suštinske stvarnosti i otvorenosti za nju, koja je usljed dominiraju}e površnosti zanemarena i u ìvotu, ali i u literaturi. Sr|an Mrši} (Isto~no Sarajevo): O~igledno je da mi kao društvo generalno volimo da pretjerujemo i idemo iz krajnosti u krajnost. Tako da imamo savremene pisce koji bjeè od realnosti i bave se nekim imaginarnim svijetovima i pišu o stvarima koje nemaju nikakav dodir sa ovozemaljskim svijetom, dok na drugoj strani ovi angaòvani pisci lome zube sa prevelikim zalogajima pokušavaju}i da se izbore sa odgovorima na velika pitanja koja niko nije ni postavio. êmu tolika odgovornost ili bjeànje od iste? Mnogo ljepše bi bilo kada bi se svi vratili sami sebi i pisali o sopstvenim osje}anjima, svijetu koji ih okruùje, unutrašnjem doìvljaju tog autenti~nog, malog univerzuma. Zbir tih opisa bi kroz izvjesno vrijeme mogao da ~ini jednu zaokruènu cjelinu postapokalipti~ne balkanske knjièvnosti sa po~etka 21. vijeka, u kojoj bi svako našao svoj udio. I mo`da, ali mo`da, to nekada nekome bude i zanimljivo za ~itanje i izu~avanje, mada veoma teško, jer je knjièvnost, kao i ve}ina drugih ogranaka umjetnosti, na vrlo niskim granama u ovom kapitalisti~kom svijetu sa poreme}enim sistemom vrijednosti. Dinko Kreho (Sarajevo): Ono što vidim kao kapitalni izazov za opisivanoga bosanskohercegova~kog pisca, a o ~emu se, rekao bih, ne piše puno, nazna~io sam ve} u odgovoru na prethodno pitanje. Naime, njemu tek valja dovesti u pitanje vlastiti simboli~ki kapital Subjekta-za-kojeg-se-pretpostavlja-da-zna, i uhvatiti se u koštac sa spoznajom o partikularnosti vlastite (politi~ke, intelektualne, umjetni~ke...) pozicije. Implicira li to i relativizaciju, ili ~ak dokidanje eti~ke dimenzije spisateljskog poziva? îni mi se upravo suprotno: osvijestiti partikularnost pozicije pisca kao pojedinca uvijek-ve} odre|enog izvjesnim ideološkim, eti~kim i politi~kim uvjerenjima zna~i otvoriti prostor za svojevrsnu re-etizaciju spisateljskog ~ina. Drugim rije~ima, pisac svoju intervenciju u (najšire shva}eno) polje društvenog ne izvodi kao nadzemaljsku gestu tuma~enja “istinske” stvarnosti smrtnicima, nego, promoviraju}i odre|ene stavove i vrijednosti, nu`no poti~e konflikt i antagonizam u istom tom polju, (raz)otkrivaju}i se kao subjekt i predmet kritike. Mirko S. Boì} ( Mostar): Preokupacije autorima ne treba proskribirati jer je to karakteristika totalitarnih sustava. No autori bi se kona~no trebali posvetiti više samom knjièvnom stvaralaštvu a manje prepucavanju s neistomišljenicima putem medija (kao u slu~aju Sidranove tu`be protiv Veselina Gatala). Osim toga, bilo bi dobro kona~no se odmaknuti od teme rata, jer je završio prije 20-ak godina i baviti se stvarnoš}u koja je rezultat tog rata, ali ga ne evocira neprestano. Tema koja je vrlo bitna na ovim prostorima je interkulturalnost razli~itih kulturoloških/civilizacijskih modela koja je ovdje evidentna ve} stotinama godina i samim time se name}e kao jedna zanimljiva i raznolika pri~a. Umjesto da se neprestance bavimo drugima, bilo bi dobro da se kona~no po~nemo baviti samima sobom. !boldirano Elvedin Nezirovi} (Mostar): Drìm da je piscu jako teško govoriti o “tematskim preokupacijama” u ne~emu što je za njega tako li~no i intimno, pa ~esto ~ak i nepredvidivo, kao što je to knjièvnost koju sam stvara... Istina je da dobar pisac dugo “mjerka” i bira temu, no, ni onda kada mu se ~ini da je najsigurniji, zapravo ne zna kuda }e ga sve to odvesti... S druge strane, ako postoji nešto ~emu bi pisci s ovih prostora trebali teìti, onda je to osvajanje “novogstarog” jezi~kog prostora, stvaranje što šire jezi~ke i kulturološke matrice na ~ijim dodirnim ta~kama treba graditi budu}nost ne samo knjièvnosti ve} i savremenog društva “na ovijem prostorima”, da citiram Ramba Amadeusa. (sic!) 5
Page 1 and 2: (sic!) âsopis za po-eti~ka istraì
Page 3: Potreba za angaòvanoš}u knjièvno
Page 7 and 8: Jasmina Bajramovi} / Dramatika svje
Page 9 and 10: linu, 1989. godine, pokrenut }e svr
Page 11 and 12: maštovito, secirao jednu dramati~n
Page 13 and 14: stana kao istinskog toposa rutinira
Page 15 and 16: obilazi vrt nakon razorne oluje, do
Page 17 and 18: Admir Jamakovi} Interpretacija poez
Page 19 and 20: Interpretacija: Pjesnik u prvoj str
Page 21 and 22: „vi” ili „oni”), Machizam (
Page 23 and 24: obnovu društva, ali da kao simbol
Page 25 and 26: Mirnes Sokolovi} Da li se nešto u
Page 27 and 28: orirao Benjamin. Koncept biografije
Page 29 and 30: Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 31 and 32: fudbal, sa socijalnim strukturama `
Page 33 and 34: Saša Staniši} Tri mita o imigrant
Page 35 and 36: i iz toga konstruirati ono što se
Page 37 and 38: Edin Sal~inovi}/ Svi sveti tranzici
Page 39 and 40: FOTO: ALMEDIN ZUKI] je u idejni zap
Page 41 and 42: Istost, razli~itost, sli~nost U pot
Page 43 and 44: kriva (prodiru}i u dubine teksta) v
Page 45 and 46: Schleiermacher traì da se djelo tu
Page 47 and 48: San o totalitetu nad fragmentima \U
Page 49 and 50: sao na trenutak ostala zadivljena.
Page 51 and 52: Tri skice za teku}i Potop Kulturno
Page 53 and 54: detradicionalizacija društva mogu}
Page 55 and 56:
FOTO: ALMEDIN ZUKI] Ho}e li subjekt
Page 57 and 58:
Da li je mogu}e primijetiti radikal
Page 59:
Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 62 and 63:
62 Almir Kolar Kijevski/ Sirenski s
Page 64 and 65:
64 FOTO: ALMEDIN ZUKI] jesne pustol
Page 66 and 67:
66 Strah od stvarnosti O uobli~enju
Page 68 and 69:
68 Biti pisac u bosanskohercegova~k
Page 70 and 71:
70 Trivijalna ~udovišta postmodern
Page 72 and 73:
72 stalnog preispitivanju svojih te
Page 74 and 75:
74 Poetika kaleidoskopa u Knjizi o
Page 76 and 77:
76 jedne slike, pisac nam do~arava
Page 78 and 79:
78 Kako bismo bili pošteni i ne da
Page 80 and 81:
80 inu kolektiva). To u stvari nije
Page 82 and 83:
82 Feminizam u tranziciji O klasnim
Page 84 and 85:
84 da: „Nacionalisti~ki lideri sa
Page 86 and 87:
Sr|an Mr{i} Teška industrija Jata
Page 88 and 89:
88 Vladimir Bulatovi} Pasulj Moj do
Page 90 and 91:
90 nas. Još dugo posle toga mi je
Page 92 and 93:
92 Lamija Grebo Crvene cipele Ime m
Page 94 and 95:
94 Mirnes Sokolovi} sic!iranje Demo
Page 96 and 97:
96 Snoid Osvetnik (~ikama): Auu, ~i
Page 98 and 99:
98 Hodo~aš}e Kako su Hadì Murat,
Page 100 and 101:
100 Edin Sal~inovi} Multilateralno
Page 102 and 103:
102 Bosanski jezik za po~etnike Mir
Page 104 and 105:
Mirnes Sokolovi} sic!iranje 104 Dem
Page 106 and 107:
106 Antitotalitarno pismo Kadera Ab
Page 108 and 109:
108 ti ka politi~ki angaòvanom dje
Page 110 and 111:
110 formizam djela (i za to se filo
Page 112 and 113:
112 modus kojim bi se sistem koji `
Page 114 and 115:
114 Sasvim na drugom polu umjetni~k
Page 116 and 117:
116 Za kulturne politike: p(r)omen(
Page 118 and 119:
118 movisanja novih muzi~kih autora
Page 120 and 121:
120 I opet nastade muk. Koliko kome
Page 122 and 123:
122 psihološki zna~aj Otpora. Za n
Page 124 and 125:
124 naziv igre se ne mijenja. Pojam
Page 126 and 127:
126 gra|ani ne djeluju nego se od n
Page 128:
“Sramota što si ljudsko bi}e je
show all

Treci broj - sic

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?