Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
njemu nemogu}e vidjeti kohezivnu snagu koja bi<br />
objedinjavala mnoštvo individua i usmjeravala ih ka<br />
društvenim promjenama. Kada je BiH u pitanju,<br />
problem postaje slo`eniji jer se radi o zemlji izgra|enoj<br />
na nedemokratskim osnovama. Zemlji koja je<br />
kreirana prema slici koju je stvorio rat i povampireni<br />
fašizam koji je produkovao genocid, aparthejd,<br />
etni~ko ~iš}enje i <strong>broj</strong>ne druge negativne civilizacijske<br />
tekovine za koje se mislilo, bar kada je o Evropi<br />
rije~, da su stvar prošlosti sahranjene sa Drugim<br />
svjetskim ratom. Istrajavanje Bosne i Hercegovine na<br />
tim osnovama, svom tom zlu dalo je legitimitet, a<br />
istovremeno i stvara strah od ponavljanja istog. Kako<br />
se u ratu stradalo gotovo isklju~ivo zbog nacionalne<br />
pripadnosti, nacionalni identitet je postao najve}a<br />
asimilacijska snaga na ovim prostorima, te polje identifikacija<br />
koje on propisuje kod mnogih ljudi ima prioritet<br />
nad svim drugim identifikacijama. Feminizam,<br />
stoga, mora ozbiljno uzeti u obzir nacionalizam, ne<br />
samo kao ideologiju koja je krivac za repatrijarhalizaciju<br />
i retradicionalizaciju, ve} i u smislu vlastitog<br />
anga`mana protiv diskriminacije na nacionalnoj<br />
osnovi. Pokušat }u kroz hipotezu ilustrirati zašto. Uz<br />
svijest o neostvarivosti takvog ~ega, pokušajmo<br />
zamisliti tri predsjednice koje predstavljaju bosanskohercegova~ko<br />
tro~lano predsjedništvo. Te tri `ene,<br />
samim tim što su tri, ve} ukazuju na partikularnost<br />
„`enskog” subjekta koji zbog svoje disperziranosti<br />
nije u mogu}nosti da sebe pojmi kao cjelinu. One bi<br />
tu bile prije svega jedna Srpkinja, jedna Hrvatica,<br />
jedna Bošnjakinja i zastupale bi interese naroda kojima<br />
pripadaju. S druge strane stoje pripadnice<br />
nacionalnih manjina, koje se opet ne mogu posmatrati<br />
kao jedinstvena kategorija, jer nisu na isti na~in<br />
opresirane pripadnice romske nacionalne manjine i<br />
pripadnice slovenske ili rumunske nacionalne manjine.<br />
Naime, jedna od rijetkih njima zajedni~kih<br />
stvari je vjerovatno ta što kao pripadnice nacionalnih<br />
manjina ni hipoteti~ki ne mogu biti predsjednice<br />
BiH. Tu du`nost mogu obnašati samo pripadnici konstitutivnih<br />
naroda.<br />
Dakle, kada se govori o diskriminaciji `ena, ne<br />
mo`e se govoriti isklju~ivo o diskriminaciji na osnovu<br />
spola, jer teško je zaklju~iti da li je neka, npr.<br />
Bošnjakinja u Republici Srpskoj diskriminirana više<br />
na nacionalnoj ili spolnoj/rodnoj osnovi. Ho}u da<br />
ka`em da cilj feminizma u BiH ne bi trebao biti samo<br />
jednakost me|u spolovima, nego društvo bez<br />
isklju~ivanja po bilo kojoj osnovi i bilo koga.<br />
Prilikom izrade bilo kakvih razvojnih strategija moraju<br />
se uzeti u obzir presijecanja razli~itih vidova<br />
diskriminacije bez potcjenjivanja bilo kojeg od njih.<br />
Bh. društvo po~iva na isklju~ivanju. Naveo sam „vrijednosti”<br />
na kojima je utemeljeno, treba još samo<br />
ista}i da su korupcija, nepotizam, kriminal, do te<br />
protutemat<br />
mjere ukorijenjeni u sistem da boriti se za u~eš}e u<br />
donošenju odluka unutar njega, ne zna~i samo<br />
djelovati unutar nacionalizmom i fašizmom zadatog<br />
okvira, nego i veliku mogu}nost za primoranost na<br />
vlastitu povezanost sa kriminalnim miljeom zbog<br />
ostanka na izborenom polo`aju. Bh. feministice<br />
djeluju u takvom društvu, doduše, ne zna~ajnije<br />
prisutne ni na jednom od nivoa vlasti, ali bore}i se<br />
za ravnopravnost spolova, bore se i za politi~ki segment<br />
te ravnopravnosti, tj. za ravnopravno u~eš}e<br />
`ena, izme|u ostalog, i u vlasti. Na~ini ulaska `ena<br />
u vlast su naj~eš}e: „ili sa alternativne politi~ke<br />
scene - iz `enskih organizacija i grupa koje se bore<br />
za `enska prava - ili iz `enskih sekcija oformljenih<br />
unutar politi~kih partija.” 21 Ako osmotrimo programe<br />
politi~kih partija koje imaju najve}e bira~ko<br />
tijelo u BiH, a to su uglavnom nacionalne stranke<br />
(pri ~emu ne mislim samo na stranke s nacionalnim<br />
predznakom ve} mislim i na bh. socijaldemokratske<br />
partije, SBiH, PDP i sl.), opravdano je postaviti<br />
pitanje, šta bilo ko, ko se zala`e za sprovo|enje ideja<br />
i zahtjeva tih stranaka mo`e dobrog doprinijeti bh.<br />
društvu, pa i `enama? Zašto se boriti za ve}i procenat<br />
`ena u vlasti ako one dolaze iz partija s dominantnim<br />
bira~kim tijelom? Šta su konkretno dobrog<br />
donijele Amila Alikadi}-Husovi}, Meliha Ali}, Dušanka<br />
Majki} i sl. Tako npr. @enski ogranci SDA `enu<br />
prije svega vide kao majku. U deklaraciji jednog<br />
ogranka stoji: „Insistiramo da pravo na porodiljsko<br />
odsustvo traje najmanje 12 mjeseci neprekidno, a za<br />
blizance i svako tre}e dijete 18 mjeseci neprekidno<br />
(sredstva na ime naknade obezbijediti na entiteskom<br />
ili dr`avnom nivou)”. 22 Iz navedenog citata jasan<br />
je stav o afirmiranju maj~instva nad ostalim ulogama<br />
koje `ene u društvu mogu imati. To potvr|uje<br />
i stav drugog ogranka `ena koje djeluju u okviru<br />
SDA, a to je Asocijacija Fatma:<br />
Asocijacija poseban zna~aj daje svakoj djevojci, `eni,<br />
majci kroz edukaciona predavanja, ohrabruju}i ih<br />
da steknu što ve}i stupanj naobrazbe, da su im dostupna<br />
sva radna mjesta koja ne}e povrijediti njihovu<br />
`enstvenost, da se uklju~uju u politi~ke aktivnosti,<br />
jer to nije stvar presti`a, to je naša obaveza, a<br />
kada postanu majke, da im ispred svih aktivnosti<br />
bude odgoj djeteta, jer samo tako mo`e prosperirati<br />
`ena, dijete i društvo u kome `ive.<br />
Ako je suština `enskog postojanja na svijetu odgoj<br />
djece, kakva je razlika izme|u toga ko }e se boriti da<br />
se `ene „osvještavaju” u tom pravcu? Moja teza je da<br />
se ne treba boriti za ve}i procenat `ena u vlasti, ve} za<br />
promjenu kompletnog sistema, treba, dakle, mijenjati<br />
društvo, a ne fizionomije na vladaju}im polo`ajima.<br />
Ako je nacionalizam glavni uzro~nik retradicionalizacije<br />
i repatrijarhalizacije, onda je on taj protiv kojeg<br />
treba usmjeriti djelovanje. Pri tome treba imati u vidu<br />
21 Jasna Bakši}-Mufti}: Politi~ka prava kao `enska prava-otvorena pitanja i izazovi u Izazovi feminizma. Ed. Nirman Moranjak<br />
Bambura}, Forum Bosna Sarajevo, br 26, 2004.<br />
22 Deklaracija. http://az-vogosca.org/deklaracija.html. Posje}eno: 13. 7. 2009.<br />
23 Asocijacija Fatma http://sdamostar.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=28&Itemid=43. Posje}eno: 12. 4. 2009.<br />
(<strong>sic</strong>!) 83
Change language