Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
42<br />
“interpretativnim zajednicama” i “interpretativnim strategijama”<br />
sprije~io mogu}nost krajnjeg subjektivizma.<br />
Interpretativna zajednica odre|uje interpretativnu<br />
strategiju koja upravlja individualnim reakcijama.<br />
Nema hijerarhije me|u interpretativnim strategijama<br />
zato što nema hijerarhije izme|u vrijednosti razli~itih<br />
interpretativnih zajednica, tj. razli~itih kultura.<br />
Postmodernisti objašnjavaju kako su istine kulturalno<br />
relativne i zagovaraju potpunu jednakost svih kultura.<br />
Postavka u kojoj je unaprijed priznata svaka vrijednost<br />
svake kulture. Puki formalizam: npr.<br />
izjedna~avaju se vrijednosti boraca za ljudska prava u<br />
Kini i njema~kih neonacista. Eagleton: “Za postmodernu<br />
teoriju va`nija je formalna ~injenica pluralnost<br />
tih kultura nego njihov sadr`aj”. Umjesto suspendiranog<br />
koncepta kriterija i argumentacije postmoderna<br />
teorija (~itanja) nudi hermeneuti~ki i eti~ki nihilizam<br />
~iji je krajnji rezultat intelektualna paraliza i diktatura<br />
relativizma. Dok me postmodernisti i dalje ubje|uju<br />
kako je to jedini put ka slobodi od totalitarizma , ja i<br />
dalje `ivim totalitarizam (vjerski i/ili nacionalni fundamentalizam<br />
i divljanje globalnog kapitala). Postavim<br />
sebi pitanje: kako mi “u`ivanje u tekstu”, dekonstrukcija<br />
ili “neograni~ena interpretativna igra” mo`e<br />
pomo}i u svijetu ovakvom kakav je danas? Nikako.<br />
Onda shvatim da je teorija koja je potpuno defunkcionalizirala<br />
znanje i koja proglašava “izostanak potrebe<br />
za stvaranjem novih cjelinskih filozofskih sistema,<br />
jer bi to bilo neproduktivno”, postala najsna`nija<br />
ideologija trenutnog ekonomskog, politi~kog i kulturalnog<br />
poretka. Ali da bi se nešto osporavalo mora se<br />
nešto i tvrditi. Moram razmišljati o nekom ~itanju koje<br />
bi bilo funkcionalnije ~itanje i ~itanje s ispravni(ji)m<br />
teoretskim polazištima. – “Teorija! Zašto nam trebaju<br />
'ispravna teoretska polazišta'? Zar ne mo`emo ~itati<br />
bez (predrasuda) teorije? Zar nije intuitivno ~itanje<br />
najbolji na~in da se djelu pri|e?” - Rasprava izme|u<br />
tuma~a-teoreti~ara i tuma~a-intuicioniste je jedna od<br />
najzanimljivijih mogu}ih rasprava. Intuicionisti smatraju<br />
da teoreti~ari vrše nasilje nad umjetni~kim tekstom<br />
i da time ubijaju “jedinstveni do`ivljaj pri susretu<br />
s pravom umjetnoš}u”. Na to im Schlegel odgovara:<br />
“Ako bi poneki misti~ki ljubitelji umjetnosti koji<br />
svaku kritiku smatraju razlaganjem i svako razlaganje<br />
razaranjem u`ivanja bili konsekventni, onda bi morali<br />
da ka`u da je uzvik iznena|enja najbolji umjetni~ki<br />
sud o najvrednijem djelu. A postoje i kritike koje i ne<br />
kazuju mnogo više.” Intuicionisti objašnjavaju kako<br />
teorija formira predrasude koje onemogu}avaju pravi<br />
pristup umjetni~kom djelu. Teoreti~ari objašnjavaju<br />
kako intuicionisti previše mistificiraju i umjetnika i<br />
umjetnost. Rasprava mo`e trajati po nekoliko sati:<br />
sam sam ih nekoliko pre`ivio. Kako riješiti problem?<br />
Neophodan nam je arbitar. Šta ovdje mo`e biti arbitar?<br />
Argumenti. Prizovimo Heideggera u pomo}. Heidegger:<br />
“Spoznaja je modus tubivstvovanja zasnovan<br />
na bivstvovanju-u-svijetu. Stoga bivstvovanje-usvijetu<br />
kao temeljno ustrojstvo tubivstvovanja zahtijeva<br />
prethodnu interpretaciju.” Heidegger objašnjava<br />
da svako razumijevanje pretpostavlja i odre|eno pre-<br />
drazumijevanje: interpretaciju tubivstvovanja (~ovjeka).<br />
Kasnije }e ta Heideggerovo otkri}e biti razvijeno<br />
u objašnjenje prema kojem su naše mišljenje i govor mogu}i<br />
tek u horizontu jednog reda znakova, i baš zbog toga<br />
mi ne mo`emo da se smatramo njihovim tvorcima. Misao se<br />
formira u mre`i zna~enja jedne kulture; kultura<br />
proizvodi niz-predrazumijevanja koja omogu}uju<br />
spoznaju. Teza intuicionista o mogu}nosti neposrednog<br />
pristupa umjetni~kom djelu bez predrasuda nije<br />
ta~no. Intuicionisti samo nisu svjesni ~injenice kako<br />
moraju imati pred(ra)sud(e) da bi uop}e mogli ~itati.<br />
^isti pristup djelu je ~ista iluzija. Intuitivno ~itanje (nebiti-svjestan-vlastitog-objašnjenja-~ovjeka-i-jezika)<br />
efekat je teoretskog nesvjesnog. Prije nego što pristupimo<br />
~itanju (autor-tekst-~italac) moramo imati dva<br />
temeljna pred-suda: objašnjenje ~ovjeka (teorija subjekta)<br />
i objašnjenje jezika (teorija teksta). Na~in ~itanja<br />
(interpretativna strategija) je potpuno odre|en tim<br />
osnovnim pred-sudovima. Pošto postoji hijerarhija<br />
razli~itih teorija subjekta i teksta onda je mogu}a i hijerarhija<br />
interpretativnih strategija i samih interpretacija.<br />
Va`no je prije svega vratiti se Schleiermacherovoj<br />
ideji hermeneutike kao “umješnosti izbjegavanja<br />
pogrešnog razumijevanja” i argumentirati zašto su<br />
neka tuma~enja bolja a neka lošija . -”Koja su to lošija<br />
razumijevanja i zašto su loša?” Na prvom mjestu to je<br />
esencijalizam kao neka kombinacija fenomenološkog<br />
interpretativnog modela, angloameri~ke nove kritike i<br />
nekih elemenata strukturalizma. Temeljna postavka<br />
tog interpretativnog modela je razlika izme|u suštinskog<br />
i pojavnog. Esencijalist u tuma~enju je usmjeren<br />
ka prepoznavanju vanvremenskih i vanprostornih<br />
suština i zakona u pojavnom. Taj model ima dva osnovna<br />
nedostatka: nefunkcionalan je i teorijsko-metodološki<br />
neutemljen. Kad ka`em da je takvo ~itanje nefunkcionalno,<br />
mislim prije svega na esencijalisti~ki<br />
bijeg od stvarnosti. “Umjetnost je opasno ugro`ena u<br />
društvu koje joj se divi samo u aukcijskim dvoranama<br />
i ~ija apstraktna logika lišava svijet osjetilnosti” (Eagleton).<br />
Isti autor je rekao da je za estetu ljepota umjetnosti<br />
upravo u njezinoj neuporabljivosti. Esencijalista<br />
se bavi kosmi~kim suštinama a ne dosadnom svakidašnjicom,<br />
on spoznaje vanvremenske i vanprostorne<br />
suštine, zakone i vrijednosti a ne vremensko-prostorne.<br />
Pitam se da li mi to lebdimo u kosmosu, da li smo<br />
u nekoj vanvremenskoj i vanprostornoj stati~noj dimenziji<br />
ili smo pak povijesna bi}a koja `ive (pre`ivljavaju)<br />
u vremenu i prostoru. Defunkcionalizacija literature<br />
kroz taj interpretativni model posljedica je<br />
zastarjelih teoretskih pretpostavki. Esencijalizam je<br />
interpretativni model sa teoretskim nesvjesnim; esencijalisti<br />
nemaju eksplicitnih teoretskih postavki ali posmatraju}i<br />
esencijalisti~ke interpretacije jasno se ocrtava<br />
karakter dva temeljna pred-suda esencijalisti~kog<br />
~itanja. Insistira se na autonomiji (umjetni~kog) subjekta<br />
koji “transcendira povijesne i kulturne okvire u<br />
kojima egzistira” (lebdi u zraku?) i na autonomiji teksta<br />
u koji je “umjetnik pohranio misli i emocije”. Objašnjavati<br />
esencijalisti da ideje ne prethode jeziku, da<br />
zna~enja nisu “skrivena” ispod teksta i da ih on ne ot-
Change language