Treci broj - sic

More documents

Recommendations

Info

40 FOTO: ALMEDIN ZUKI] mete duhovi besku}nika, krune se fasade na oronulim zgradama, razlomljen svijet u odbljesku sr~e, nezaposleni radnici sjede na gomilicama šuta. Sve ono što se doga|a van izlo`be klišeja nema nikakve veze sa tranzicijom. Kultura se ogradila od tranzicije. Rije~ tranzicija sugeriše prostotu, ne zavodi tonovima, prigušuje metafizi~ku sonornost kojom je~i tradicija. Tranzicija ne dovodi u zanosna stanja epske veli~ine, nema heroje i ne}e nas u~initi najboljim na svijetu. Tranzicija traì od nas odgovornost odlu~ivanja, a tradicija nas ugodno usmjerava pravim putem. Prihvatit }emo tradiciju, to nam je zaviještano, to nas je odràlo, to nam je jedino preostalo. Moè li kultura odgovoriti izazovima tradicije? Naravno. Ali to zahtijeva temeljite kulturne promjene. Tranzicija i utopija Znanost o knjièvnosti nalazi da je postmodernizam raspršio iluzije estetskog utopizma. E pa, rat je sravnio postmodernizam. Anti/ratno pismo (sva gibanja i kolanja u knjièvnosti ekvivalenta su i u ostalim umjetnostima) vratilo se stvaronosnoj prozi i poetici svjedo~enja, tematiziraju}i monstruoznu stvarnost u koju se pretopio svijet. Horor stvarnosti primorao je autore da progovore o njemu, lišavaju}i ~ovjeka svake iluzije o smislenosti njegovog ìvota. Stvarnost strave i uàsa prekinula je svaku nit utopije. Iako rat kao literarna tema nikada ne moè do kraja biti iscrpljen, ~ini se da je došao kraj epohe anti/ratnog pisma 6 . Odgovoriti izazovima duha epohe danas ve} zna~i odgovoriti izazovima tranzicije. Me- |utim, ~ini se da do sada još niko nije niti pokušao uraditi nešto takvo. Sve je u~injeno tako da se nikada ne suo~imo sa tranzicijom. Pri~e o tranziciji su zataškane, još se po- Nacionalizam je obilato pogodovao razvoju divljeg liberal-kapitalisti~kog trìšta. Hranio ga je slijepom vjerom svojih sljedbenika, pojio nadom u blaèni spas. Nacionalizam i liberal-kapitalizam srasli su kao sijamski blizanci, razdvajanje je fatalno. Nacionalizam je poslao gladno stado potroša~a u vrtove liberal-kapitalisti~kog instant raja. Kapitalizam mu se blagodarno revanširao, vra}aju}i na nacionalnu frontu sito stado ratnika za krv i ~ast. negdje moè ~uti sintagma zemlje u tranziciji (a koje su to), ali tranzicija nije nešto o ~emu se razgovara. Tranzicija nije ponudila izbor utopije, tranzicija je nametnula ~vrst okvir pripadanja. Šutnja o tranziciji sprije- ~ila je svako mogu}e tematiziranje tranzicije. Pristajanje na šutnju literaturu ~ini slabom, bole- `ljivom, anahronom, na ishodišnom koncu nepotrebnom. Kada šuti literatura postaje slušnjika vladaju- }ih, onih koji kr~me šutnju tranzicije. Bezdom-ni~ka, apatridska priroda literature nagoni ju da pre|e granicu društvenih svetinja, i postavi pitanja o onome što se prešu}uje. Gledati opskurnu igru u predvorju pakla, gledati trijumf primitivizma, i šutjeti, poraz je literature. Autorima koji šute ili pišu pro domo sua, preostaje tek da se zapitaju, jesmo li ~udovišta?. Odgovoriti izazovima duha epohe, odgovoriti izazovima tranzicije, zahtjeva negiranje konformnog eti- ~kog i esteti~kog relativizma. Na~elo hijerarhije literarnih vrijednosti zna~i obavezuju}u suodgovornost, a pristajanje na suodgovornost zna~i ne mo}i govoriti neistinu. Autor je odgovoran za ono što piše, on odabire semanti~ke podraàje, on ih organizira u siè jedinstvene semanti~ke bremenitosti, on odlu~uje o ~emu }e da govori i kako }e o tome da govori. Niti je pisanje metafizi~ki ~in, niti su pisci svete krave. Izbacivanje mediokriteta iz literature bio bi krajnje eti~an gest, kojim se literatura ratosilja ketmena, oportunista i skorojevi}a što se bogate tu|om nesre}om. Odgovoriti izazovima tranzicije potrebuje povratak malih utopija koje zna~e univerzalne ljudske vrijednosti. Vratiti ~ovjeku dostojanstvo, priznati suodgovornost i govoriti istinu, banalno je samo za one koji odbijaju da vide. Jer, knjige ipak ne~emu sluè. 6 Upotrebom pojma anti/ratno pismo misli se na jasno definirani pojam koji ozna~ava jedna knjièni model, i koji nauka o knjièvnosti rabi kao znanstveni termin u svom terminološkom registru. Za više vidjeti: Sarajevske sveske (Sarajevo Notebook), issuse: 05/2004, MEDIACENTAR SARAJEVO, Sarajevo. 2004.
Istost, razli~itost, sli~nost U potrazi za izgubljenim zna~enjima Haris Imamovi} “Ono što je postalo upitno ostavlja se prije svega mišljenju kao ono o ~emu treba da se misli, i ni u kom slu~aju nije hrana ispraznom skepticizmu.” M.H. Slijede}i logiku sli~nosti mogu}e je pobje}i od nefunkcionalnih i ekstremnih pozicija univerzalizma i hiperhistorizma i formirati funkcionalan i teorijski ispravan interpretativni model. îtanjem prije svega posmatramo odnos teksta prema kulturalnom kontekstu u kojem nastaje ili tradicionalnije kazano odnos autora prema stvarnosti u kojoj ìvi. Kaù kako autor ne vlada budu}im interpretacijama: Rable objašnjava da Homer nije mogao zamisliti šta }e mu sve prišiti tuma~i od Plutarha pa nadalje. Slaèm se: autor ne moè pretpostaviti interpretativnu historiju svog djela ali dobar pisac mora pretpostaviti šta sve djelo moè zna~iti u kontekstu u kojem se javlja. Vra}anje autoru i njegovom odnosu prema stvarnosti u kojoj piše, jeste ono što ovakav interpretativni model sa sobom donosi. “Zašto se uop}e baviš time? Toliko je teorija ~itanja a nijedna nije uspjela 'uhvatiti' sve mogu}nosti koje omogu}ava ~itanje knjièvnosti. Zar nije i savremena teorija dozvolila ~itaocu da tuma~i djelo onako kako èli?” – Ovim drugim pitanjem mog implicitnog ~itaoca ili imaginarnog sugovornika, ustvari bih odgovorio na njegovo prvo pitanje. Savremena teorija ~itanja, prije svega mislim na teoriju (estetiku) recepcije i na njezinu radikaliziranu verziju u SAD-u (reader-response criticism), uspostavila je pravu diktaturu zna- ~enjske anarhije. Pokušaj kazati da postoje bolja i lošija tuma~enja i osjetit }eš Fishovu panopti~ku mo}; pokušaj uspostaviti bilo kakve kriterije i osjetit }eš kako je bilo marksistima u SAD-u za vrijeme Hladnog rata. Posvuda se ~uju šezdesetosmaški povici studenata knjièvnosti: “Uostalom, ko odre|uje koje ~itanje jeste ta~no, nakon što smo 'sahranili' Autora?”. Barthesu je pripala ~ast da usmrti Autora. U~inio je to hladnokrvno. Ne treba tugovati, objašnjava ex-Semiolog, treba uìvati u jedinstvenom osje}aju: le plaisir du texte. Derrida nam je podario revolucionarno otkri}e: svaki smisao je duboko logocentri~an, svi naši doìvljaji su logocentri~ni, jezik je logocentri~an, sve je logocentri- ~no. Logocentrizam se ne moè prevazi}i. Jedino rješenje je - dekonstrukcija. Tako je Derrida dekonstruisao sve što je stigao. Ostale su samo ruine smisla u kojima dekonstruktivisti traè nove “binarne opreke karakteristi~ne za zapadnu metafiziku” koje treba razgraditi, novi “totalitarizam logocentrizma” koji treba dekonstruisati. I šta onda? Derrida objašnjava kako dekontrukcija nije negativan pojam (nije destrukcija), ali njegovo “rješenje” je postalo puka akademska igra me|usobnog dekonstruisanja u kojoj je pobjednik onaj ~iji tekst ne posjeduje nikakav smisaoni konstrukt koji se moè razgraditi. Igra ponovo po~inje kada se kod nekog primijeti prisustvo smisla. Dekonstruktivisti svaki pokušaj izgradnje smisla (ne-dekonstrukcije) proglašavaju “fonocentrizmom”, “falocentrizmom”, “logocentrizmom”, “falogocentrizmom”, “etnocentrizmom”, “metafizikom prisustva” i mnogim drugim deridijanskim etiketama. Atmosfera nimalo poèljna za traganje za smislom. Stanley Fish pomno prati taj put i postavlja novu teoriju: teoriju tekstualnog besmisla. Htiju}i prevladati jednan autokratski sistem, Fiš je uspostavio drugi - autokratiju ~itaoca. Svako ~itanje je ispravno, nema hijerarhije zna~enja, ~italac je jedini kreator smisla, autor je potpuno razvlaš}en, u tekst se sve moè u~itati; autor i tekst su samo formalni ~inioci djela. Kad bi fišovci bili konsekventni, morali bi priznati da nema razlike izme|u ~itanja Andri}a i praznog lista papira. Ako je autor potpuno neva`na ~injenica, ako je ~italac slobodan da u~ita bilo koji smisao, ako su sva ta tuma~enja jednako validna, ako novi ~italac treba da bude aktivan (“~italac s olovkom u ruci”), ako ~italac iznova ispisuje djelo; tristo praznih listova se ~ine mnogo boljim knjièvnim djelom negoli Na Drini }uprija. Fishova teorija ~itanja je samo ogranak obimnijeg postmodernisti~kog projekta potiranja razlika izme|u gore i dolje: Feyerabend objašnjava kako je neophodno što prije izraditi nacrt “anarhisti~ke teorije spoznaje”. Fish je, toboè, s temat Posvuda se ~uju šezdesetosmaški povici studenata knjièvnosti: “Uostalom, ko odre|uje koje ~itanje jeste ta~no, nakon što smo 'sahranili' Autora?”. Barthesu je pripala ~ast da usmrti Autora. U~inio je to hladnokrvno. Ne treba tugovati, treba uìvati u jedinstvenom osje}aju: le plaisir du texte, objašnjava nam ex-semiolog. Derrida nam je podario revolucionarno otkri}e: svaki smisao je duboko logocentri~an, svi naši doìvljaji su logocentri~ni, jezik je logocentri~an, sve je logocentri~no. Logocentrizam se ne moè prevazi}i. Jedino rješenje je - dekonstrukcija. Tako je Derrida dekonstruisao sve što je stigao. (<strong>sic</strong>!) 41
Page 1 and 2: (sic!) âsopis za po-eti~ka istraì
Page 3 and 4: Potreba za angaòvanoš}u knjièvno
Page 5 and 6: 1. Elvedin Nezirovi} (Mostar): Piš
Page 7 and 8: Jasmina Bajramovi} / Dramatika svje
Page 9 and 10: linu, 1989. godine, pokrenut }e svr
Page 11 and 12: maštovito, secirao jednu dramati~n
Page 13 and 14: stana kao istinskog toposa rutinira
Page 15 and 16: obilazi vrt nakon razorne oluje, do
Page 17 and 18: Admir Jamakovi} Interpretacija poez
Page 19 and 20: Interpretacija: Pjesnik u prvoj str
Page 21 and 22: „vi” ili „oni”), Machizam (
Page 23 and 24: obnovu društva, ali da kao simbol
Page 25 and 26: Mirnes Sokolovi} Da li se nešto u
Page 27 and 28: orirao Benjamin. Koncept biografije
Page 29 and 30: Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 31 and 32: fudbal, sa socijalnim strukturama `
Page 33 and 34: Saša Staniši} Tri mita o imigrant
Page 35 and 36: i iz toga konstruirati ono što se
Page 37 and 38: Edin Sal~inovi}/ Svi sveti tranzici
Page 39: FOTO: ALMEDIN ZUKI] je u idejni zap
Page 43 and 44: kriva (prodiru}i u dubine teksta) v
Page 45 and 46: Schleiermacher traì da se djelo tu
Page 47 and 48: San o totalitetu nad fragmentima \U
Page 49 and 50: sao na trenutak ostala zadivljena.
Page 51 and 52: Tri skice za teku}i Potop Kulturno
Page 53 and 54: detradicionalizacija društva mogu}
Page 55 and 56: FOTO: ALMEDIN ZUKI] Ho}e li subjekt
Page 57 and 58: Da li je mogu}e primijetiti radikal
Page 59: Demontiranje poetskokriti~kih vrhun
Page 62 and 63: 62 Almir Kolar Kijevski/ Sirenski s
Page 64 and 65: 64 FOTO: ALMEDIN ZUKI] jesne pustol
Page 66 and 67: 66 Strah od stvarnosti O uobli~enju
Page 68 and 69: 68 Biti pisac u bosanskohercegova~k
Page 70 and 71: 70 Trivijalna ~udovišta postmodern
Page 72 and 73: 72 stalnog preispitivanju svojih te
Page 74 and 75: 74 Poetika kaleidoskopa u Knjizi o
Page 76 and 77: 76 jedne slike, pisac nam do~arava
Page 78 and 79: 78 Kako bismo bili pošteni i ne da
Page 80 and 81: 80 inu kolektiva). To u stvari nije
Page 82 and 83: 82 Feminizam u tranziciji O klasnim
Page 84 and 85: 84 da: „Nacionalisti~ki lideri sa
Page 86 and 87: Sr|an Mr{i} Teška industrija Jata
Page 88 and 89: 88 Vladimir Bulatovi} Pasulj Moj do
Page 90 and 91:
90 nas. Još dugo posle toga mi je
Page 92 and 93:
92 Lamija Grebo Crvene cipele Ime m
Page 94 and 95:
94 Mirnes Sokolovi} sic!iranje Demo
Page 96 and 97:
96 Snoid Osvetnik (~ikama): Auu, ~i
Page 98 and 99:
98 Hodo~aš}e Kako su Hadì Murat,
Page 100 and 101:
100 Edin Sal~inovi} Multilateralno
Page 102 and 103:
102 Bosanski jezik za po~etnike Mir
Page 104 and 105:
Mirnes Sokolovi} sic!iranje 104 Dem
Page 106 and 107:
106 Antitotalitarno pismo Kadera Ab
Page 108 and 109:
108 ti ka politi~ki angaòvanom dje
Page 110 and 111:
110 formizam djela (i za to se filo
Page 112 and 113:
112 modus kojim bi se sistem koji `
Page 114 and 115:
114 Sasvim na drugom polu umjetni~k
Page 116 and 117:
116 Za kulturne politike: p(r)omen(
Page 118 and 119:
118 movisanja novih muzi~kih autora
Page 120 and 121:
120 I opet nastade muk. Koliko kome
Page 122 and 123:
122 psihološki zna~aj Otpora. Za n
Page 124 and 125:
124 naziv igre se ne mijenja. Pojam
Page 126 and 127:
126 gra|ani ne djeluju nego se od n
Page 128:
“Sramota što si ljudsko bi}e je
show all

Treci broj - sic

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?