Treci broj - sic

More documents

Recommendations

Info

124 naziv igre se ne mijenja. Pojam fašizma ovdje nije druk~iji nego Wittgensteinov pojam igre. Igra moè biti natjecateljska ili ne, moè zahtijevati neke posebne vještine ili ne, moè podrazumijevati novac ali i ne mora. Igre su razli~ite aktivnosti koje pokazuju jednu istu „porodi~nu sli~nost”, kako Wittgenstein kaè. Uzmimo sljede}u sekvencu: 1 2 3 4 abc bcd cde def Zamislimo niz politi~kih grupa u kojem prvu grupu karakterizira element „abc”, drugu grupu „bcd”, tre}u „cde”, i tako dalje. Prva i druga grupa su sli~ne jer imaju dva zajedni~ka elementa, na istoj osnovi su sli~ne druga i tre}a grupa. Obratimo pa`nju na to da je tre}a grupa sli~na prvoj, jer imaju „c” kao zajedni~ki element. No, najzanimljivija je zasigurno ~etvrta grupa, koja je sli~na drugoj i tre}oj, ali nema ništa zajedni~ko s prvom grupom. Ipak, zahvaljuju}i neprekinutom nizu opadaju}ih sli~nosti od prve do ~etvrte grupe, ostaje, kao neka vrsta iluzorne tranzitivnosti, porodi~na sli~nost izme|u prve i ~etvrte grupe. Fašizam je postao svenamjenski pojam jer se iz fašisti~kog reìma moè ukloniti jedan ili više elemenata a on }e i dalje biti prepoznatljiv kao fašisti~ki. Oduzmite imperijalizam od fašizma i opet }ete imati Franca i Salazara. Oduzmite mu kolonijalizam, opet }ete imati balkanski fašizam ustaša. Dodajte italijanskom fašizmu radikalni antikapitalizam (koji Mussolinija nikada nije impresionirao) i dobit }ete Ezru Pounda. Dodajte kult keltske mitologije i misticizam Svetog Grala (koji je potpuno stran zvani~nom fašizmu) i dobit }ete jednog od najcjenjenijih gurua fašizma – Juliusa Evolu. Ali uprkos cijeloj ovoj zbrci, ipak mislim da je mogu}e skicirati listu elemenata tipi~nih za ono što nazivam ur-fašizmom ili vje~nim fašizmom. Ovi elementi ne mogu sa~injavati sistem, mnogi od njih su me|usobno kontradiktorni i tipi~ni su za mnoge druge vrste despotizma ili fanatizma. No, dovoljan je jedan od njih da otvori prostor fašizmu koji }e se oko njega zgrušati. 1. Kult tradicije Prvi element ur-fašizma je kult tradicije. Tradicionalizam je, naravno, mnogo stariji od fašizma. Nije on tipi~an samo za kontrarevolucionarnu katoli~ku misao nakon Francuske revolucije nego je ro|en u kasnom helenisti~kom periodu kao reakcija na klasi~ni gr~ki racionalizam. U Mediteranskom bazenu narodi razli~itih religija (od kojih je ve}inu prihvatio rimski Panteon) po~eli su sanjati o otkrovenju odaslanom u praskozorje ljudske historije. Ovo otkrovenje, prema tradicionalisti~koj mistici, dugo je bilo skriveno ispod vela zaboravljenih jezika: u egipatskim hijeroglifima, u keltskim runama, u savitcima malo poznatih religija Azije. Ta nova kultura trebala bi biti sinkreti~ka. Sinkretizam nije, kako to rje~nik tvrdi, tek „kombinacija razli~itih oblika vjerovanja i praksi”, jer takva kombinacija mora tolerirati odre|ene kontradikcije. Svaka izvorna poruka nosi bljesak mudrosti i kad se ~ini da svaka od njih govori druk~ije i nespojive stvari to se samo ~ini jer svaka od njih aludira, alegori~ki, na jednu te istu iskonsku istinu. Posljedica tome je da u~enje ne donosi nikakvu korist. Istina je izre~ena jednom za svagda a mi tek moèmo interpretirati njenu zakukuljenu i neshvatljivu poruku. Dovoljno je samo pogledati program bilo kojeg fašisti~kog pokreta kako bi se pronašli glavni fašisti~ki mislioci. Nacisti~ki gnosis hranjen je tradicionalisti~kim, sinkretisti~kim, okultnim elementima. Najuticajniji teoreti~ar savremene italijanske desnice, Julius Evola, spojio je Sveti Gral s Protokolima Sionskih mudraca, alhemiju sa svetim Rimskim i Njema~kim carstvom. înjenica da je savremena italijanska desnica, s ciljem da pokaè svoju otvorenost, nedavno proširila svoj program uklju~ivanjem radova i ideja De Maistrea, Guenona i Gramscija, ~isti je dokaz sinkretizma. Ako u ameri~kim knjiàrama istraùjete police koje su ozna~ene kao „New Age”, na}i }ete tamo ~ak i Svetog Augustina, koji, koliko ja znam, nije bio fašista. Ali, kombiniranje Svetog Augustina i Stonehengea – to je simptom ur-fašizma. 2. Odbacivanje modernizma Tradicionalizam podrazumijeva odbacivanje modernizma. I fašisti i nacisti su oboàvali tehnologiju dok su je tradicionalisti obi~no odbacivali kao negaciju tradicionalnih vrijednosti. Me|utim, iako je nacizam bio ponosan na svoja industrijska dostignu}a, njegova pohvala modernizmu bila je tek površina ideologije zasnovane na krvi i tlu (Blut und Boden). Odbacivanje modernog svijeta bilo je zamaskirano odbijanjem kapitalisti~kog na~ina ìvota, ali je u biti podrazumijevalo odbacivanje Duha 1789. (i 1776., naravno). Prosvjetiteljstvo, odnosno Doba razuma, vi|eno je kao po~etak moderne izopa~enosti. U svojoj se suštini ur-fašizam moè definirati kao iracionalizam. 3. Iracionalizam Iracionalizam, tako|er, opstoji na kultu ~ina zarad ~ina samog. în lijep sam po sebi mora biti preduzet prije ili bez bilo kakvog razmišljanja. Mišljenje je oblik kastriranosti. Tako kultura postaje sumnjiva ~im se poistovjeti sa kriti~kim stavovima. Nepovjerenje prema intelektualnom svijetu uvijek je bio simptom ur-fašizma, od navodne Goeringove izjave „Kada ~ujem rije~ kultura, latim se pištolja”, do u~estalih izraza kakvi su „degenerirani intelektualci”, „štreber~ine i pametnjakovi}i”, „jalovi snobovi” ili „univerziteti su legla crvenih”. Zvani~ni fašisti~ki intelektualci uglavnom su bili zaduèni za napade na modernu kulturu i liberalnu inteligenciju koja je, navodno, izdala tradicionalne vrijednosti. 4. Neslaganje kao izdaja Nijedno sinkretisti~ko vjerovanje ne moè podni-
jeti analiti~ki kritiku. Kriti~ki duh izvodi razlike, a uvi|anje razlike je znak modernizma. U modernoj kulturi nau~na zajednica cijeni neslaganje kao na~in unaprje|enja znanja. Za ur-fašizam neslaganje je izdaja. 5. Strah od razlike Nadalje, neslaganje je znak raznolikosti. Ur-fašizam oja~ava i pridobiva podršku time što iskorištava i raspiruje prirodni strah od razlike. Prvi znak jednog fašisti~kog ili predfašisti~kog pokreta upravo je strah od došljaka. Ur-fašizam je tako, po definiciji, rasisti~ki. 6. Individualna ili socijalna frustracija Fašizam potje~e iz individualne ili socijalne frustracije. Zato je jedan od tipi~nih elemenata povijesnog fašizma bio poziv frustriranoj srednjoj klasi, klasi koja je trpjela ekonomsku krizu ili patila od osje}aja politi~kog poniènja, uplašena pritiskom niìh socijalnih grupa. U naše vrijeme, kada su stari proleteri postali malogra|anima (a lumpenproleteri uglavnom odstranjeni s politi~ke scene), fašizam sutrašnjice svoju }e publiku prona}i u ovoj novoj ve}ini. 7. Opsesija zavjerom Ljudima koji osje}aju da im je oduzet njihov društveni identitet ur-fašizam kao jedinu privilegiju dodjeljuje ~injenicu da su ro|eni u istoj zemlji. Ovo je korijen nacionalizma. Osim toga, jedini koji narodu mogu priuštiti njegov identitet jesu njegovi neprijatelji. Tako u korijenima ur-fašisti~ke psihologije leì opsesija zavjerom, po mogu}nosti me|unarodnom. Pristaše se moraju osje}ati opkoljenim. Najlakši na~in rješavanja problema zavjere jeste poziv na ksenofobiju. No, zavjera tako|er mora dolaziti i iznutra: Jevreji su uglavnom najbolja meta jer donose tu prednost da su istovremeno i vani i unutra. U SAD-u }emo najo~itiju pojavu opsesije zavjerom prona}i u The New World Order Pata Robinsona, ali, kao što smo ve} vidjeli, ima i mnogo drugih. 8. Osje}aj poniènja zbog mo}i neprijatelja Pristaše se moraju osje}ati poniènima zbog o~iglednog bogatstva i mo}i svojih neprijatelja. Dok sam bio dje~ak nau~ili su me da Engleze vidim kao narod pet dnevnih obroka. Oni su jeli ~eš}e nego li siromašni ali smjerni Italijani. Jevreji su bogati i jedni drugima pomaù kroz mreù uzajamne podrške. Pristaše, me|utim, moraju biti uvjereni da mogu savladati neprijatelje. Neprestanim mijenjanjem retori~kog fokusa neprijatelji su ~as slabi ~as jaki. Fašisti~ke vlade osu|ene su na ratne poraze jer su ustavno nesposobne ta~no procijeniti snage neprijatelja. 9. @ivot je permanentno ratovanje U ur-fašizmu nema borbe za ìvot nego se, prije }e biti, ìvi da bi se borilo. Otuda je pacifizam trgovina s neprijateljem. Pacifizam je loš jer ìvot je permanentno ratovanje. Ovo, me|utim, dovodi do kompleksa Armagedona. Ako neprijatelji moraju biti poraèni, onda mora postojati i posljednja bitka, nakon koje }e pokret imati potpunu kontrolu nad svijetom. No, takvo „kona~no rješenje” podrazumijeva neki duì period mira, Zlatno doba, što se suprotstavlja principu permanentnog rata. Nijedan fašisti~ki vo|a nije uspio riješiti ovaj problem. 10. Prezir prema slabijem Elitizam, koji je u osnovi aristokratski, tipi~an je aspekt svake reakcionarne ideologije, a aristokratski i militaristi~ki elitizam krvni~ki podrazumijevaju prezir prema slabijem. Ur-fašizam moè zagovarati samo pu~ki elitizam. Svaki gra|anin pripada najboljem narodu na svijetu, ~lanovi partije najbolji su me|u svim gra|anima, a svaki gra|anin moè (ili bi morao) pristupiti partiji. Ali patriciji ne mogu postojati bez plebejaca. U stvari, Vo|a, koji zna da mu mo} nije demokratski data nego je silom uzeta, tako|er zna i da je njegova snaga osnovana na slabosti masa, koje su toliko slabe da zasluùju gospodara. Kako je grupa hijerarhijski organizirana (prema vojnom modelu) svaki od podre|enih vo|a prezire svoje pot~injene, a svaki od njih, nadalje, prezire one koji su njemu pot~injeni. Upravo to poja~ava svijest o masovnom elitizmu. 11. Kult heroizma i herojska smrt U takvoj perspektivi svakoga se obrazuje da postane heroj. U svakoj mitologiji heroj je iznimno bi}e, a urfašizam herojstvo postavlja kao normu. Ovaj kult heroizma tijesno je povezan s kultom smrti. Nije slu~ajno parola falangista bila Viva la Muerte (ìvjela smrt!, op. prev.). U nefašisti~kim društvima široj javnosti govori se da je smrt neugodna ali da se s njom mora suo~iti dostojanstveno a vjernicima je re~eno da je smrt bolan na~in dosezanja nadnaravne sre}e. Nasuprot tome, ur-fašisti~ki heroj ùdi za herojskom smr}u, koju se reklamira kao najbolju nagradu za herojski ìvot. Ur-fašisti~ki heroj nestrpljivo ~eka smrt. U svojoj nestrpljivosti ~esto druge ljude šalje u smrt. 12. Machizam Kako su i permanentni rat i heroizam teške igre, ur-fašista svoju volju za mo} prenosi na seksualni nivo. Ovo je izvor machizma, koji podrazumijeva i prezir prema ènama i osudu neuobi~ajenih seksualnih navika, od ~ednosti do homoseksualnosti. Kako je ~ak i seks teška igra, ur-fašisti~ki heroj se tako igra oru`jem, što je surogat falusnog prakticiranja. 13. Selektivni/kvalitativni populizam Ur-fašizam je zasnovan na selektivnom populizmu, na jednom, takoreku}i, kvalitativnom populizmu. U demokratiji gra|ani imaju individualna prava, ali gra|ani u cjelini imaju politi~ki utjecaj samo s koli~inskog aspekta jer pojedinac se mora povinovati odlukama ve}ine. Za ur-fašizam individue kao individue nemaju prava, a Narod se poima kao kvalitet, kao monolitni entitet koji izraàva Zajedni~ku Volju. Kako niti jedna velika koli~ina ljudskih bi}a ne moè imati zajedni~ku volju, Vo|a se nadaje kao njihov tuma~. Izgubivši mo} demokratskog delegiranja, prijevod (<strong>sic</strong>!) 125
Page 1 and 2:
(sic!) âsopis za po-eti~ka istraì
Page 3 and 4:
Potreba za angaòvanoš}u knjièvno
Page 5 and 6:
1. Elvedin Nezirovi} (Mostar): Piš
Page 7 and 8:
Jasmina Bajramovi} / Dramatika svje
Page 9 and 10:
linu, 1989. godine, pokrenut }e svr
Page 11 and 12:
maštovito, secirao jednu dramati~n
Page 13 and 14:
stana kao istinskog toposa rutinira
Page 15 and 16:
obilazi vrt nakon razorne oluje, do
Page 17 and 18:
Admir Jamakovi} Interpretacija poez
Page 19 and 20:
Interpretacija: Pjesnik u prvoj str
Page 21 and 22:
„vi” ili „oni”), Machizam (
Page 23 and 24:
obnovu društva, ali da kao simbol
Page 25 and 26:
Mirnes Sokolovi} Da li se nešto u
Page 27 and 28:
orirao Benjamin. Koncept biografije
Page 29 and 30:
Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 31 and 32:
fudbal, sa socijalnim strukturama `
Page 33 and 34:
Saša Staniši} Tri mita o imigrant
Page 35 and 36:
i iz toga konstruirati ono što se
Page 37 and 38:
Edin Sal~inovi}/ Svi sveti tranzici
Page 39 and 40:
FOTO: ALMEDIN ZUKI] je u idejni zap
Page 41 and 42:
Istost, razli~itost, sli~nost U pot
Page 43 and 44:
kriva (prodiru}i u dubine teksta) v
Page 45 and 46:
Schleiermacher traì da se djelo tu
Page 47 and 48:
San o totalitetu nad fragmentima \U
Page 49 and 50:
sao na trenutak ostala zadivljena.
Page 51 and 52:
Tri skice za teku}i Potop Kulturno
Page 53 and 54:
detradicionalizacija društva mogu}
Page 55 and 56:
FOTO: ALMEDIN ZUKI] Ho}e li subjekt
Page 57 and 58:
Da li je mogu}e primijetiti radikal
Page 59:
Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 62 and 63:
62 Almir Kolar Kijevski/ Sirenski s
Page 64 and 65:
64 FOTO: ALMEDIN ZUKI] jesne pustol
Page 66 and 67:
66 Strah od stvarnosti O uobli~enju
Page 68 and 69:
68 Biti pisac u bosanskohercegova~k
Page 70 and 71:
70 Trivijalna ~udovišta postmodern
Page 72 and 73:
72 stalnog preispitivanju svojih te
Page 74 and 75: 74 Poetika kaleidoskopa u Knjizi o
Page 76 and 77: 76 jedne slike, pisac nam do~arava
Page 78 and 79: 78 Kako bismo bili pošteni i ne da
Page 80 and 81: 80 inu kolektiva). To u stvari nije
Page 82 and 83: 82 Feminizam u tranziciji O klasnim
Page 84 and 85: 84 da: „Nacionalisti~ki lideri sa
Page 86 and 87: Sr|an Mr{i} Teška industrija Jata
Page 88 and 89: 88 Vladimir Bulatovi} Pasulj Moj do
Page 90 and 91: 90 nas. Još dugo posle toga mi je
Page 92 and 93: 92 Lamija Grebo Crvene cipele Ime m
Page 94 and 95: 94 Mirnes Sokolovi} sic!iranje Demo
Page 96 and 97: 96 Snoid Osvetnik (~ikama): Auu, ~i
Page 98 and 99: 98 Hodo~aš}e Kako su Hadì Murat,
Page 100 and 101: 100 Edin Sal~inovi} Multilateralno
Page 102 and 103: 102 Bosanski jezik za po~etnike Mir
Page 104 and 105: Mirnes Sokolovi} sic!iranje 104 Dem
Page 106 and 107: 106 Antitotalitarno pismo Kadera Ab
Page 108 and 109: 108 ti ka politi~ki angaòvanom dje
Page 110 and 111: 110 formizam djela (i za to se filo
Page 112 and 113: 112 modus kojim bi se sistem koji `
Page 114 and 115: 114 Sasvim na drugom polu umjetni~k
Page 116 and 117: 116 Za kulturne politike: p(r)omen(
Page 118 and 119: 118 movisanja novih muzi~kih autora
Page 120 and 121: 120 I opet nastade muk. Koliko kome
Page 122 and 123: 122 psihološki zna~aj Otpora. Za n
Page 126 and 127: 126 gra|ani ne djeluju nego se od n
Page 128: “Sramota što si ljudsko bi}e je
show all

Treci broj - sic

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?